Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković prvog dana službene posjete Bosni i Hercegovini (BiH) započeo je sastankom sa predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto.
Kao prioritet Republike Hrvatske prema BiH, Plenković je izdvojio "korak ka Evropskoj uniji", te je najavio kako će dati i podršku na tom putu.
Osvrnuo se na Izborni zakon BiH čije sadašnje odredbe, kako je naveo, "diskriminiraju Hrvate u BiH".
"Što se tiče Izbornog zakona smatramo da je on ključan za kvalitetno funkcioniranje svih institucija BiH. Smatramo da sva tri konstitutivna naroda trebaju biti u potpunosti ravnopravni što uključuje i hrvatski narod i legitimno zastupanje u najvišim institucijana BiH", kazao je Plenković.
Ministarstvo pravde BiH, na čijem je čelu Davor Bunoza, kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, ranije je poslalo izmjene državnog Izbornog zakona u zakonodavnu proceduru.
Između ostalog, prema predloženim izmjenama, birači u Federaciji BiH (jedan od dva bh. entiteta) za člana Predsjedništva BiH mogu glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba, kako predviđa trenutno zakonsko rješenje.
Također je predloženo da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata, kao i da bude izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH.
Uslov za to je da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom kantonu – u kojima prema popisu iz 2013. godine ima najviše građana hrvatske nacionalnosti.
U BiH otežano donošenje odluka, poručila Krišto
Krišto se zahvalila Plenkoviću na podršci Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu, te navela kako je zbog činjenice da se u oktobru održavaju lokalni izbori u zemlji otežano donošenje odluka.
"Čekaju nas obveze na našem europskom putu. Mislim da je određeni broj zakona već usaglašen. Biće potrebno usaglasiti zakon o Visokom sudskom i tužilačkom Vijeću (VSTV), Zakon o sudovima, graničnoj kontroli i Izbornom zakonu koji usložnio odnose u Bosni i Hercegovini i otežao njen evropski put. To treba uraditi u skladu s Ustavom BiH", kazala je Krišto.
Krišto se osvrnula i na teškoće oko Reformske agende, u okviru koje je Bosna i Hercegovina trebala dobiti prvu tranšu finansijske pomoći od 70 miliona eura.
Reformska agenda je lista društveno-ekonomskih reformi, koje vlasti BiH planiraju provesti u naredne tri godine.
Radi se o finansijskom paketu Evropske komisije za Zapadni Balkan vrijedne šest milijardi eura, od koje je BiH trebala dobiti milijardu eura.
Pročitajte i ovo: Propušten voz s EU novcem, u BiH prebacivanje odgovornostiRiječ je o planu političkih i ekonomskih reformi koje Bosna i Hercegovina mora provesti do 2027. godine na putu ka članstvu u EU. Ova agenda sadrži i listu projekata koje BiH želi sufinansirati evropskim novcem.
Nacrt reformske agende ima 113 tačaka, od kojih je 110 usaglašenih.
"Žao mi je što smo se našli u ovom političkom trenutku jer smo u trećem mjesecu bili usaglasili sve, a onda su se četiri kantona suprotstavila. Obavljam razgovore sa ovim kantonima i govorim kako nema političke štete da bi se to dalje blokiralo", kazala je Krišto, te rekla da napredak očekuje do kraja godine.
Plenković će nakon Sarajeva prisustvovati otvaranju mosta "Hercegovina" kod Počitelja, na jugu BiH.
Most je, između ostalih, gradila i kineska kompanija "Sinohydro Corporation Limited", koja je u maju 2023., sa još nekoliko kompanija koje su gradile most, stavljena su na "crnu listu" Autocesta Federacije BiH, jednog od bh. entiteta, zbog kršenja ugovora o izgradnji.
Za izgradnju ovog infrastrukturnog projekta, koji je dio koridora Vc, saglasnost je dala vlada bh. entiteta, Federacije BiH.
Ovu firmu je Evropska investiciona banka zbog sumnje u koruptivne radnje u poslovima izgradnje u Maroku, Gruziji i Tanzaniji isključila na period od 20 mjeseci, odnosno do sredine 2024. godine.
Inače, "Sinohydro Corporation Limited" je prije tri godine bila i pod američkim sankcijama zbog zabranjenih poslova u Iranu, te na "crnoj listi" Svjetske banke i afričke razvojne banke zbog sumnji u korupciju, podmićivanje i prevare širom svijeta.
Trenutno je angažovana na nekoliko infrastrukturnih i energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Gradi u oba bh.entiteta- Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
Pročitajte i ovo: Sankcionisana kineska kompanija u igri za izgradnju dijela autoputa Sarajevo - Beograd