Predstavnici Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih osoba s područja bivše Jugoslavije u narednom periodu će zajedničkim naporima lobirati institucije vlasti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji da daju podršku inicijativi da 2014. godina bude ”godina nestalih”. Vlade zemalja moraju uraditi više kako bi porodice skoro 13 hiljada nestalih na području Balkana konačno saznale sudbinu svojih najmilijih. Otkrivanje masovnih i pojedinačnih grobnica jedan je od primarnih ciljeva, kao i ubraznje procesa ekshumacije i identifikacije.
Na mjestu prijeratne šljunkare u okolini Zvornika bageri su počeli prekopavati područje tražeći masovnu grobnicu. Nedaleko od ovog područja, sa Bijelog potoka,
ubijeno je više od 600 osoba, Bošnjaka iz okolnih sela. U dvije masovne grobnice do sada je nađeno nešto više od polovine žrtava. Šef područnog ureda Instituta za traženje nestalih u Tuzli, Murat Hurtić kaže kako su kopali osam metara u dubinu.
„I nismo našli neke tragove kopanja, međutim, bojim se da ćemo doći pred jedan zid, da su možda i ovu lokaciju, kao i mnoge druge, izmjestili“, kaže on.
Prema podacima Udruženja porodica ubijenih Zvorničana, tokom rata je ubijeno oko 3000 osoba sa područja ove opštine. Potpredsjednik Udruženja Mevludin Lupić ističe kako porodice žrtava ne odustaju od traženja posmrtnih ostataka članova svojih porodica.
„Ne odustajemo jer ovo su, po našim informacijama, sto postotne informacije, pouzdani izvori, tako da očekujem da ćemo uspjeti pronaći tijela naših najmilijih“, istakao je Lupić.
Iako je prošlo 17 godina od kraja rata, na području zemalja zapadnog Balkana još uvijek se traga za 12.656 nestalih osoba, među kojima za oko 8500 ljudi iz BiH. Procesi otkrivanja grobnica, kao i procesi ekshumacije i identifikacije teku sporo.
Jedan od razloga je i nepostojanje političke volje da se zatvori poglavlje traženja nestalih. Predsjednica Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih osoba s područja bivše Jugoslavije Ema Čekić kaže kako politika na mnogo načina opstruira procese traženja i pronalaska nestalih.
”Vjerujte, da pitate te političare koliko ima tih nestalih osoba – oni ne znaju. I to je jedna opstrukcija koju mi ne želimo da se vrši nad nama, nego da ukažemo onim ljudima koje je neko birao od naroda i postavio na to mjesto da nam pomogne u rješavanju problema nestalih osoba. Dvadeset prva godina je od prvih nestanaka. Šta smo učinili? Ništa”, kazala je Čekić.
Živjeti u neizvjesnosti
Kako bi skrenule pažnju političara u regionu, 26 organizacija porodica žrtava tražiće od šefova država Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske da 2014. godinu proglase ”Godinom nestalih”. Predsjednica Čekić smatra da je to jedan od načina da političari prihvate odgovornost i obavežu se da će u ”Godini nestalih” uložiti maksimalne napore u proces rješavanja ovog pitanja.
Predsjednica Saveza udruženja nestalih Republike Srpske Smilja Mitrović kaže da je porodicama nestalih pretežak svaki dan, proveden u isčekivanju.
„S ovim živjeti, u stalnoj neizvjesnosti, stalno očekivanje nečega, to je jako, jako teško podnositi. Jednostavno, porodice traže da to što prije bude i što kraće traje. Uvijek je priča kad dođu u Udruženje: 'samo da ovo riješim, čini mi se rodila bih se ponovo',“ kaže Mitrović.
U Hrvatskoj se još uvijek traga za 1700 osoba. Potpredsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Republike Hrvatske Ljiljana Alvir ističe kako bi, ukoliko političari prihvate inicijativu, to mnogo značilo porodicama nastradalih. Moraju, kaže, pokazati bar deklarativnu volju za rješavanje ovog pitanja prema institucijama Evropske unije.
„Njima bi značilo puno kad bi znali da je cijela ta godina Godina nestalih, da je njihova država posvetila cijelu tu godinu tim njihovim za kojima oni tragaju. Dalo bi im to i nekakvu nadu da država zaista ima namjeru aktivno rješavati taj problem, pa i onda kad njih više ne bude, jer jako je puno onih koji umiru, koji ostavljaju to pitanje u nasljeđe novim generacijama.“
Predstavnica Udruženja porodica nestalih iz Srbije Mirjana Miodrag Božin ističe da se još uvijek traže posmrtni ostaci za skoro 4000 nestalih Srba. Kaže kako bi se mnogo više moglo uraditi na procesima pronalaska nestalih kada bi države prihvatile inicijativu.
„Samim tim da sve države u regionu preuzmu obavezu da se proces identifikacija, ekshumacija, odnosno razrešenja sudbina svih nestalih lica na prostoru bivše Jugoslavije da se što brže rešava“, naglasila je Božin.
