Ustavni sud BiH donio je odluke kojima se ukida 10 presuda Suda BiH zbog retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine. Ustavni sud prihvatio je apelacije 10 osuđenika za ratne zločine, među njima su i osuđeni za genocid.
Ustavni sud je zaključio da je u njihovim slučajevima Sud BiH prekršio član 7. Evropske konvencije o ljudskim pravima i naredio ponavljanje postupka uz primjenu Krivičnog zakona SFRJ u roku od 90 dana. To znači da će sva suđenja biti vraćena na početak, faktički od optužnica.
Za ubistva oko 1.000 Bošnjaka u Kravici, Sud Bosne i Hercegovine za genocid osudio je više pripadnika Vojske i policije RS: Milenka Trifunovića na 33 godine zatvora, Aleksandra Radovanovića i Branu Džinića na po 32, a Slobodana Jakovljevića i Branislava Medana na po 28 godina zatvora. Te presude su odlukom Ustvanog suda BiH ukinute, kao i ostale u kojima je Sud BiH primjenjivao Krivični zakon BiH iz 2003. godine, a ne zakon iz bivše države koji propisuje blaže sankcije.
„Evropski sud je u predmetu Maktouf i Damjanović protiv BiH naglasio koji su standardi koji se moraju poštivati u sulučaju primjene člana 7. Evropske konvencije, i Ustavni sud u svojim odlukama slijedi primjenu tih istih standarda“, navodi Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH.
Retroaktivnu primjenu novog Krivičnog zakona BiH iz 2003. zabranio je i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, ali samo u slučaju Maktouf i Damjanović, odnosno za krivična djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Pozivajući se na tu presudu, Ustavni sud BiH je poništio i presude za genocide. Zikreta Ibrahimović, zamjenica Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, kaže:
„Posljedice su katastrofalne. One zazivaju, prizivaju nekažnjenost. To je jedan pojam koji je široko poznat i koji je proskribiran u cijelom svijetu. Uostalom, u samoj presudi Organizacija UN-a je rekla da je Krivični zakon SFRJ potpuno neprimjenjiv. Citiram taj stav pravne komisije UN-a gdje je rečeno da je Krivični zakon SFRJ problematičan s aspekta primjene jer je potpuno zastario.“
Sud BiH će u naredna tri mjeseca morati donijeti nove odluke, pri čemu će koristiti Krivični zakon SFRJ iz 1976. godine, prema kojem je za genocid predviđena kazna zatvora od 20 godina ili smrtna kazna, koja je u BiH zabranjena. To znači da će maksimalna kazna za genocid biti 20 godina zatvora.
Evropski sud u slučaju Maktouf i Damjanović uopšte se ne bavi koji zakon treba primijeniti u suđenjima za genocide, pa se zbog toga Ustavni sud ne može pozivati na strazburšku presudu, smatra sutkinja Suda BiH Azra Miletić:
„Mislim da je Ustavni sud nakon što je riješio apelaciju u predmetu Maktouf i prikupio desetine drugih apelacija po meni neosnovano te aplecije zadržao i po njima nije rješavao čekajući odluku Evropskog suda, za razilku od Suda BiH koji je morao postupati u predmetima.“
Ustavni sud BiH je poništio i presude Miloradu Saviću i Mirku Pekezu, osuđenim za sudjelovanje u strijeljanju bošnjačkih civila u okolini Jajca, i Nikoli Andrunu, osuđenom za mučenje i sudjelovanje u mučenju i ubistvu počinjenom tokom 1993. godine u logoru Gabela u Hercegovini.
Osim ovih zahtjeva za apelaciju, Ustavni sud je u protekle tri godine primio veći broj sličnih zahtjeva. Duško Tomić, advokat Novaka Đukića, očekuje da će Ustavni sud ukinuti i Đukićevu presudu:
„Nema nikakve dileme da će svi slučajevi koji su suđeni pred Sudom BiH i presuđeni za zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika po KZ BiH doživjeti obnovu postupka, pa tako i general Đukić koji je suđen za zločin protiv civilnog stanovništva. Meni su pouzdani izvori rekli da će na sljedećoj sjednici biti njegov predmet. To očekujemo od Ustavnog suda jer on sada radi samo tehničku stvar nakon presude Suda u Strazburu.“
Advokat Vasvija Vidović kaže da postupci moraju krenuti iz početka:
„U toj situaciji i teoretski i praktično suđenje ide ispočetka - izuzev ako se stranke saglase drugačije. Presude neće ostati iste, primijeniće se KZ bivše SFRJ, dakle to automatski znači promjenu kvalifikacije u odnosu na krivično djelo koje je bilo ranije kvalifikovano kao krivično djelo iz KZ BiH.“
Ustavni sud je zaključio da je u njihovim slučajevima Sud BiH prekršio član 7. Evropske konvencije o ljudskim pravima i naredio ponavljanje postupka uz primjenu Krivičnog zakona SFRJ u roku od 90 dana. To znači da će sva suđenja biti vraćena na početak, faktički od optužnica.
