Protekli tjedan na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću dovršeno je višednevno ispitivanje vojnog vještaka obrane Dragomira Keserovića, umirovljenog generala Vojske Republike Srpske. Dok je Keserović potvrdio tužiteljstvu da je 1992. godine bilo zločina protiv građana nesrpske nacionalnosti u općinama gdje su bosanski Srbi preuzeli vlast, u dodatnom ispitivanju, optuženi Karadžić je pokušao prikazati - kako do toga nije došlo organizirano i potaknuto od vojno-političkih vlasti s njim na čelu, nego da su nedjela bila individualna.
Karadžić je pokušavao sucima objasniti kako su njegove vlasti pokušale procesuirati zločine, ali da zbog ratne situacije nisu mogle to učiniti odmah. Osim toga, Karadžić i general Keserović su željeli pružiti opravdanja za osnivanje više logora, poput zloglasne Manjače, te zatočavanje tisuća bošnjačkih i hrvatskih civila.
Prema optuženom, kao i svjedoku Keseroviću, zločini koji su tamo počinjeni – učinjeni su mimo pravila, dok su zatočavanja i saslušavanja zatočenika počinjena u skladu sa propisima, budući da su nakon toga nedužni ljudi navodno puštani kućama:
„Dok je sa Manjače morao neko da odvede, nije mogao da pusti da luta, nego da odvede – i to je general razjasnio. Razlika je kad se pusti u Sanskom Mostu. Možete li samo još jedanput reći gde je pušteno ovih 130 lica?“
"Kući, u Sanskom Mostu", odgovorio je svjedok.
Podsjetimo, samo prema evidenciji Crvenog križa 1992. godine, u Manjači je bilo zatočeno najmanje 3.700 osoba, dok pravi broj onih koji su prošli kroz logor ili su tamo ubijeni - nije do kraja rasvijetljen. Unatoč brojnim iskazima svjedoka o rasprostranjenom zlostavljanju u logorima, za optuženog Karadžića, kao i generala Keserovića, vojno-političke vlasti bosanskih Srba su željele u spornim zatočeničkim objektima zaštititi hrvatske i bošnjačke civile, te izdvojiti među njima sudionike oružanih aktivnosti.
"Kada bi se određeni broj ljudi priveo, skupio, u dokumentima sam nalazio da bi oni za koje nije bilo nikakvih indicija da su počinili nešto suprotno važećim zakonima i pravilima bivani pušteni kućama, kao što svjedoči prethodni dokument", rekao je Keserović.
Zanimljivo je da je haško tužiteljstvo pozvalo Keserovića kao svjedoka protiv njegovog bivšeg pretpostavljenog - generala Ratka Mladića, da bi opisao kako je odbio zapovjed o čišćenju terena nakon zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995. godine.
No haški tužitelj Julijan Nickols na Karadžićevom procesu je ustvrdio kako je Keserović nevjerodostojan kao svjedok, zbog njegove uloge u operaciji Srebrenica i saznanja o zaustavljanju popisivanja tisuća zarobljenika, koji su, prema optužnici, kasnije pogubljeni.
Keserović, je ustvrdio da ništa nije posumnjao kada mu je zapovjednik vojne policije javio da je njihovo popisivanje prekinuo osobno general Mladić, što je bilo mimo redovne procedure:
„Iz razloga što će oni biti premješteni na prostor gdje budu željeli i da je upravo njihovo bilo to da će poslije porodica, koje su u tom vremenu negdje takođe prevezene autobusom prema Tuzli, i oni ići. To je bio razlog koji je naveden.“
Karadžić je do sada ispitao preko 170 svjedoka, a svoj proces obrane od optužbi za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce, nastaviti će nakon ljetne pauze, 27. kolovoza ove godine.
*********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Karadžić je pokušavao sucima objasniti kako su njegove vlasti pokušale procesuirati zločine, ali da zbog ratne situacije nisu mogle to učiniti odmah. Osim toga, Karadžić i general Keserović su željeli pružiti opravdanja za osnivanje više logora, poput zloglasne Manjače, te zatočavanje tisuća bošnjačkih i hrvatskih civila.
Prema optuženom, kao i svjedoku Keseroviću, zločini koji su tamo počinjeni – učinjeni su mimo pravila, dok su zatočavanja i saslušavanja zatočenika počinjena u skladu sa propisima, budući da su nakon toga nedužni ljudi navodno puštani kućama:
„Dok je sa Manjače morao neko da odvede, nije mogao da pusti da luta, nego da odvede – i to je general razjasnio. Razlika je kad se pusti u Sanskom Mostu. Možete li samo još jedanput reći gde je pušteno ovih 130 lica?“
"Kući, u Sanskom Mostu", odgovorio je svjedok.
Podsjetimo, samo prema evidenciji Crvenog križa 1992. godine, u Manjači je bilo zatočeno najmanje 3.700 osoba, dok pravi broj onih koji su prošli kroz logor ili su tamo ubijeni - nije do kraja rasvijetljen. Unatoč brojnim iskazima svjedoka o rasprostranjenom zlostavljanju u logorima, za optuženog Karadžića, kao i generala Keserovića, vojno-političke vlasti bosanskih Srba su željele u spornim zatočeničkim objektima zaštititi hrvatske i bošnjačke civile, te izdvojiti među njima sudionike oružanih aktivnosti.
"Kada bi se određeni broj ljudi priveo, skupio, u dokumentima sam nalazio da bi oni za koje nije bilo nikakvih indicija da su počinili nešto suprotno važećim zakonima i pravilima bivani pušteni kućama, kao što svjedoči prethodni dokument", rekao je Keserović.
Zanimljivo je da je haško tužiteljstvo pozvalo Keserovića kao svjedoka protiv njegovog bivšeg pretpostavljenog - generala Ratka Mladića, da bi opisao kako je odbio zapovjed o čišćenju terena nakon zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995. godine.
No haški tužitelj Julijan Nickols na Karadžićevom procesu je ustvrdio kako je Keserović nevjerodostojan kao svjedok, zbog njegove uloge u operaciji Srebrenica i saznanja o zaustavljanju popisivanja tisuća zarobljenika, koji su, prema optužnici, kasnije pogubljeni.
Keserović, je ustvrdio da ništa nije posumnjao kada mu je zapovjednik vojne policije javio da je njihovo popisivanje prekinuo osobno general Mladić, što je bilo mimo redovne procedure:
„Iz razloga što će oni biti premješteni na prostor gdje budu željeli i da je upravo njihovo bilo to da će poslije porodica, koje su u tom vremenu negdje takođe prevezene autobusom prema Tuzli, i oni ići. To je bio razlog koji je naveden.“
Karadžić je do sada ispitao preko 170 svjedoka, a svoj proces obrane od optužbi za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce, nastaviti će nakon ljetne pauze, 27. kolovoza ove godine.
*********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.