Protekli tjedan na Haškom sudu na specijalnoj sjednici suci su ponovno izabrali dosadašnje lidere tog UN-ovog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Sadašnjem predsjedniku američkom sucu Theodoru Meronu i njegovom zamjeniku malteškom sucu Carmelu Agiusu suprotstavili su se južnokorejski sudac O Gon Kwon i nizozemski sudac Alphons Orie. Uobičajeno je to bila više proceduralna stvar, no sada se po prvi puta predsjednik birao iz dvije izborne liste. Kod nekih dužnosnika suda ponovni odabir Merona je bio izgledan zbog njegove dugogodišnje moći kao prvog čovjeka Tribunala, dok je kod drugih izazvao nevjericu zbog do sada neviđenih skandala u institucijama međunarodne pravde.
Reizbor Merona je dodatno postao kontroverzan u tjednu kada je upravo on odobrio pokretanje istrage protiv bivše glavne tužiteljice Carle del Ponte, zbog njezine korespodencije s američkim dužnosnicima. Naime Meron je i sam u medijima optužen za takvo što, nakon što je WikiLeaks objavio povjerljivu diplomatsku korespondenciju najviših sudskih dužnosnika. No za sada samo je protiv Del Ponte formirana sudska komisija i to na zahtjev optuženika kojem se trenutno sudi za ratne zločine, potvrdila je glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska.
„U postupku protiv Radovana Karadžića, predsjednik Međunarodnog suda Meron imenovao je suce Fluggea, Molota i Halla u specijalno imenovano vijeće nakon zahtjeva koji je Karadžić podnio prošli tjedan - da se istraži je li bivša tužiteljica Carla del Ponte kriva za nepoštivanje Međunarodnog suda počinjenog u postupku protiv Slobodana Miloševića. U svom zahtjevu Karadžić tvrdi da je, prema depeši koju je objavio Wikileaks, Carla del Ponte predstavnicima SAD-a 2004. godine objelodanila informacije o povjerljivim svjedocima u postupku protiv Slobodana Miloševića", navela je Spalinska.
Medije je zato zanimalo - je li Meron pokrenuo formiranje takve specijalne komisije da ispita njegovu pristranosti i nepoštivanje suda zbog slične korespondencije koja je također objavljena na WikiLeaksu.
Naime, prema diplomatskoj depeši Meron je 2003.godine tražio od američkih diplomata da se suprotstave produženju mandata tužiteljice Carle del Ponte, izražavajući pri tom zabrinutost u vezi s njezinim učinkom.
No glasnogovornica Spalinska je navela - kako se Merona i dalje ne provjerava zbog toga, na način kao što je on protekli tjedan odobrio provjeru Del Ponte:
„Nije bilo nikakvih zahtjeva za oformljavanjem takve komisije i ja nemam informacija da se takva komisija bude imenovala u ovom trenutku.“
Podsjetimo, na Meronov utjecaj na druge suce prilikom donošenja oslobađajućih presuda za više časnike upozorio je prije par mjeseci i haški sudac danskog porijekla Frederik Harhoff, tvrdeći da se to događa prema uputstvima američko-izraelskog vojnog lobija, što je sumrak za međunarodno pravo.
Umjesto da se pokrene istraga protiv Merona, koju su zatražile od UN-a i udruženja žrtava iz BiH, Harhoff, inače prvi sudac zviždač u povijesti Haškog suda - udaljen je zbog svog istupa iz slučaja protiv vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja. To je pak odgodilo izricanje presude Šešelju nakon gotovo šest godina procesa.
Unatoč cijelom skandalu, Meron je ostao najutjecajniji sudac na Tribunalu – što je potvrđeno njegovim reizborom.