Za ubistva oko 1.000 Bošnjaka u Kravici, Sud Bosne i Hercegovine za genocid osudio je više pripadnika Vojske i policije RS: Milenka Trifunovića na 33 godine zatvora, Aleksandra Radovanovića i Branu Džinića na po 32, a Slobodana Jakovljevića i Branislava Medana na po 28 godina zatvora. Te presude su odlukom Ustvanog suda BiH ukinute, kao i ostale u kojima je Sud BiH primjenjivao Krivični zakon BiH iz 2003. godine, a ne zakon iz bivše države koji propisuje blaže sankcije.
„Evropski sud je u predmetu Maktouf i Damjanović protiv BiH naglasio koji su standardi koji se moraju poštivati u sulučaju primjene člana 7. Evropske konvencije, i Ustavni sud u svojim odlukama slijedi primjenu tih istih standarda“, navodi Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH.
Retroaktivnu primjenu novog Krivičnog zakona BiH iz 2003. zabranio je i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, ali samo u slučaju Maktouf i Damjanović, odnosno za krivična djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Pozivajući se na tu presudu, Ustavni sud BiH je poništio i presude za genocide. Zikreta Ibrahimović, zamjenica Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, kaže:
„Posljedice su katastrofalne. One zazivaju, prizivaju nekažnjenost. To je jedan pojam koji je široko poznat i koji je proskribiran u cijelom svijetu. Uostalom, u samoj presudi Organizacija UN-a je rekla da je Krivični zakon SFRJ potpuno neprimjenjiv. Citiram taj stav pravne komisije UN-a gdje je rečeno da je Krivični zakon SFRJ problematičan s aspekta primjene jer je potpuno zastario.“
Sud BiH će u naredna tri mjeseca morati donijeti nove odluke, pri čemu će koristiti Krivični zakon SFRJ iz 1976. godine, prema kojem je za genocid predviđena kazna zatvora od 20 godina ili smrtna kazna, koja je u BiH zabranjena. To znači da će maksimalna kazna za genocid biti 20 godina zatvora.
Evropski sud u slučaju Maktouf i Damjanović uopšte se ne bavi koji zakon treba primijeniti u suđenjima za genocide, pa se zbog toga Ustavni sud ne može pozivati na strazburšku presudu, smatra sutkinja Suda BiH Azra Miletić:
„Mislim da je Ustavni sud nakon što je riješio apelaciju u predmetu Maktouf i prikupio desetine drugih apelacija po meni neosnovano te aplecije zadržao i po njima nije rješavao čekajući odluku Evropskog suda, za razilku od Suda BiH koji je morao postupati u predmetima.“
Ustavni sud BiH je poništio i presude Miloradu Saviću i Mirku Pekezu, osuđenim za sudjelovanje u strijeljanju bošnjačkih civila u okolini Jajca, i Nikoli Andrunu, osuđenom za mučenje i sudjelovanje u mučenju i ubistvu počinjenom tokom 1993. godine u logoru Gabela u Hercegovini.
Osim ovih zahtjeva za apelaciju, Ustavni sud je u protekle tri godine primio veći broj sličnih zahtjeva. Duško Tomić, advokat Novaka Đukića, očekuje da će Ustavni sud ukinuti i Đukićevu presudu:
„Nema nikakve dileme da će svi slučajevi koji su suđeni pred Sudom BiH i presuđeni za zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika po KZ BiH doživjeti obnovu postupka, pa tako i general Đukić koji je suđen za zločin protiv civilnog stanovništva. Meni su pouzdani izvori rekli da će na sljedećoj sjednici biti njegov predmet. To očekujemo od Ustavnog suda jer on sada radi samo tehničku stvar nakon presude Suda u Strazburu.“
Advokat Vasvija Vidović kaže da postupci moraju krenuti iz početka:
„U toj situaciji i teoretski i praktično suđenje ide ispočetka - izuzev ako se stranke saglase drugačije. Presude neće ostati iste, primijeniće se KZ bivše SFRJ, dakle to automatski znači promjenu kvalifikacije u odnosu na krivično djelo koje je bilo ranije kvalifikovano kao krivično djelo iz KZ BiH.“