Protekli tjedan na haškom suđenju ratnom vođi pobunjenih srpskih vlasti u Hrvatskoj Goranu Hadžiću iskaz je dao Geert Ahrens, bivši predstavnik Europske zajednice i međunarodni posrednik u bivšoj Jugoslaviji. Kao svjedok tužiteljstva Ahrens je opisao neuspjeh mirovnih pregovora zbog odbijanja srpskih političkih predstavnika, koji su inzistirali 1991. godine da se pobunjeni dio teritorija izdvoji iz Hrvatske, nakon što je etnički očišćen od svih Hrvata i drugih građana nesrpske nacionalnosti.
Ahrens je sucima opisao spaljene kuće Hrvata koje je vidio u pobunjenom području u Hrvatskoj, takozvanoj Republici Srpskoj Krajini. Prema njegovim informacijama građani nesrpske nacionalnosti su proživjeli pravi pogrom 1991. godine nakon što su Hadžićeve pobunjene vlasti zauzele istočno područje Hrvatske:
„Prema izvještajima evropskih monitora i UNPROFOR-a situacija u RSK je bila vrlo loša što se tiče ljudskih prava i zaštite ljudskih prava. Ja sam tamo putovao helikopterom i automobilom nekoliko puta, ali nismo imali kontakte sa pojedincima, a pogotovo ne sa nesrbima - ukoliko su uopće postojali tamo", naveo je Ahrens.
Njemački diplomat, koji se sastao niz puta s optuženim, opisao je njegov stav da su granice Hrvatske samo administrativne, odnosno da se mogu prekrajati, kao i to da će Krajina radije ratovati nego ponovno postati dio Hrvatske. Hadžićevo odbijanje autonomije Srba u Hrvatskoj bilo je u skladu s odbijanjem srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Naime, takvo rješenje bi značilo i autonomiju za građane nesrpske nacionalnosti u dijelovima Srbije:
„Pitanje je bilo da li će to također da se odnosi na Mađare u sjevernoj Vojvodini i na muslimane, kako smo ih tada još uvijek zvali, u Sandžaku. I to je odmah postala koska razdora zbog toga što Milošević nije htio da čuje ništa slično o Kosovu i Albancima na Kosovu i da oni mogu da imaju poseban status. Odbijao je da o tome uopšte razgovara", posvjedočio je ovaj bivši diplomat.
Ahrens je potvrdio kako je Hadžić izigrao demilitarizaciju pobunjenog područja, koju je inače javno zagovarao, i to formiranjem brojnih snaga specijalne krajinske policije. Kao predstavnik hrvatskih Srba, Hadžić je, prema riječima svjedoka, zagovarao priključenje pobunjenog područja u Hrvatskoj Srbiji i to u skladu sa Miloševićevim željama. Mirovni prijedlog međunarodnih diplomata za mirnim rješenjem spora sa hrvatskim vlastima nije prihvatio:
„To bi bio poseban status u Hrvatskoj - a Srbi su to razumjeli kao poseban status unutar Jugoslavije, koja bi nastavila da postoji. I to je stvaralo mnogo problema zbog toga što u Vensovom planu kada je ponuđen Srbima neki pregovarači iz međunarodne zajednice su možda dali Srbima neka obećanja koja su oni razumjeli na svoj način", kazao je Ahrens.
Tijekom iskaza, diplomat Ahrens se prisjetio kako je Hadžić mirovne pregovore shvaćao neozbiljno, te se jednom važnom prilikom na njima uopće nije pojavio. S druge strane je prijetio da će se u slučaju napada na pobunjeno područje Krajine, Hrvati u Zagrebu morati evakuirati zbog odmazde koja će uslijediti.
Zbog propagande, Hadžić je precjenjivao moć srpskih snaga, jer je, prema riječima svjedoka, bio poprilično iznenađen kad je Hrvatska vojska povratila područje Krajine za samo tri dana 1995. godine.
***********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Ahrens je sucima opisao spaljene kuće Hrvata koje je vidio u pobunjenom području u Hrvatskoj, takozvanoj Republici Srpskoj Krajini. Prema njegovim informacijama građani nesrpske nacionalnosti su proživjeli pravi pogrom 1991. godine nakon što su Hadžićeve pobunjene vlasti zauzele istočno područje Hrvatske:
„Prema izvještajima evropskih monitora i UNPROFOR-a situacija u RSK je bila vrlo loša što se tiče ljudskih prava i zaštite ljudskih prava. Ja sam tamo putovao helikopterom i automobilom nekoliko puta, ali nismo imali kontakte sa pojedincima, a pogotovo ne sa nesrbima - ukoliko su uopće postojali tamo", naveo je Ahrens.
Njemački diplomat, koji se sastao niz puta s optuženim, opisao je njegov stav da su granice Hrvatske samo administrativne, odnosno da se mogu prekrajati, kao i to da će Krajina radije ratovati nego ponovno postati dio Hrvatske. Hadžićevo odbijanje autonomije Srba u Hrvatskoj bilo je u skladu s odbijanjem srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Naime, takvo rješenje bi značilo i autonomiju za građane nesrpske nacionalnosti u dijelovima Srbije:
„Pitanje je bilo da li će to također da se odnosi na Mađare u sjevernoj Vojvodini i na muslimane, kako smo ih tada još uvijek zvali, u Sandžaku. I to je odmah postala koska razdora zbog toga što Milošević nije htio da čuje ništa slično o Kosovu i Albancima na Kosovu i da oni mogu da imaju poseban status. Odbijao je da o tome uopšte razgovara", posvjedočio je ovaj bivši diplomat.
Ahrens je potvrdio kako je Hadžić izigrao demilitarizaciju pobunjenog područja, koju je inače javno zagovarao, i to formiranjem brojnih snaga specijalne krajinske policije. Kao predstavnik hrvatskih Srba, Hadžić je, prema riječima svjedoka, zagovarao priključenje pobunjenog područja u Hrvatskoj Srbiji i to u skladu sa Miloševićevim željama. Mirovni prijedlog međunarodnih diplomata za mirnim rješenjem spora sa hrvatskim vlastima nije prihvatio:
„To bi bio poseban status u Hrvatskoj - a Srbi su to razumjeli kao poseban status unutar Jugoslavije, koja bi nastavila da postoji. I to je stvaralo mnogo problema zbog toga što u Vensovom planu kada je ponuđen Srbima neki pregovarači iz međunarodne zajednice su možda dali Srbima neka obećanja koja su oni razumjeli na svoj način", kazao je Ahrens.
Tijekom iskaza, diplomat Ahrens se prisjetio kako je Hadžić mirovne pregovore shvaćao neozbiljno, te se jednom važnom prilikom na njima uopće nije pojavio. S druge strane je prijetio da će se u slučaju napada na pobunjeno područje Krajine, Hrvati u Zagrebu morati evakuirati zbog odmazde koja će uslijediti.
Zbog propagande, Hadžić je precjenjivao moć srpskih snaga, jer je, prema riječima svjedoka, bio poprilično iznenađen kad je Hrvatska vojska povratila područje Krajine za samo tri dana 1995. godine.
***********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.