Nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odlučio da je u predmetima Damjanović i Maktouf, koji su na Sudu BiH osuđeni zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, došlo do povrede Evropske konvencije o ljudskim pravima, jer je trebao biti primijenjen Krivični zakon bivše SFRJ, nameće se pitanje da li će ova presuda imati implikacije i na ostale slične procese pred Sudom BiH. Osim ovog pitanja, istraživali smo i i da li se može očekivati da presuda bude novi problem u političkim odnosima u BiH.
Najmanje 30 osoba do sada je pred sudom BiH pravosnažno osuđeno za krivična djela zločina protiv civilnog stanovništva, odnosno zločina protiv ratnih zarobljenika.
Hilmo Vučinić, predsjednik Apelacijskog odjeljenja Suda BiH kaže da u ovim slučajevima nije moguća obnova postupka bez odluke više instance o povredi ljudskih prava.
„Član 327. stav 1. Zakona o krivičnom postupku BiH u teoretskom smislu daje mogućnost ponavljanja postupka u onim slučajevima kada Ustavni sud, Dom za ljudska prava i Sud za ljudska prava u Strazburu utvrdi povredu ljudskih prava i ako je ta povreda uticala na vođenje postupka u konkretnom slučaju“, navodi Vučinić.
Sa druge strane, advokat Milan Romanić koji je radio na mnogim slučajevima za ratne zločine pred Sudom BiH, navodi da će se najvjerovatnije u narednom periodu žaliti svi oni koji su optuženi za zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno zločin protiv ratnih zarobljenika, a kojima je suđeno po Krivičnom zakonu BiH iz 2003. godine.
„Vjerovatno će svaki osuđeni pred Sudom BiH morati podnijeti posebnu apelaciju, najprije Ustavnom sudu, pa onda i Evropskom sudu za ljudska prava. Međutim, ja očekujem da se spriječi ta poplava apelacija na Sudu u Strazburu na taj način da Tužilaštvo BiH neće optuživati po novom zakonu iz 2003., da će Sud takve optužbe da odbacuje, a ako se i završi neko suđenje na ovaj način na koji je do sad bilo suđeno, onda će Ustavni sud BiH da donese odluku u duhu ove presude Mektouf i Damjanović“, kaže Romanić.
A kada su u pitanju procesi za navedene zločine koji se trenutno vode pred Sudom BiH, Romanić kaže:
„Postoji mogućnost prekida postupka i izmjene optužnice. Kako dalje – to su sve mogućnosti koje su predviđene zakonom. Ja mislim da je sav teret na Tužilaštvu BiH, najveći test da oni pokažu da u samom startu ne prave greške koje su do sad pravili, nego da optužuju osumnjičene za ona djela koja su počinili u vrijeme kad je važio predratni zakon SFRJ iz 1976.“
Direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Branko Todorović smatra da je ovakva presuda suda u Strazburu očekivana i da bi bilo normalno da Sud BiH revidira ranije odluke, ali prije svega je za očekivati da ova presuda bude novi problem u političkim odnosima u Bosni i Hercegovini.
„Možemo očekivati da će ovo biti kamen spoticanja, ne samo dnevnih politika, ne samo entitetske saradnje, nego uopšte funkcionisanja bh institucija, koje će ponovo otvoriti jedno veoma osjetljivo pitanje, a to je pitanje kažnjavanja optuženih za ratne zločine, ali istovremeno i pitanje primjenjivanja najviših evropskih standarda ljudskih prava kada su u pitanju sudski procesi“, navodi Todorović.
A kada su u pitanju implikacije ove presude na nastavak strukturalnog dijaloga o pravosuđu, Todorović ističe da za dijalog do sada nije bilo političke volje i da ona daje za pravo onim snagama koje godinama opstruišu rad suda, te napominje da je ova presuda suda u Strazburu posljednji signal da nešto treba mijenjati u bh pravosuđu.
„Svi su, kako bih rekao, stali po strani i posmatrali kada će taj - da ga nazovemo – brod bosanskohercegovačkog pravosuđa da se nasuče na stijene i da se olupa o stijene, jer to se faktički ovom presudom Evropskog suda za ljudska prava desilo. Mislim da je u ovom trenutku nužno što hitnije potpuno intenzivirati strukturalni dijalog o reformi pravosuđa i doslovno ga u vrlo kratkom vremenu riješiti i da je to jedino što može u ovom trenutku pomoći oporavku bh pravosuđa“, zaključuje Todorović.
