Povodom 11. srpnja - Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, u Zavičajnom muzeju u Visokom otvorena je izložba „Masovne grobnice u BiH“. Riječ je o projektu Muzeja Sarajeva i Instituta za nestale osobe BiH, koji je nastao prije nekoliko godina kada je Europski parlament proglasio 11. srpanj Europskim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Izložba je postavljena u Visokom 9. srpnja, kada su sanduci sa posmrtnim ostacima 409 ubijenih Srebreničana iz Visokog krenuli ka Potočarima.
Izložbu „Masovne grobnice u BiH“ čini 60 fotografija koje su nastale tijekom iskopavanja posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica sa cijelog prostora BiH. Fotografije na najbolji način oslikavaju situacije sa kojima su se susretali članovi Ekspertnog tima tokom ekshumacija, kaže fotograf Muhamed Mujkić, koji je i autor većine fotografija:
„Ovdje se radi o više tipova masovnih grobnica i ja sam htio da pokažem sa čim su se suočavali članovi i ekipe prilikom takve vrste posla. To je bio jedan specifičan posao. BiH ne znam da li se može ponijeti sa tim iskustvom, ali mislim da smo među prvima u svijetu koji imamo vanredno iskustvo u samom procesu ekshumacija", navodi Mujkić.
Ideja za izložbu nastala je 2009. godine kada je Europski parlament proglasio 11. srpanj Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Iza ideje stoje Muzej Sarajeva i njegovi kustosi, koji su tada željeli na svoj način obilježiti ovaj dan.
„Izložba je otvorena 2009. godine u auli Vijećnice - 76 panoa sa iskopavanja masovnih grobnica širom BiH je tada bilo prikazano, uz jedan posebni muzički performans, sa svjetlima, predavanjima Amora Maševića itd. Tada je izložbu u Vijećnici, trajala je mjesec dana, posjetilo nekoliko desetina hiljada ljudi, kako domaćih tako i stranih", kaže direktorica Muzeja Sarajeva Amra Madžarević.
Kroz ovu izložbu želi se sačuvati kultura sjećanja na ono što se dogodilo u proteklom ratu u BiH, naglašava kustos Muzeja Sarajeva Moamer Šehović:
„Važno je ponavljati zato što je ova izložba svojevrsni dokument koji ukazuje na prošlost u BiH, koja je uvijek bila turbulentna i teška, da se ostavi u kolektivnom sjećanju generacijama koje dolaze da znaju šta se dešavalo, šta se zbivalo – jer sve što se zapiše, to će i ostati, a sve što se kazuje, to će se i zaboraviti na neki način. Izložba je važna kao neki podsjetnik, dokument za to sjećanje - da se stalno priča o tome", navodi Šehović.
„Nesumnjivo da je važno. Izgleda da je, kako je to neko rekao, kultura, odnosno umjetnost osuđena da pamti, odnosno da nas podsjeća, da na neki način bude prvo sjećanje na događaje koji su nesumnjivo važni. Bez podsjećanja, bez suočavanja s istinom, bez ostvarivanja makar djelića pravde ne može se, a rekao bih da izložbe i galerije upravo i podstiču organe da realizuju tu pravdu, da i oni svoj posao rade brže i još bolje.“
Izložba ima veliki značaj za grad Visoko jer se godinama iz ovog grada otpremaju posmrtni ostaci novoidentificiranih žrtava srebreničkog genocida.
„Ja nemam dovoljno širok vokabular, ni tako dobar jezik da iskažem osjećanja tih ljudi. Jednostavno treba biti tu kad ti kamioni krenu. To je nešto što po meni prevazilazi mogućnost iskazivanja riječima. To treba osjetiti, vidjeti. Zavičajni muzej je učinio samo jednu malu stvar, a to je da podsjeti prije svega nas velike, odrasle da veoma brzo zaboravljamo stvari - i eventualno da kažemo i podsjetimo mlađu populaciju da trebaju biti puno bolji od nas i da im omogućimo da žive normalno, da ne prolaze ono kroz što smo mi prošli", kaže direktor Zavičajnog muzeja u Visokom Senad J. Hodović.
U BiH do sada je otkriveno 750 masovnih grobnica, a još uvijek se traga za 8.000 osoba koje su evidentirane kao nestale.