*******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Na mjestu prijeratne šljunkare u okolini Zvornika bageri su počeli prekopavati područje tražeći masovnu grobnicu. Nedaleko od ovog područja, sa Bijelog potoka,
ubijeno je više od 600 osoba, Bošnjaka iz okolnih sela. U dvije masovne grobnice do sada je nađeno nešto više od polovine žrtava. Šef područnog ureda Instituta za traženje nestalih u Tuzli, Murat Hurtić kaže kako su kopali osam metara u dubinu.
„I nismo našli neke tragove kopanja, međutim, bojim se da ćemo doći pred jedan zid, da su možda i ovu lokaciju, kao i mnoge druge, izmjestili“, kaže on.
Prema podacima Udruženja porodica ubijenih Zvorničana, tokom rata je ubijeno oko 3000 osoba sa područja ove opštine. Potpredsjednik Udruženja Mevludin Lupić ističe kako porodice žrtava ne odustaju od traženja posmrtnih ostataka članova svojih porodica.
„Ne odustajemo jer ovo su, po našim informacijama, sto postotne informacije, pouzdani izvori, tako da očekujem da ćemo uspjeti pronaći tijela naših najmilijih“, istakao je Lupić.
Iako je prošlo 17 godina od kraja rata, na području zemalja zapadnog Balkana još uvijek se traga za 12.656 nestalih osoba, među kojima za oko 8500 ljudi iz BiH. Procesi otkrivanja grobnica, kao i procesi ekshumacije i identifikacije teku sporo.
Jedan od razloga je i nepostojanje političke volje da se zatvori poglavlje traženja nestalih. Predsjednica Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih osoba s područja bivše Jugoslavije Ema Čekić kaže kako politika na mnogo načina opstruira procese traženja i pronalaska nestalih.
”Vjerujte, da pitate te političare koliko ima tih nestalih osoba – oni ne znaju. I to je jedna opstrukcija koju mi ne želimo da se vrši nad nama, nego da ukažemo onim ljudima koje je neko birao od naroda i postavio na to mjesto da nam pomogne u rješavanju problema nestalih osoba. Dvadeset prva godina je od prvih nestanaka. Šta smo učinili? Ništa”, kazala je Čekić.
Živjeti u neizvjesnosti
Kako bi skrenule pažnju političara u regionu, 26 organizacija porodica žrtava tražiće od šefova država Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske da 2014. godinu proglase ”Godinom nestalih”. Predsjednica Čekić smatra da je to jedan od načina da političari prihvate odgovornost i obavežu se da će u ”Godini nestalih” uložiti maksimalne napore u proces rješavanja ovog pitanja.
Dan nestalih u Srbiji - iz arhive
„10. decembra smo imali sastanak sa gospodinom Josipovićem. Ove godine planiramo uraditi u Bosni i Hercegovini i u Srbiji. Oni moraju uraditi ono sa ljudske strane, a to je pomoći porodicama da smire svoje duše. A oni su moćnici koji to drže u svojim ladicama i ne daju podatke.“Predsjednica Saveza udruženja nestalih Republike Srpske Smilja Mitrović kaže da je porodicama nestalih pretežak svaki dan, proveden u isčekivanju.
„S ovim živjeti, u stalnoj neizvjesnosti, stalno očekivanje nečega, to je jako, jako teško podnositi. Jednostavno, porodice traže da to što prije bude i što kraće traje. Uvijek je priča kad dođu u Udruženje: 'samo da ovo riješim, čini mi se rodila bih se ponovo',“ kaže Mitrović.
U Hrvatskoj se još uvijek traga za 1700 osoba. Potpredsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Republike Hrvatske Ljiljana Alvir ističe kako bi, ukoliko političari prihvate inicijativu, to mnogo značilo porodicama nastradalih. Moraju, kaže, pokazati bar deklarativnu volju za rješavanje ovog pitanja prema institucijama Evropske unije.
„Njima bi značilo puno kad bi znali da je cijela ta godina Godina nestalih, da je njihova država posvetila cijelu tu godinu tim njihovim za kojima oni tragaju. Dalo bi im to i nekakvu nadu da država zaista ima namjeru aktivno rješavati taj problem, pa i onda kad njih više ne bude, jer jako je puno onih koji umiru, koji ostavljaju to pitanje u nasljeđe novim generacijama.“
Predstavnica Udruženja porodica nestalih iz Srbije Mirjana Miodrag Božin ističe da se još uvijek traže posmrtni ostaci za skoro 4000 nestalih Srba. Kaže kako bi se mnogo više moglo uraditi na procesima pronalaska nestalih kada bi države prihvatile inicijativu.
„Samim tim da sve države u regionu preuzmu obavezu da se proces identifikacija, ekshumacija, odnosno razrešenja sudbina svih nestalih lica na prostoru bivše Jugoslavije da se što brže rešava“, naglasila je Božin.
*******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.