Ljudi koji su prije dvadesetak godina bukvalno pucali jedni u druge - bivši pripadnici Armije BiH i HVO-a sa šireg područja Mostara – uskoro bi mogli početi zajedno graditi novu budućnost. Naime, susjedna Hrvatska najavila je spremnost da pomogne projekte samozapošljavanja nekadašnjih pripadnika Armije BiH i HVO-a kroz osnivanje tzv. boračkih zadruga. Riječ je o projektima koji su se pokazali kao izuzetno uspješni u Hrvatskoj, uz pomoć čega je nekoliko stotina ljudi sebi i svojim porodicama osiguralo egzistenciju.
Samo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, saznajemo u kantonalnom Ministarstvu za pitanja boraca/branitelja, oko 6.000 ljudi nalazi se na birou za zapošljavanje. Svjetlo na kraju tunela njihovog svakodnevnog preživljavanja nazire se nakon pokretanja inicijative da se oforme tzv. braniteljske, odnosno boračke zadruge.
To je iskustvo koje je u susjednoj Hrvatskoj dalo dobre rezultate, kaže za naš program predsjednik Udruge Hrvatskih veterana i invalida domovinskog rata, poznatije kao HVIDRA, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Zoran Zovko.
“Nikla je ideja o osnivanju braniteljskih zadruga koje će raditi u interesu branitelja i njihovih obitelji, u krajnjem slučaju i države, gdje se zapošljavaju ljudi sa biroa.”
Hrvatska je pomogla zadruge u pravljenju projekata i uzimanju sredstava od evropskih IPA fondova. Prema Zovkovim riječima, oko 60 do 70 zadruga je zaživjelo u toj susjednoj državi, i koje su zaposlile više stotina ljudi.
“Općine i županije su im davale zemlju; bave se zemljoradnjom, neko uzgojem pčela, neko stočarstvom. Jednostavno su im garantirali otkup svih tih njihovih proizvoda i to je uzelo maha u Republici Hrvatskoj.”
Tako se, u kontaktu sa braniteljskim udrugama u Hrvatskoj, došlo na ideju da se zadruge pokrenu i u Federaciji BiH. Međutim, hrvatska Vlada je, podržavajući tu ideju, postavila jedan uslov. Zoran Zovko objašnjava:
“Oni su rekli 'Ur edu, mi ćemo podržati, ali u cilju zajedništva i suživota dajte nam ljude i iz komponente Armije BiH, da bude jedna zadruga.'”
Od samog početka, inicijativu da se oforme braniteljske/boračke zadruge u Hercegovini podržalo je i Ministarstvo za pitanja boraca u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Šta bi uspjeh te ideje značio za bivše borce, kojih je na hiljade nezaposleno, govori kantonalni ministar Marinko Petrić:
“Na taj način bi mogli pomoći ljudima, članovima braniteljskih udruga, da pokrenu te aktivnosti za pravljenje i otvaranje zadruga i pomoć preko evropskih fondova, kako bi te zadruge mogle zaživiti i određen broj ljudi da se zaposli u tim zadrugama.”
Uprkos teškoj ratnoj prošlosti i međusobnim žestokim sukobima između snaga Armije Republike BiH i Hrvatskog vijeća obrane od prije nekih 20-ak godina, bivši pripadnici Armije BiH spremni su učestvovati u zajedničkom projektu pokretanja zadruga za bivše borce. Za naš program govori predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Hercegovačko-neretvanskog kantona, Arif Fazlić:
“Jedan veliki broj boračke populacije, ratnih vojnih invalida, koje mi predstavljamo, zainteresovan je za projekte. Ljudi su zainteresovani da žive od svoga rada. U svakom slučaju, ta ideja bi dobro došla, ako ona bude onakva kako je nagovještena.“
Zajedno do boljeg statusa
Predsjednik Udruge HVIDRA u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Zoran Zovko, dodaje:
“Da mi zajedno u projektima krenemo i prema Republici Hrvatskoj i ovdje u Federaciji, prema Ministarstvu branitelja, i prema IPA fondovima, znači da zajedno radimo, razmjenjujemo mišljenja i iskustva, pomažemo jedni drugima, kako bi što manje branitelja bilo na birou”.
Predstavnici boračkih organizacija takođe kažu da će dosta zavisiti i od toga koliko će vlasti u BiH, ukoliko zaživi ideja o braniteljskim zadrugama, biti spremne na ustupanje neperspektivne vojne imovine. Tačnije, hoće li neke kasarne ostati prazne ili će se bivšim borcima dati da, naprimjer, na tim lokalitetima podižu plantaže šipka, maslina i slično.
Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Hercegovačko-neretvanskog kantona, Arif Fazlić još kaže:
“Naša populacija se bavi svim i svačim. Veliki broj njih bavi se poljoprivredom. Oni imaju probleme sa otkupom svojih proizvoda – normalno da traže svoju sigurnost. Neke stvari su se dešavale ranije, na nekim drugim projektima - bilo je i ljudi koji su prevareni.”
