Za nekoliko dana u BiH stiže Lars Gunnar Wigemark, novi specijalni predstavnik i šef misije EU u BiH. Ovaj švedski diplomata, prije dolaska u BiH održao je debatu s članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta o prioritetima u njegovom radu kako bi se ubrzao bh. put integrisanja.
Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP Andrej Plenković kaže za RSE kako Wigemark treba materijalizirati novi pristup EU prema BiH.
Kako je Vama izgledala diskusija s gospodinom Wigemarkom?
Plenković: Ja sam predsjedao saslušanjem novog veleposlanika u Bosni i Hercegovini i posebnog predstavnika Evropske unije, gospodina Larsa Gunnara Wigemarka, iskusnog švedskog i evropskog diplomata, koji je do sada imao niz vrlo relevantnih mandata. U Bosnu i Hercegovinu dolazi iz Pakistana, iz Islamabada, prije toga bio je u Kabulu, Vašingtonu, Moskvi, Briselu, Beogradu, dakle, čovjek koji je u vrlo zreloj dobi da preuzme ovako odgovornu funkciju. Moj je dojam da je pripremljen. Takođe, Evropska komisija, Delegacija EU u BiH, Služba za vanjske odnose EU su jako dobro informisani o situaciiji u BiH, što je bilo jasno i na tom saslušanju koje je trajalo dobrih sat i pol vremena.
Zastupnici su pokazali veliki interes za daljnji evropski put Bosne i Hercegovine, za njegove prve poteze. Ostaje da vidimo kako će on iskoristiti ovaj mandat nakon gospodina Petera Sorensena, da materijalizira taj novi pristup Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. To je ključ. Po meni, novi specijalni izaslanik shvaća da novi pristup EU za BiH, stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ulazi u jednu ozbiljniju, institucionalno napredniju fazu odnosa prema EU, koja će omogućiti, ja se nadam, i podnošenje zahtjeva za članstvo.
Znači, Vi od novog specijalnog predstavnika u Bosni i Hercegovini očekujete promjenu situacije, odnosno dobre rezultate.
Lars Gunnar Wigemark
Plenković: Ja sam Wigemarku rekao da bi bilo stvarno važno da se on, kada završi svoj mandat, okrene i vidi koja su to konkretna postignuća, odnosno, da taj mandat bude pun referentnih točaka. Smatram da Bosna i Hercegovina nikako ne smije biti zadnji vagon u vlaku jugoistoka Evrope prema EU, jer bi to bila nepravda. Činjenica da su u raspravi sudjelovali svi hrvatski zastupnici, što članovi, što zamjenski članovi Odbora. Uz mene koji sam vodio sastanak bili su Tonino Picula, koji je šef Delegacije za BiH, Dubravka Šuica, zamjenica šefa Delegacije za BiH, Jozo Radoš. Izrazili smo našu spremnost da u tom procesu pomognemo, da funkcionalna i cjelovita BiH ide prema naprijed, uz, naravno, punu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Nadamo se da ćemo taj naš utjecaj iskoristiti da pomognemo Bosni i Hercegovini.
Koliko se na taj način održava tema o proširenju EU?
Plenković: Između ostalog, tu temu na dnevnom redu održavaju i zastupnici iz Hrvatske, jer ona, nažalost, i toga moramo biti svi svjesni, nije baš prioritet Evropske unije. Junker, koji je predsjednik Komisije, dosta realno je procijenio da za vrijeme njegovog mandata i ovog saziva EP, koji traje, do 1. srpnja 2019., nije realno da bude novih proširenja, novih pristupanja, ali to ne znači da se taj period ne može iskoristiti za ozbiljan napredak u tom procesu. A, tu najviše može učiniti i Bosna i Hercegovina. Vodite računa da Crna Gora ima 18 otvorenih poglavlja, više od 50 posto od tih 35 pregovaračkih poglavlja. Srbija je završila proces skrininga, naprijed ide u ovom smislu i Kosovo, na određeni način. Makedonija je nažalost blokirana zbog spora kojeg ima s Grčkom oko imena, što je možda jedna velika nepravda.
Albanija lobira za otvaranje pregovora. Ja bih želio da Bosna i Hercegovina ide naprijed. Dakle, jako je bitno da Bosna i Hercegovina uhvati taj korak, da SSP stupi na snagu.
Mi smo, naravno, rekli da će, bez obzira što je provedba presude Evropskog suda za ljudska prava 'Sejdić-Finci' malo u drugom planu, ustavna reforma jednog dana mora doći na red. Ustavno ustrojstvo je izuzetno značajno za Bosnu i Hercegovinu, za ravnopravnost sva tri naroda. Tu ističemo da i najmalobrojniji konstitutivni narod, a to su predstavnici hrvatskog naroda, budu i faktički ravnopravni sa ostala dva naroda.
Gospodine Plenkoviću, Vaš je osjećaj da gospodin Wigemark dolazi pripremljen i da zna šta ga čeka u Bosni i Hercegovini?
Plenković: Da, mislim da dolazi spreman, da je jedan iskusan čovjek koji će znati realno procijeniti situaciju, koji će moći ići naprijed prema ostvarenju svojih ciljeva.Važno je da se kvalitetno iskoriste i financijska sredstva pretpristupne pomoći, da se radi na gospodarskim reformama, sektorskim reformama, učinkovitoj koordinaciji evropskih poslova. To osobito sa središnje razine, razine entiteta prema razinama županija, dakle, da bude jedan pravi, cjeloviti put Bosne i Hercegovine prema EU. Vidjet ćemo kako će on startati kad stigne u Sarajevo, sa svojim prvim nastupnim posjetima i izjavama artikulirati svoje prioritete. Moj je dojam, gledajući čitav niz međunarodnih aktera zadnjih dvadesetak godina u BiH, da stiže jedan zreli i ozbiljan diplomata.