U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine nedavno je otvorena izložba pod nazivom "100 lica naše savjesti". Nastala kao jedan od rezultata istraživanja studenata tri univerziteta, izložba sadrži priče civilnih žrtva, prije i tokom traumatskih zbivanja u BiH devedesetih godina, te njihove napore da prevaziđu posljedice tih događaja i nastave živjeti u miru.
Studenti iz Mostara, Banjaluke i Bijeljine u saradnji sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Republici Srpskoj i udruženjima civilnih žrtava rata u Bosni i Hercegovini intervjuisali su stotinu osoba i zabilježili njihova svjedočanstva.
Vrijedan materijal ovjekovječen je u izložbu "100 lica naše savjesti". Među 15 uključenih studenata bio je i Braco Stevanović koji je provodio istraživanje na području Doboja.
Učesnici projekta i izložbe
"U početku niko nije spreman da tek tako priča o ratnim događajima pogotovo sa ljudima koje ne poznaje. Tek nakon našeg predstavljanja i onoga što pokušavamo postići, neki ljudi - ali ne svi - bili su spremni za saradnju. Takođe, ti ljudi su nam postavili izuzetno mnogo pitanja o tome šta mi, zapravo, želimo time postići. Kad smo im objasnili naše ciljeve, da su to promocija tolerancije i zajedništva, ti ljudi su razgovarali sa nama i pružili nam sve informacije koje smo željeli", ističe Stevanović za RSE.
I Elvedina Obad, studentkinja iz Mostara, rado se odazvala da učestvuje na projektu.
"Koliko je ljudima bilo teško da se otvore, jer su to prošli, bilo je i nama teško da postavimo pitanja. Veoma sa zahvalna ljudima koji su otvorili svoje duše i rekli šta su proživjeli u tom ratu", navodi Elvedina Obad.
Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj već duže od 15 godine bavi se procesima suočavanja sa prošlošću, ublažavajući posljedice koje su Bosnu i Hercegovinu zadesile prije 20 godina. U okviru projekta "Model zajedničkog sjećanja" kreirana je izložba "100 lica naše savjesti".
Izložba "100 lica naše savjesti"
"Smatramo da je veoma bitno i neophodno u našem društvu da se suočimo sa onim šta se dešavalo devedesetih godina, te da ne dozvolimo da se to opet desi, ali i da pošaljemo poruku mladim ljudima. Smatrali smo da će upravo civilne žrtve rata poslati najbolju poruku", ističe Mirjana Trifković, moderatorka projekta.
Projekat "Model zajedničkog sjećanja" trajao je 18 mjeseci. Učestvovali su studenti sa tri bosanskohercegovačka univerziteta: Univerzitet "Džemal Bijedić" iz Mostara, Univerzitet u Banjaluci, Slobomir P Univerzitet iz Bijeljine.
"Dosta sam toga naučila. Pošto sam rođena u ratu ne mogu o tome mnogo pričati, ali iz razgovora sa ovim ljudima, isto kao da sam i sama sve to proživjela. Drago mi je što sam te ljude upoznala i što sam čula različite priče. Svi smo mi isti", iskreno će Elvedina Obad.
Poslije 11. aprila, do kada traje izložba "100 lica naše savjesti" u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu, izložba bi trebalo da bude postavljena i u drugim bh. gradovima.
"Ono što je meni najupečatljivija od svih poruka ovih ljudi jeste poruka jednog gospodina koji je poručio mladima da daju šansu miru, odnosno da je dosta bilo rata i da miru moramo dati šansu. Smatram da Bosna i Hercegovina to zaslužuje", zaključuje Mirjana Trifković.