*********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Najmanje 30 osoba do sada je pred sudom BiH pravosnažno osuđeno za krivična djela zločina protiv civilnog stanovništva, odnosno zločina protiv ratnih zarobljenika.
Hilmo Vučinić, predsjednik Apelacijskog odjeljenja Suda BiH kaže da u ovim slučajevima nije moguća obnova postupka bez odluke više instance o povredi ljudskih prava.
„Član 327. stav 1. Zakona o krivičnom postupku BiH u teoretskom smislu daje mogućnost ponavljanja postupka u onim slučajevima kada Ustavni sud, Dom za ljudska prava i Sud za ljudska prava u Strazburu utvrdi povredu ljudskih prava i ako je ta povreda uticala na vođenje postupka u konkretnom slučaju“, navodi Vučinić.
Sa druge strane, advokat Milan Romanić koji je radio na mnogim slučajevima za ratne zločine pred Sudom BiH, navodi da će se najvjerovatnije u narednom periodu žaliti svi oni koji su optuženi za zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno zločin protiv ratnih zarobljenika, a kojima je suđeno po Krivičnom zakonu BiH iz 2003. godine.
„Vjerovatno će svaki osuđeni pred Sudom BiH morati podnijeti posebnu apelaciju, najprije Ustavnom sudu, pa onda i Evropskom sudu za ljudska prava. Međutim, ja očekujem da se spriječi ta poplava apelacija na Sudu u Strazburu na taj način da Tužilaštvo BiH neće optuživati po novom zakonu iz 2003., da će Sud takve optužbe da odbacuje, a ako se i završi neko suđenje na ovaj način na koji je do sad bilo suđeno, onda će Ustavni sud BiH da donese odluku u duhu ove presude Mektouf i Damjanović“, kaže Romanić.
A kada su u pitanju procesi za navedene zločine koji se trenutno vode pred Sudom BiH, Romanić kaže:
„Postoji mogućnost prekida postupka i izmjene optužnice. Kako dalje – to su sve mogućnosti koje su predviđene zakonom. Ja mislim da je sav teret na Tužilaštvu BiH, najveći test da oni pokažu da u samom startu ne prave greške koje su do sad pravili, nego da optužuju osumnjičene za ona djela koja su počinili u vrijeme kad je važio predratni zakon SFRJ iz 1976.“
Direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Branko Todorović smatra da je ovakva presuda suda u Strazburu očekivana i da bi bilo normalno da Sud BiH revidira ranije odluke, ali prije svega je za očekivati da ova presuda bude novi problem u političkim odnosima u Bosni i Hercegovini.
„Možemo očekivati da će ovo biti kamen spoticanja, ne samo dnevnih politika, ne samo entitetske saradnje, nego uopšte funkcionisanja bh institucija, koje će ponovo otvoriti jedno veoma osjetljivo pitanje, a to je pitanje kažnjavanja optuženih za ratne zločine, ali istovremeno i pitanje primjenjivanja najviših evropskih standarda ljudskih prava kada su u pitanju sudski procesi“, navodi Todorović.
A kada su u pitanju implikacije ove presude na nastavak strukturalnog dijaloga o pravosuđu, Todorović ističe da za dijalog do sada nije bilo političke volje i da ona daje za pravo onim snagama koje godinama opstruišu rad suda, te napominje da je ova presuda suda u Strazburu posljednji signal da nešto treba mijenjati u bh pravosuđu.
„Svi su, kako bih rekao, stali po strani i posmatrali kada će taj - da ga nazovemo – brod bosanskohercegovačkog pravosuđa da se nasuče na stijene i da se olupa o stijene, jer to se faktički ovom presudom Evropskog suda za ljudska prava desilo. Mislim da je u ovom trenutku nužno što hitnije potpuno intenzivirati strukturalni dijalog o reformi pravosuđa i doslovno ga u vrlo kratkom vremenu riješiti i da je to jedino što može u ovom trenutku pomoći oporavku bh pravosuđa“, zaključuje Todorović.
*********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.