Timovi koji rade na ekshumaciji žrtava proteklog rata u jami Radača, u blizini Mostara, u nekoliko navrata zadnjih mjeseci tražili su intervenciju deminera.
Iako je nedavno u toj jami tokom ekshumacije pronađena mina, tzv. “pašteta”, iz Instituta za nestale osobe BiH uvjeravaju kako opasnosti nema, te da je prisustvo deminera povremeno zahtijevano iz predostrožnosti.
Najavljuju i da će proces ekshumacije u toj jami, za koju se pretpostavlja da je duboka i do 100 metara, po naredbi Suda BiH biti nastavljen sve dok se ne utvrdi ima li u njoj još posmrtnih ostataka žrtava iz proteklog rata.
Iz Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona se saznaje da je posljednjih sedmica u više navrata zatražena intervencija deminera u procesu ekshumacije u prirodnoj jami Radača, koja se nalazi u nepristupačnom, brdskom području kod sela Goranci, sjeverozapadno od Mostara.
Portparol Instituta za nestale osobe BiH, Lejla Čengić kaže kako nema razloga za brigu, jer se radi o rutinskoj proceduri.
Lejla Čengić
"Na svaki metar materijala, koji se nalazi u jami, demineri dolaze radi detekcije. Prije mjesec dana, pronađena je jedna neeksplodirana protupješadijska mina, takozvana 'pašteta', ali bez upaljača, a druga minsko-eksplozivna sredstva u samoj jami nisu pronađena", kazala je Čengić.
Portparol Štaba Civilne zaštite HN kantona, Pero Pavlović, potvrđuje da je u posljednje vrijeme bilo više zahtjeva za prisustvom deminera.
"Zadnji takav zahtjev je bio upućen 12. 07. i ekipe deminera su izišle na teren. Oni su negdje na pedeset i osmom metru dubine izvršili analizu i prema njiihovoj informaciji, nisu uočili nikakva minsko-eksplozivna sredstva", objasnio je Pavlović.
Ekshumacije u prirodnoj jami Radača, za koju se pretpostavlja da je duboka i do 100 metara, vrše se po naredbi Suda BiH, a provodi ih državno Tužilaštvo.
Zbog godišnjih odmora, nije bilo moguće dobiti izjavu iz Tužilaštva, ali je portparol te institucije, Boris Grubešić ranije za naš program izjavio: "Prema prikupljenim dokazima i saznanjima, na ovoj lokaciji se nalaze posmrtni ostaci većeg broja žrtava, uglavnom srpske i bošnjačke nacionalnosti, ubijenih 1992., 1993. i 1995. godine".
Iz Tužilaštva su prije naveli i da su ostaci žrtava u jami Radača namjerno zatrpavani raznim otpadom i eksplozivnim sredstvima.
Takođe, jama Radača dovodi se i u vezu sa slučajem poznatijim pod nazivom "Vranica", odnosno zarobljavanjem 13 pripadnika Armije BiH u Komandi 4. korpusa, u maju 1993. godine, koji su živi prikazani na HTV-u, a potom im se gubi svaki trag.
Safet Nožić
Porodice žrtava su kazale da su ostaci 10 od 13 tijela nađeni prethodnih godina u dvije obližnje jame, te bi preostala tri mogla biti upravo u Radači. Takvim indicijama raspolažu i u Udruženju logoraša Mostara. "Prema mojim saznanjima, tu se i dalje nalaze kosti od momaka i ljudi, vojnika, koji su zarobljeni i odvedeni u nepoznatom pravcu", izjavio je predsjednik Udruženja logoraša Mostara, Safet Nožić.
Inače, ovo je četvrti put da se rade ekshumacije u jami Radača. Šta je pronađeno od juna prošle godine? "Do sada je u ovoj jami pronađeno dosta životinjskih kostiju i dijelovi skeletnih ostataka, za koje postoji vjerovatnoća da bi mogli biti ljudske i sa ovih pronađenih posmrtnih ostataka uzeti su koštani uzorci za DNK-analizu, kako bi se pokušao utvrditi identitet pronađenih kostiju", kaže portparol Instituta za nestale osobe BiH, Lejla Čengić.
Podsjetimo, prvi put ekshumacije u jami Radača rađene su još 2008. godine, kada su pronađene četiri žrtve - tri srpske i jedna hrvatske nacionalnosti.
Iz Instituta za nestale osobe BiH najavljuju da će ekshumacije u jami Radača, u kojima učestvuju predstavnici tog Instituta, zatim policije, vještak sudske medicine, Međunarodne komisije za nestale osobe, federalne policije, Civilne zaštite, te rudari, biti nastavljene i da će se ići do kraja, sve dok se ne pretraži cijela unutrašnjost jame.