Nakon osamnaestogodišnjeg prisustva u BiH, Međunarodna komisija za nestala lica konačno je dobila međunarodni status.
Naime, 15. decembra, Holandija, Velika Britanija, Švedska, Belgija i Luksemburg, potpisale su Okvirni sporazum, kojim je Međunarodna komisija za nestala lica postala samostalna međunarodna organizacija sa vlastitom upravljačkom strukturom i međunarodnim nadležnostima. To znači da Komisija sada može da radi u bilo kojoj državi na svijetu.
Veliki broj ljudi nestaje svaki dan širom svijeta u sukobima, raznim oblicima nasilja, prilikom migracija, te u prirodnim katastrofama. Pitanje pronalaska i identifikacije nestalih uspjelo se nametnuti kao svjetsko pitanje.
Novi pravni status odražava porast globalnog razumijevanja problema nestalih osoba kao sistematskog problema koji zahtijeva održiv i koherentan globalni odgovor.
"Dva su vrlo važna razloga koja se kriju iza ovog sporazuma. Prvi je činjenica da smo sada u prilici da radimo globalno, a to znači da svoje aktivnosti možemo proširiti na čitav svijet. Druga važna činjenica je to što je Međunarodna zajednica prihvatila i priznala pitanje nestalih osoba kao pitanje koje je važno za cijeli svijet", kaže Ketrin Bomberger, direktorica Međunarodne komisije za nestala lica.
Iskustva, ali i rješenja i strategije koje je Komisija razvila u Bosni i Hercegovini, ali i na području cijelog zapadnog Balkana koristiće se i u drugim zemljama, a u nekima se već koriste.
Ambasador Holandije u BiH Jurian Krak tvrdi da će sporazum olakšati aktivnosti ICMP na svjetskom nivou. Dogovoreno je i da će od 2015. godine sjedište Komisije biti u Hagu.
"Iako se sjedište premješta u Hag, vlasti BiH moraju nastaviti da rade na pronalaženju i identifikaciji nestalih, kao i saradnji sa porodicama nestalih", smatra Krak.
Ambasador Velike Britanije u BiH Edvard Ferguson smatra da su pronalaženje i identifikacija nestalih, čime se bavi Međunarodna komisija, bitni za uspostavljanje održivog mira i istinsko pomirenje u BiH. Ferguson ističe još jednu od specifičnih aktivnosti koje je Komisija uspjela uraditi u BiH.
"Ovdje u BiH, od 1996.godine, ICMP je uspješno razvio jedinstvenu kombinaciju vrhunske tehnologije, koja podrazumijeva DNK, u svrhu identifikacije pronađenih posmrtnih ostataka ubijenih ljudi, ali je istovremeno uspio sačuvati osjetljivost prema porodicama nestalih, što je zaista specifična kombinacija", ocijenjuje Ferguson.
Porodice nestalih u bilo kojoj zemlji svijeta žele da znaju istinu o nestalim članovima porodice.
"Upravo ovdje u BiH, pitanje nestalih osoba postal je nešto što se više ne posmatra samo kao humanitarno pitanje. To je sada pitanje ljudskih prava i vladavine zakona", riječi su Fredrika Schillera, ambasadora Švedske.
ICMP je već pružio stručnu pomoć i državama koje ne pripadaju području zapadnog Balkana. Pravni status su imali i ranije a dosad su radili na način da su potpisivali sporazume s državama u kojima su radili, ali i organizacijama poput Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Interpola i Međunarodne organizacije za migracije.
"Koliko energije i aktivnosti ICMP fokusira na postizanje pomirenja između različitih naroda, na izbjegavanje nekažnjavanja počinilaca zločina i uopće promoviranje ljudskih prava. To pokazuje koliko je rad ove Komisije važan", ističe Jean-Pierre Biebuyck, predstavnik Belgije.
ICMP je osnovan 1996. godine s ciljem osiguranja saradnje vlada u nastojanju da se pronađe oko 40000 ljudi koji su nestali u sukobima u bivšoj Jugoslaviji, a od 2003. godine radi i na globalnom nivou.
Do sada u BiH od 32.000 nestalih, oko 70 posto je pronađeno i identifikovano. Iz Međunarodne komisije za nestale osobe tvrde kako će, i nakon što napuste BiH, nastaviti pružati pomoć zemljama zapadnog Balkana bar do kraja 2016. godine.