U Doboju je ove godine osnovana koalicija “Tolerantno i pozitivno iz Doboja”, koju čine predstavnici devet organizacija civilnog društva i Ugostiteljske i Trgovačke škole Doboj. Cilj koalicije je promocija principa tolerancije, koegzistencije i poštovanja različitosti. U saradnji sa gradskim vlastima i drugim relevantnim institucijama, a uz podršku Misije OESC-a u BiH, Koalicija provodi projekat „Prevencija i borba protiv krivičnih djela i incidenata počinjenih iz mržnje i predrasuda“. Ovih dana organizovali su akciju uklanjanja uvredljivih grafita.
Aktivisti koalicije “Tolerantno i pozitivno iz Doboja” prefarbali su neke od grafita kojima su se vrijeđali pripadnici nesrpskih naroda i veličao genocid u Srebrenici. U njihovom uklanjanju učestvovala je i članica Lokalnog volonterskog servisa Radoslava Tatić:
„Smatram da ovi grafiti ne vode ničemu dobrom, povlače incidente jedan za drugim i navode na mržnju između i nacija i omladine u gradu", kaže Radoslava Tatić.
Pored grafita povezanih sa ratom u BiH, na dobojskim fasadama često se ispisuju i oni protiv stanovnika Kosova i LGBT populacije.
„Grafitima uvredljivim nije mjesto niti na zidovima niti na zgradama našeg grada, pogotovo zato što svi ti grafiti imaju poruku iza sebe. Oni ostavljaju ustvari poruku i imaju najveći uticaj na mlade. Bez obzira na koga se to odnosi i koju poruku imaju, njima nije mjesto u ovom gradu. Ja se nadam da će to doći do svijesti mladih ljudi. Treba se postaviti u poziciju kako bismo se mi osjećali da su uvrede i prijetnje upućene prema nama", naglašava predstavnica Lokalnog volonterskog servisa Tanja Čakarević.
Posljednje premazivanje uvredljivih grafita proteklo je u prilično mučnoj atmosferi jer su akciju lokalnih aktivista pratili navijači dobojskog fudbalskog kluba „Sloga“ koji imaju potpuno drukčije mišljenje o ispisivanju takvih poruka, što nam je i potvrdio jedan od njih:
„Trebalo bi ih biti što više.“
Na pitanje zbog čega, odgovara:
„Zato što je takvo vrijeme i stanje da treba pljuvati po svima.“
„Mislim da je to nenormalno i bezobrazluk, da treba i komunalno i policija da obilaze i da vide. Pogledajte pred mojim ulazom. Pa zar je u redu napisati ovo Dobojlija, ono muslimani - s oproštenjem, u neku stvar? Je li to u redu?“, pita Ruža Đorđić.
Iako u BiH postoji zakonski okvir za procesuiranje krivičnih djela počinjenih iz mržnje, u koja se ubraja i pisanje uvredljivih grafita, takve pojave većinom prolaze nekažnjeno, o čemu predstavnik dobojske komunalne policije Mitar Milaković kaže:
„Najveći je problem što još nismo uspjeli da otkrijemo neku od grupacija koja je napisala određene sadržaje. Na ovim aktivnostima redovno radimo i mi i pripadnici MUP-a i tužilaštvo obično izdaje nalog za otklanjanje, odnosno premazivanje sadržaja natpisa koji su uvredljivi.“
I dok nadležni tragaju za nepoznatim počiniocima, oni i dalje nesmetano uništavaju fasade.
„Svaku noć to se radi. Ako se nešto prekreči, oni ponovo ispisuju i provociraju neke određene manjine i neke druge grupe", kaže volonterka Radoslava Tatić.
Upkos tome što su autori uvredljivih grafita u Doboju daleko brojniji od aktivista koji ih povremeno prefarbavaju, predstavnica LVS-a Tanja Čakarević ističe da su ovakve akcije odgovor i na takvo stanje:
„Da ne radimo nuišta to bi značilo da nam je svejedno i da ne postoji niko ko bi se borio protiv toga. Dok god postoji organizacija Koalicija tolerantno i pozitivno iz Doboja, to znači da postoje ljudi, pripadnici svih konfesija u ovome gradu, spremni da se bore protiv toga.“
Član Udruženja za pomoć djeci sa posebnim potrebama Izet Halilčević takođe smatra da se ovakvim i sličnim akcijama, u društvu u kojem se i političari služe govorom mržnje, mogu postići određeni rezultati:
„S obzirom da je država takva kakva jeste, mislima da Koalicija može dati dosta rezultata, pogotovo ako se više osoba uključi, više osoba iz javnoga života", navodi Halilčević.