************************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Izložbu „Masovne grobnice u BiH“ čini 60 fotografija koje su nastale tijekom iskopavanja posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica sa cijelog prostora BiH. Fotografije na najbolji način oslikavaju situacije sa kojima su se susretali članovi Ekspertnog tima tokom ekshumacija, kaže fotograf Muhamed Mujkić, koji je i autor većine fotografija:
„Ovdje se radi o više tipova masovnih grobnica i ja sam htio da pokažem sa čim su se suočavali članovi i ekipe prilikom takve vrste posla. To je bio jedan specifičan posao. BiH ne znam da li se može ponijeti sa tim iskustvom, ali mislim da smo među prvima u svijetu koji imamo vanredno iskustvo u samom procesu ekshumacija", navodi Mujkić.
Ideja za izložbu nastala je 2009. godine kada je Europski parlament proglasio 11. srpanj Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Iza ideje stoje Muzej Sarajeva i njegovi kustosi, koji su tada željeli na svoj način obilježiti ovaj dan.
„Izložba je otvorena 2009. godine u auli Vijećnice - 76 panoa sa iskopavanja masovnih grobnica širom BiH je tada bilo prikazano, uz jedan posebni muzički performans, sa svjetlima, predavanjima Amora Maševića itd. Tada je izložbu u Vijećnici, trajala je mjesec dana, posjetilo nekoliko desetina hiljada ljudi, kako domaćih tako i stranih", kaže direktorica Muzeja Sarajeva Amra Madžarević.
Kroz ovu izložbu želi se sačuvati kultura sjećanja na ono što se dogodilo u proteklom ratu u BiH, naglašava kustos Muzeja Sarajeva Moamer Šehović:
„Važno je ponavljati zato što je ova izložba svojevrsni dokument koji ukazuje na prošlost u BiH, koja je uvijek bila turbulentna i teška, da se ostavi u kolektivnom sjećanju generacijama koje dolaze da znaju šta se dešavalo, šta se zbivalo – jer sve što se zapiše, to će i ostati, a sve što se kazuje, to će se i zaboraviti na neki način. Izložba je važna kao neki podsjetnik, dokument za to sjećanje - da se stalno priča o tome", navodi Šehović.
Amor Mašović
Doprinos za realizaciju izložbe dao je i Institut za nestale osobe BiH. Predsjedatelj Kolegijuma direktora Instituta Amor Mašović kaže da su masovne grobnice u BiH prošlost, sadašnjost i budućnost. O ovoj temi važno je govoriti i kroz kulturu i umjetnost, dodaje Mašović:„Nesumnjivo da je važno. Izgleda da je, kako je to neko rekao, kultura, odnosno umjetnost osuđena da pamti, odnosno da nas podsjeća, da na neki način bude prvo sjećanje na događaje koji su nesumnjivo važni. Bez podsjećanja, bez suočavanja s istinom, bez ostvarivanja makar djelića pravde ne može se, a rekao bih da izložbe i galerije upravo i podstiču organe da realizuju tu pravdu, da i oni svoj posao rade brže i još bolje.“
Izložba ima veliki značaj za grad Visoko jer se godinama iz ovog grada otpremaju posmrtni ostaci novoidentificiranih žrtava srebreničkog genocida.
„Ja nemam dovoljno širok vokabular, ni tako dobar jezik da iskažem osjećanja tih ljudi. Jednostavno treba biti tu kad ti kamioni krenu. To je nešto što po meni prevazilazi mogućnost iskazivanja riječima. To treba osjetiti, vidjeti. Zavičajni muzej je učinio samo jednu malu stvar, a to je da podsjeti prije svega nas velike, odrasle da veoma brzo zaboravljamo stvari - i eventualno da kažemo i podsjetimo mlađu populaciju da trebaju biti puno bolji od nas i da im omogućimo da žive normalno, da ne prolaze ono kroz što smo mi prošli", kaže direktor Zavičajnog muzeja u Visokom Senad J. Hodović.
U BiH do sada je otkriveno 750 masovnih grobnica, a još uvijek se traga za 8.000 osoba koje su evidentirane kao nestale.
************************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.