Protekli tjedan u svoju hašku obranu Radovan Karadžić je izveo nekoliko svojih političkih suradnika za vrijeme rata, koji su tijekom svjedočenja pokušali prebaciti odgovornost za srebreničke događaje, kao i ostale operacije Vojske Republike Srpske - na generala Ratka Mladića, također optuženog za iste zločine kao i bivši predsjednik Republike Srpske. Bivši visoki dužnosnici bosanskih Srba pritom su optužili generala Mladića za pokušaje smjenjivanja Karadžića, tvrdeći da je htio stati na njegovo predsjedničko mjesto.
Kako bi potvrdio tezu obrane da je Vojska Republike Srpske djelovala samostalno od Karadžića, bivši ministar obrane Republike Srpske Dušan Kovačević je opisao želju generala Mladića da stane na poziciju predsjednika:
„Ja sam bio prisutan u nekoliko navrata na sastancima opštinskih rukovodstava na kojima je general Mladić držao svoja izlaganja i tu je isticao da posle rata on treba biti predsednik Republike. To je tako poznato svima u RS, a posebno vojncima. I tu je bilo pokušaja da se podeli vojska ko je za Karadžića, ko je za Mladića.“
Karadžić se, inače, brani da se on kao civilni predstavnik civilnih vlasti nije miješao u poslove vojske, poput primjerice zauzimanje Srebrenice.
S druge strane, tužiteljstvo je navelo u optužnici kako se zauzimanje Srebrenice izvršilo prema Karadžićevoj Direktivi 7, što su potvrdili i neki oficiri iz Glavnog štaba VRS-a, poput generala Manojla Milovanovića, koji je kao svjedok tužiteljstva naveo da je vojska postupala isključivo prema naredbama predsjednika.
Na to je Kovačevića podsjetila tužiteljica Caroline Edgerton, čitajući izvještaje iz Glavnog štaba VRS-a:
„Pri čemu su subordinacija i jedno straješinstvo presudno uticali na odnose u procesu rukovođenja i komandovanja. Generale, ovo ne odražava haos niti dezorganizovanost, zar ne?", pitala je tužiteljica.
"To je stav Glavnog štaba, ali i oni ovde navode da je bilo nejedinstva i različitih vojski i paravojski", odgovorio je Manojlović.
Uz prebacivanje odgovornost za vojne operacije sa Karadžića na Mladića, bivši ministar obrane Republike Srpske Kovačević ustvrdio je i kako je broj žrtava u Srebrenici prenapuhan, budući da je dobio informacije o oko 400 strijeljanih zarobljenika. Broj od oko 7.000 ubijenih, o kojem govori optužnic, za Kovačevića je produkt propagande:
„Saznao sam i dalje od tima za istrage o zločinima nad Srbima da je pronađeno nekoliko stotina muslimana živih po svetu, a njihova imena su uklesana u spomen-groblje u Potočarima", rekao je Kovačević.
Gordan Milinić, Karadžićev savjetnik za sigurnost u vrijeme rata, kao idući svjedok obrane isto je prebacivao odgovornost za ratne operacije u BiH na Ratka Mladića, nazvavši Glavni štab VRS-a njegovom „generalskom klikom“.
Suočen od strane tužiteljstva sa spomenutom Direktivom 7, Milinić je prvo ustvrdio da je ona Karadžiću podmetnuta na potpis, da bi zatim ubrzo izjavio - da je i potpis na njoj krivotvoren.
Uz prebacivanje odgovornosti, Milinić, koji danas na visokom diplomatskom položaju predstavlja Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim odnosima, također je osporavao broj ubijenih u Srebrenici, nazvavši ga „namještaljkom“.
****************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Kako bi potvrdio tezu obrane da je Vojska Republike Srpske djelovala samostalno od Karadžića, bivši ministar obrane Republike Srpske Dušan Kovačević je opisao želju generala Mladića da stane na poziciju predsjednika:
„Ja sam bio prisutan u nekoliko navrata na sastancima opštinskih rukovodstava na kojima je general Mladić držao svoja izlaganja i tu je isticao da posle rata on treba biti predsednik Republike. To je tako poznato svima u RS, a posebno vojncima. I tu je bilo pokušaja da se podeli vojska ko je za Karadžića, ko je za Mladića.“
Karadžić se, inače, brani da se on kao civilni predstavnik civilnih vlasti nije miješao u poslove vojske, poput primjerice zauzimanje Srebrenice.
S druge strane, tužiteljstvo je navelo u optužnici kako se zauzimanje Srebrenice izvršilo prema Karadžićevoj Direktivi 7, što su potvrdili i neki oficiri iz Glavnog štaba VRS-a, poput generala Manojla Milovanovića, koji je kao svjedok tužiteljstva naveo da je vojska postupala isključivo prema naredbama predsjednika.
Na to je Kovačevića podsjetila tužiteljica Caroline Edgerton, čitajući izvještaje iz Glavnog štaba VRS-a:
„Pri čemu su subordinacija i jedno straješinstvo presudno uticali na odnose u procesu rukovođenja i komandovanja. Generale, ovo ne odražava haos niti dezorganizovanost, zar ne?", pitala je tužiteljica.
"To je stav Glavnog štaba, ali i oni ovde navode da je bilo nejedinstva i različitih vojski i paravojski", odgovorio je Manojlović.
Uz prebacivanje odgovornost za vojne operacije sa Karadžića na Mladića, bivši ministar obrane Republike Srpske Kovačević ustvrdio je i kako je broj žrtava u Srebrenici prenapuhan, budući da je dobio informacije o oko 400 strijeljanih zarobljenika. Broj od oko 7.000 ubijenih, o kojem govori optužnic, za Kovačevića je produkt propagande:
„Saznao sam i dalje od tima za istrage o zločinima nad Srbima da je pronađeno nekoliko stotina muslimana živih po svetu, a njihova imena su uklesana u spomen-groblje u Potočarima", rekao je Kovačević.
Gordan Milinić, Karadžićev savjetnik za sigurnost u vrijeme rata, kao idući svjedok obrane isto je prebacivao odgovornost za ratne operacije u BiH na Ratka Mladića, nazvavši Glavni štab VRS-a njegovom „generalskom klikom“.
Suočen od strane tužiteljstva sa spomenutom Direktivom 7, Milinić je prvo ustvrdio da je ona Karadžiću podmetnuta na potpis, da bi zatim ubrzo izjavio - da je i potpis na njoj krivotvoren.
Uz prebacivanje odgovornosti, Milinić, koji danas na visokom diplomatskom položaju predstavlja Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim odnosima, također je osporavao broj ubijenih u Srebrenici, nazvavši ga „namještaljkom“.
****************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.