Ovakve akcije u Doboju, međutim, nisu česte i uglavnom su povezane sa finansijskom podrškom međunarodnih organizacija. S druge strane, u cijeloj državi potrebno je mnogo šira akcija od potrošnje nekoliko kanti farbe za premazivanje uvredljivih poruka, jer dobojski zidovi nisu jedina platforma koja se u BiH koristi za širenje netolerancije i netrpeljivosti, o čemu Tanja Čakarević kaže:
„Mi u društvu nemamo razvijen program ni akcioni plan borbe protiv toga. Svi kao pojedinci pokušavaju i osuđuju. Generalni, nacionalni plan i program borbe protiv mržnje, nažalost, ne postoje.“
Aktivisti koalicije “Tolerantno i pozitivno iz Doboja” prefarbali su neke od grafita kojima su se vrijeđali pripadnici nesrpskih naroda i veličao genocid u Srebrenici. U njihovom uklanjanju učestvovala je i članica Lokalnog volonterskog servisa Radoslava Tatić:
„Smatram da ovi grafiti ne vode ničemu dobrom, povlače incidente jedan za drugim i navode na mržnju između i nacija i omladine u gradu", kaže Radoslava Tatić.
Pored grafita povezanih sa ratom u BiH, na dobojskim fasadama često se ispisuju i oni protiv stanovnika Kosova i LGBT populacije.
„Grafitima uvredljivim nije mjesto niti na zidovima niti na zgradama našeg grada, pogotovo zato što svi ti grafiti imaju poruku iza sebe. Oni ostavljaju ustvari poruku i imaju najveći uticaj na mlade. Bez obzira na koga se to odnosi i koju poruku imaju, njima nije mjesto u ovom gradu. Ja se nadam da će to doći do svijesti mladih ljudi. Treba se postaviti u poziciju kako bismo se mi osjećali da su uvrede i prijetnje upućene prema nama", naglašava predstavnica Lokalnog volonterskog servisa Tanja Čakarević.
Posljednje premazivanje uvredljivih grafita proteklo je u prilično mučnoj atmosferi jer su akciju lokalnih aktivista pratili navijači dobojskog fudbalskog kluba „Sloga“ koji imaju potpuno drukčije mišljenje o ispisivanju takvih poruka, što nam je i potvrdio jedan od njih:
„Trebalo bi ih biti što više.“
Na pitanje zbog čega, odgovara:
„Zato što je takvo vrijeme i stanje da treba pljuvati po svima.“
Akcija uklanjanja grafita
Neke od uklonjenih poruka mržnje bile su ispisane na dječijem igralištu između bloka stambenih zgrada u centru grada - gdje se, inače, okuplja jedna grupa fudbalskih navijača - zbog kojih negoduju i neki od stanara. Među njima je i Ruža Đorđić:„Mislim da je to nenormalno i bezobrazluk, da treba i komunalno i policija da obilaze i da vide. Pogledajte pred mojim ulazom. Pa zar je u redu napisati ovo Dobojlija, ono muslimani - s oproštenjem, u neku stvar? Je li to u redu?“, pita Ruža Đorđić.
Iako u BiH postoji zakonski okvir za procesuiranje krivičnih djela počinjenih iz mržnje, u koja se ubraja i pisanje uvredljivih grafita, takve pojave većinom prolaze nekažnjeno, o čemu predstavnik dobojske komunalne policije Mitar Milaković kaže:
„Najveći je problem što još nismo uspjeli da otkrijemo neku od grupacija koja je napisala određene sadržaje. Na ovim aktivnostima redovno radimo i mi i pripadnici MUP-a i tužilaštvo obično izdaje nalog za otklanjanje, odnosno premazivanje sadržaja natpisa koji su uvredljivi.“
I dok nadležni tragaju za nepoznatim počiniocima, oni i dalje nesmetano uništavaju fasade.
„Svaku noć to se radi. Ako se nešto prekreči, oni ponovo ispisuju i provociraju neke određene manjine i neke druge grupe", kaže volonterka Radoslava Tatić.
Upkos tome što su autori uvredljivih grafita u Doboju daleko brojniji od aktivista koji ih povremeno prefarbavaju, predstavnica LVS-a Tanja Čakarević ističe da su ovakve akcije odgovor i na takvo stanje:
„Da ne radimo nuišta to bi značilo da nam je svejedno i da ne postoji niko ko bi se borio protiv toga. Dok god postoji organizacija Koalicija tolerantno i pozitivno iz Doboja, to znači da postoje ljudi, pripadnici svih konfesija u ovome gradu, spremni da se bore protiv toga.“
Član Udruženja za pomoć djeci sa posebnim potrebama Izet Halilčević takođe smatra da se ovakvim i sličnim akcijama, u društvu u kojem se i političari služe govorom mržnje, mogu postići određeni rezultati:
„S obzirom da je država takva kakva jeste, mislima da Koalicija može dati dosta rezultata, pogotovo ako se više osoba uključi, više osoba iz javnoga života", navodi Halilčević.
Ovakve akcije u Doboju, međutim, nisu česte i uglavnom su povezane sa finansijskom podrškom međunarodnih organizacija. S druge strane, u cijeloj državi potrebno je mnogo šira akcija od potrošnje nekoliko kanti farbe za premazivanje uvredljivih poruka, jer dobojski zidovi nisu jedina platforma koja se u BiH koristi za širenje netolerancije i netrpeljivosti, o čemu Tanja Čakarević kaže:
„Mi u društvu nemamo razvijen program ni akcioni plan borbe protiv toga. Svi kao pojedinci pokušavaju i osuđuju. Generalni, nacionalni plan i program borbe protiv mržnje, nažalost, ne postoje.“