Protekli tjedan održana je žalbena rasprava u haškom slučaju četvorice visokih srbijanskih dužnosnika, poznatom kao Šainović i ostali - osuđenih u prvom stupnju za zločine nad kosovskim Albancima. Timovi obrane zatražili su njihovo oslobađanje odbacujući zapovjednu odgovornost nad zločinima policijskih i vojnih snaga dok je optužba zatražila pooštravanje prvostupanjskih kazni.
Žalbena rasprava otvorena je zahtjevom za oslobađanjem bivšeg potpredsjednika savezne vlade Jugoslavije Nikole Šainovića.
Branitelj Toma Fila je pred žalbenim sucima ustvrdio - kako je prvostupanjska kazna od 22 godine zatvora - krivo utemeljena na nalazima raspravnog vijeća – da je Šainović bio glavni koordinator policijskih i vojnih snaga na Kosovu, kao čovjek od povjerenja bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
„Šta je govoreno na tim sastancima? Ako je išta Šainović rekao Miloševiću i Milošević Šainoviću, o tome nikakvih dokaza nema. Dokaz je o komunikaciji Šainović-Vojska Jugoslavije i MUP na Kosovu. Dva sastanka u MUP-u, jedan sastanak sa predstavnicima Vojske, i MUP, na samom kraju rata - nakon svih događaja koji se spominju u presudi. Ponavljam, na ta dva sastanka u MUP-u, on je učestvovao vrlo kratko vreme. Došao, pozdravio se i otišao", kazao je Fila.
Osim prebacivanja odgovornosti na druge srbijanske dužnosnike, obrana je konstatirala i da je uzrok raseljavanja preko 700 tisuća kosovskih Albanaca, bombardiranje NATO – snaga, a ne teror i nasilno protjerivanje.
Uz to, branitelj generala Lazarevića Mihajlo Bakrač pozvao se na nedavnu oslobađajuću presudu načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću – nakon što su žalbeni suci zaključili da njegova pomoć srbijanskim snagama u susjednim državama – nije bila konkretno usmjerena na činjenje zločina.
„U svetlu najnovije prakse, obrana smatra da se i u ovom konkretnom slučaju general Lazarevića mora primeniti princip konkretnog usmerenja, bez obzira što je on u relevantno vreme boravio na Kosovu, gde su se navodno dešavale radnje deportacija i prisilnog premeštanja", naveo je Bakrač.
S druge strane, tužiteljstvo je pozvalo žalbene suce da zanemare spomenuto oslobađanje Perišića, ocijenivši ga - incidentom međunarodne pravde, jer spomenuti kriterij „konkretne usmjerenosti“ ne postoji u običajnom međunarodnom pravu.
Ustvrdivši da su optuženi bili prisutni u Prištini prilikom rasprostranjenog ubijanja, silovanja i protjerivanja – tužiteljstvo je zatražilo od Žalbenog sudskog vijeća da ponovno procjeni brutalnost zločina, za čije je podržavanje od strane optuženih - izrečena preblaga kazna:
„Pogotovo kad imamo u vidu i dodatne zločine koji su počinjeni kako bi se stvorilo nasilje i ljudi natjerali da pobjegnu. Mi smatramo da to opravdava i teže kazne. Ustvari, mi apeliramo na ovo žalbeno vijeće da izrekne najteže kazne koje dopušta Statut ovog međunarodnog suda.“
Nakon što je tužiteljstvo zatražilo doživotne kazne zatvora za optužene, žalbeni suci su se povukli kako bi donijeli konačnu, drugostupanjsku presudu za četvoricu bivših visokih dužnosnika Srbije – prema dosadašnjoj praksi, unutar godinu dana.
Podsjetimo na kraju kako je nakon trogodišnjeg prvostupanjskog procesa 2009.- oslobođen prvooptuženi Milan Milutinović, predsjednik Srbije u sporno vrijeme, dok je Dragoljub Ojdanić, bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije nedavno priznao zločine, prihvativši prvostupanjsku kaznu od 15 godina zatvora.
**********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Žalbena rasprava otvorena je zahtjevom za oslobađanjem bivšeg potpredsjednika savezne vlade Jugoslavije Nikole Šainovića.
Branitelj Toma Fila je pred žalbenim sucima ustvrdio - kako je prvostupanjska kazna od 22 godine zatvora - krivo utemeljena na nalazima raspravnog vijeća – da je Šainović bio glavni koordinator policijskih i vojnih snaga na Kosovu, kao čovjek od povjerenja bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
„Šta je govoreno na tim sastancima? Ako je išta Šainović rekao Miloševiću i Milošević Šainoviću, o tome nikakvih dokaza nema. Dokaz je o komunikaciji Šainović-Vojska Jugoslavije i MUP na Kosovu. Dva sastanka u MUP-u, jedan sastanak sa predstavnicima Vojske, i MUP, na samom kraju rata - nakon svih događaja koji se spominju u presudi. Ponavljam, na ta dva sastanka u MUP-u, on je učestvovao vrlo kratko vreme. Došao, pozdravio se i otišao", kazao je Fila.
Osim prebacivanja odgovornosti na druge srbijanske dužnosnike, obrana je konstatirala i da je uzrok raseljavanja preko 700 tisuća kosovskih Albanaca, bombardiranje NATO – snaga, a ne teror i nasilno protjerivanje.
Uz to, branitelj generala Lazarevića Mihajlo Bakrač pozvao se na nedavnu oslobađajuću presudu načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću – nakon što su žalbeni suci zaključili da njegova pomoć srbijanskim snagama u susjednim državama – nije bila konkretno usmjerena na činjenje zločina.
„U svetlu najnovije prakse, obrana smatra da se i u ovom konkretnom slučaju general Lazarevića mora primeniti princip konkretnog usmerenja, bez obzira što je on u relevantno vreme boravio na Kosovu, gde su se navodno dešavale radnje deportacija i prisilnog premeštanja", naveo je Bakrač.
S druge strane, tužiteljstvo je pozvalo žalbene suce da zanemare spomenuto oslobađanje Perišića, ocijenivši ga - incidentom međunarodne pravde, jer spomenuti kriterij „konkretne usmjerenosti“ ne postoji u običajnom međunarodnom pravu.
Ustvrdivši da su optuženi bili prisutni u Prištini prilikom rasprostranjenog ubijanja, silovanja i protjerivanja – tužiteljstvo je zatražilo od Žalbenog sudskog vijeća da ponovno procjeni brutalnost zločina, za čije je podržavanje od strane optuženih - izrečena preblaga kazna:
„Pogotovo kad imamo u vidu i dodatne zločine koji su počinjeni kako bi se stvorilo nasilje i ljudi natjerali da pobjegnu. Mi smatramo da to opravdava i teže kazne. Ustvari, mi apeliramo na ovo žalbeno vijeće da izrekne najteže kazne koje dopušta Statut ovog međunarodnog suda.“
Nakon što je tužiteljstvo zatražilo doživotne kazne zatvora za optužene, žalbeni suci su se povukli kako bi donijeli konačnu, drugostupanjsku presudu za četvoricu bivših visokih dužnosnika Srbije – prema dosadašnjoj praksi, unutar godinu dana.
Podsjetimo na kraju kako je nakon trogodišnjeg prvostupanjskog procesa 2009.- oslobođen prvooptuženi Milan Milutinović, predsjednik Srbije u sporno vrijeme, dok je Dragoljub Ojdanić, bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije nedavno priznao zločine, prihvativši prvostupanjsku kaznu od 15 godina zatvora.
**********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.