Za 23. novembar u Mostaru je najavljena prezentacija projekata boračkih zadruga, kojoj će prisustvovati članovi udruženja proisteklih i iz HVO-a i iz Armije BiH. Tada bi već moglo biti jasno hoće li formiranje boračkih zadruga u Hercegovini zaživjeti ili će samo ostati nerealizirana ideja.
Samo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, saznajemo u kantonalnom Ministarstvu za pitanja boraca/branitelja, oko 6.000 ljudi nalazi se na birou za zapošljavanje. Svjetlo na kraju tunela njihovog svakodnevnog preživljavanja nazire se nakon pokretanja inicijative da se oforme tzv. braniteljske, odnosno boračke zadruge.
To je iskustvo koje je u susjednoj Hrvatskoj dalo dobre rezultate, kaže za naš program predsjednik Udruge Hrvatskih veterana i invalida domovinskog rata, poznatije kao HVIDRA, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Zoran Zovko.
“Nikla je ideja o osnivanju braniteljskih zadruga koje će raditi u interesu branitelja i njihovih obitelji, u krajnjem slučaju i države, gdje se zapošljavaju ljudi sa biroa.”
Hrvatska je pomogla zadruge u pravljenju projekata i uzimanju sredstava od evropskih IPA fondova. Prema Zovkovim riječima, oko 60 do 70 zadruga je zaživjelo u toj susjednoj državi, i koje su zaposlile više stotina ljudi.
“Općine i županije su im davale zemlju; bave se zemljoradnjom, neko uzgojem pčela, neko stočarstvom. Jednostavno su im garantirali otkup svih tih njihovih proizvoda i to je uzelo maha u Republici Hrvatskoj.”
Tako se, u kontaktu sa braniteljskim udrugama u Hrvatskoj, došlo na ideju da se zadruge pokrenu i u Federaciji BiH. Međutim, hrvatska Vlada je, podržavajući tu ideju, postavila jedan uslov. Zoran Zovko objašnjava:
“Oni su rekli 'Ur edu, mi ćemo podržati, ali u cilju zajedništva i suživota dajte nam ljude i iz komponente Armije BiH, da bude jedna zadruga.'”
Od samog početka, inicijativu da se oforme braniteljske/boračke zadruge u Hercegovini podržalo je i Ministarstvo za pitanja boraca u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Šta bi uspjeh te ideje značio za bivše borce, kojih je na hiljade nezaposleno, govori kantonalni ministar Marinko Petrić:
“Na taj način bi mogli pomoći ljudima, članovima braniteljskih udruga, da pokrenu te aktivnosti za pravljenje i otvaranje zadruga i pomoć preko evropskih fondova, kako bi te zadruge mogle zaživiti i određen broj ljudi da se zaposli u tim zadrugama.”
Uprkos teškoj ratnoj prošlosti i međusobnim žestokim sukobima između snaga Armije Republike BiH i Hrvatskog vijeća obrane od prije nekih 20-ak godina, bivši pripadnici Armije BiH spremni su učestvovati u zajedničkom projektu pokretanja zadruga za bivše borce. Za naš program govori predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Hercegovačko-neretvanskog kantona, Arif Fazlić:
“Jedan veliki broj boračke populacije, ratnih vojnih invalida, koje mi predstavljamo, zainteresovan je za projekte. Ljudi su zainteresovani da žive od svoga rada. U svakom slučaju, ta ideja bi dobro došla, ako ona bude onakva kako je nagovještena.“
Zajedno do boljeg statusa
Predsjednik Udruge HVIDRA u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Zoran Zovko, dodaje:
“Da mi zajedno u projektima krenemo i prema Republici Hrvatskoj i ovdje u Federaciji, prema Ministarstvu branitelja, i prema IPA fondovima, znači da zajedno radimo, razmjenjujemo mišljenja i iskustva, pomažemo jedni drugima, kako bi što manje branitelja bilo na birou”.
Predstavnici boračkih organizacija takođe kažu da će dosta zavisiti i od toga koliko će vlasti u BiH, ukoliko zaživi ideja o braniteljskim zadrugama, biti spremne na ustupanje neperspektivne vojne imovine. Tačnije, hoće li neke kasarne ostati prazne ili će se bivšim borcima dati da, naprimjer, na tim lokalitetima podižu plantaže šipka, maslina i slično.
Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Hercegovačko-neretvanskog kantona, Arif Fazlić još kaže:
“Naša populacija se bavi svim i svačim. Veliki broj njih bavi se poljoprivredom. Oni imaju probleme sa otkupom svojih proizvoda – normalno da traže svoju sigurnost. Neke stvari su se dešavale ranije, na nekim drugim projektima - bilo je i ljudi koji su prevareni.”
Za 23. novembar u Mostaru je najavljena prezentacija projekata boračkih zadruga, kojoj će prisustvovati članovi udruženja proisteklih i iz HVO-a i iz Armije BiH. Tada bi već moglo biti jasno hoće li formiranje boračkih zadruga u Hercegovini zaživjeti ili će samo ostati nerealizirana ideja.