„Tijekom glasanja za predsjednika, sudac Meron je dobio dvanaest glasova, dok je sudac O-Gon Kwon dobio šest glasova. Nakon što je sudija Meron reizabran, imenovao je suca Agiusa za potpredsjednika, a sudac Agius je reizabran općim konsenzusom.“
Nakon što završi svoj novi mandat kao predsjednik Haškog suda za dvije godine, Meron će biti predsjednik rezidualnog mehanizma suda iduće četiri. Tako je predviđeno da on bude do kraja na čelu međunarodnog procesuiranja ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije, iako ima čak 83 godine.
Reizbor Merona je dodatno postao kontroverzan u tjednu kada je upravo on odobrio pokretanje istrage protiv bivše glavne tužiteljice Carle del Ponte, zbog njezine korespodencije s američkim dužnosnicima. Naime Meron je i sam u medijima optužen za takvo što, nakon što je WikiLeaks objavio povjerljivu diplomatsku korespondenciju najviših sudskih dužnosnika. No za sada samo je protiv Del Ponte formirana sudska komisija i to na zahtjev optuženika kojem se trenutno sudi za ratne zločine, potvrdila je glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska.
„U postupku protiv Radovana Karadžića, predsjednik Međunarodnog suda Meron imenovao je suce Fluggea, Molota i Halla u specijalno imenovano vijeće nakon zahtjeva koji je Karadžić podnio prošli tjedan - da se istraži je li bivša tužiteljica Carla del Ponte kriva za nepoštivanje Međunarodnog suda počinjenog u postupku protiv Slobodana Miloševića. U svom zahtjevu Karadžić tvrdi da je, prema depeši koju je objavio Wikileaks, Carla del Ponte predstavnicima SAD-a 2004. godine objelodanila informacije o povjerljivim svjedocima u postupku protiv Slobodana Miloševića", navela je Spalinska.
Medije je zato zanimalo - je li Meron pokrenuo formiranje takve specijalne komisije da ispita njegovu pristranosti i nepoštivanje suda zbog slične korespondencije koja je također objavljena na WikiLeaksu.
Naime, prema diplomatskoj depeši Meron je 2003.godine tražio od američkih diplomata da se suprotstave produženju mandata tužiteljice Carle del Ponte, izražavajući pri tom zabrinutost u vezi s njezinim učinkom.
No glasnogovornica Spalinska je navela - kako se Merona i dalje ne provjerava zbog toga, na način kao što je on protekli tjedan odobrio provjeru Del Ponte:
„Nije bilo nikakvih zahtjeva za oformljavanjem takve komisije i ja nemam informacija da se takva komisija bude imenovala u ovom trenutku.“
Podsjetimo, na Meronov utjecaj na druge suce prilikom donošenja oslobađajućih presuda za više časnike upozorio je prije par mjeseci i haški sudac danskog porijekla Frederik Harhoff, tvrdeći da se to događa prema uputstvima američko-izraelskog vojnog lobija, što je sumrak za međunarodno pravo.
Umjesto da se pokrene istraga protiv Merona, koju su zatražile od UN-a i udruženja žrtava iz BiH, Harhoff, inače prvi sudac zviždač u povijesti Haškog suda - udaljen je zbog svog istupa iz slučaja protiv vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja. To je pak odgodilo izricanje presude Šešelju nakon gotovo šest godina procesa.
Unatoč cijelom skandalu, Meron je ostao najutjecajniji sudac na Tribunalu – što je potvrđeno njegovim reizborom.
„Tijekom glasanja za predsjednika, sudac Meron je dobio dvanaest glasova, dok je sudac O-Gon Kwon dobio šest glasova. Nakon što je sudija Meron reizabran, imenovao je suca Agiusa za potpredsjednika, a sudac Agius je reizabran općim konsenzusom.“
Nakon što završi svoj novi mandat kao predsjednik Haškog suda za dvije godine, Meron će biti predsjednik rezidualnog mehanizma suda iduće četiri. Tako je predviđeno da on bude do kraja na čelu međunarodnog procesuiranja ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije, iako ima čak 83 godine.