Piše Sergei Khazov-Cassia, priredila Lidija Pisker
Desetogodišnja djevojčica iz Sankt Peterburga 14. februara je smještena u bolnicu zbog povreda uzrokovanih padom s prozora. Lokalni mediji naveli su "preliminarne nalaze" koji su nagovijestili da je to bio pokušaj samoubistva povezan sa online fenomenom poznatim kao “Plavi kit”. Šest dana poslije, lokalni mediji su objavili informaciju da je Federalna služba bezbjednosti (FSB) otvorila novu bazu podataka o samoubistvima maloljetnika.
Širom Rusije, Kazahstana i Kirgistana, naslovi o “Plavom kitu” postali su gotovo svakodnevnica: maloljetnik biva ohrabren da izvrši samoubistvo učestvujući u jezivoj online “igri” sa hashtagovima kao što su “plavi kit”, “more kitova”, ”u igri sam”, “probudi me u 4:20”, “F58” i drugi.
Prema novom izvještaju ruskog časopisa “Novaya Gazeta”, Javni centar za internet tehnologiju Rusije identifikovao je 4.000 hashtagova samo 20. januara.
Pravila igre "Plavi kit"
Sumnjivi slučajevi su se desili i u drugim post-sovjetskim državama Ukrajini, Bjelorusiji i Azerbejdžanu.
Ali, dok je Internet preplavljen profilima mladih ljudi koji igraju ili žele igrati igru, šokantnim fotografijama samopovrjeđivanja označenim hashtagovima igre, i tezama o povezanosti igre sa samoubistvima tinejdžera, nijedna smrt u Rusiji ili Centralnoj Aziji nije definitivno dokazana da ima vezu s “Plavim kitom”.
Na primjer, 6. februara, devetnaestogodišnji mladić iz Karaganda u Kazahstanu izvršio je samoubistvo vješanjem u incidentu koji se dovodi u vezu s igrom. Međutim, mladićev ujak Marat Aitkazin rekao je da nije bilo nikakve veze između tragedije i igara na Internetu.
Stručnjaci za mentalno zdravlje i vladini službenici su zabrinuti, iako iz različitih razloga. Aktivisti žele skrenuti pažnju na razloge koji mlade navode da igraju takve igre, dok političari “Plavog kita” vide kao argument za jačanje kontrole korištenja Interneta.
Na sastanku Javne komore Rusije 16. februara na kojem se razgovaralo o predloženom zakonodavstvu za povećanje kazni za izazivanje samoubistava, iznesene su optužbe da su “Plavog kita” kreirali “ukrajinski nacionalisti” kao “profesionalno pripremljenu kampanju koja je obuhvatila najmanje dva miliona mladih”, navodi se u izvještaju sa sastanka objavljenog u ruskom dnevnom listu “Kommersant”.
Mediji u ruskoj sjevernoj Osetiji izvijestili su 17. februara da su četiri osobe, uključujući dva maloljetnika, bili pritvoreni zbog sumnje da su organizovali grupu “Plavi kit” koja su “možda” odigrala ulogu u samoubistvu petnaestogodišnjaka u gradiću Sindzikau prvog dana februara.
Tužioci su 20. februara u Altai otvorili istragu zbog sumnje da je grupa “Plavi kit” u periodu od tri mjeseca pravila pritisak na dječaka da počini samoubistvo.
Jeste li spremni?
“Želim igrati igru”, napisao je saradnik Radio Free Europe/Radio Liberty (RFE/RL) nakon što je napravio lažni profil kao petnaestogodišnja djevojčica na popularnom ruskoj društvenoj stranici VKontakte.
“Jesi li sigurna? Nema povratka”, odgovorio je tzv. voditelj igre “Plavi kit”.
"Da. Šta znači to da ‘nema povratka’”?
"Ne možeš napustiti igru kad je započneš.”
“Spremna sam.” Voditelj je zatim objasnio pravila.
"Svaki zadatak moraš marljivo ispuniti, i niko ne smije znati ništa o tome. Kad završiš zadatak, pošalješ mi fotografiju. I na kraju igre, umreš. Jesi li spremna?”
“A ako želim da izađem?”
“Imam sve informacije o tebi. Oni će doći po tebe.”
Prvi zadatak koji je lažna korisnica profila kreiranog od RFE/RL dobila jeste da utisne simbol igre “F58” na ruku. Fotošopirana fotografija je poslata, ali voditelj je prestao odgovarati.
Obilježavanje na ruci
Tokom sedmice dana, RFE/RL je uspio kontaktirati nekoliko navodnih bivših i sadašnjih igrača i nekoliko voditelja.
“Ja sam tvoj lični kit”, napisao je jedan voditelj, objašnjavajući da se igra sastoji od 50 zadataka raspoređenih na 50 dana. “Ja ću ti pomoći da dovedeš igru do kraja. Posljednji dan je kraj igre. Ako umreš, pobjeđuješ. Ako ne, mi ćemo ti pomoći. Spremna?”
Voditelj je tada obećao da će prvi zadatak poslati u 4:20 ujutro. Ali dotad je njegov račun već bio blokiran.
“Grupa smrti”
Tokom posljednjih šest mjeseci, desetine samoubistava i pokušaja samoubistava u Rusiji, Kazahstanu i Kirgistanu su povezivani s ovom igrom, iako istrage to nisu dokazale.
Dvadesetjednogodišnji Filipp Budeikin je uhapšen 14. novembra prošle godine u blizini Moskve pod sumnjom da je organizator “Plavi kit grupe smrti”, kako su je mediji nazvali. Medijski izvještaji su naveli da je deset osoba iz različitih regija uhapšeno u isto vrijeme, ali svi su bili ispitivani samo kao "svjedoci" i pušteni na slobodu.
Vlasti kažu da je Budeikin bio saučesnik u petnaest samoubistava. Ali njegov advokat Rostislav Gubenko rekao je za RFE/RL da se samo jedan slučaj još uvijek istražuje. Sud je zatražio Budeikinov pritvor do 15. maja.
“Mislim da su požurili stvari”, rekao je Gubenko. “Izašao je članak u novinama, malo skandala, pritisak da se nešto uradi. Mislili su da će dokazi protiv (Budeikina) isplivati, ali nije otkriveno ništa.”
Zabrinutost o igri izazvao je kritikovani članak objavljen u maju u listu “Novaya Gazeta” koji je, između ostalog, naizgled bez opravdanja tvrdio da je “velika većina” od oko 130 samoubistava maloljetnika u Rusiji između novembra 2015. i aprila 2016. godine povezani s fenomenom “Plavi kit”. Časopis je objavio jednako alarmantan članak i 16. februara.
Ali ovakve stvari dešavaju se prilično često u zemljama širom svijeta. Tokom 2007. godine, “The Independent” je izvijestio da je “najmanje 16 mladih ljudi u Velikoj Britaniji” izvršilo samoubistvo nakon što su posjetili “web stranice i chatove koje afirmišu samoubistva”.
Čak i u vrijeme prije Interneta, tokom osamdesetih godina, popularna igra “Dungeons & Dragons” izazvala je masovnu paniku zbog glasina o ubistvima, samoubistvima i satanskim ritualima koje je navodno podrazumijevala.
Ali, vlasti su očigledno zabrinute. Konzervativna članica Federalnog vijeća Rusije Yelena Mizulina zatražila je od tužilaca da istraže veze između Internet grupa i samoubistava. Ona je tvrdila da fenomen “Plavi kit” nije značajno usporen nakon Budeikinovog hapšenja.
Mogućnost uvođenja zakona koji kriminalizuju zastrašivanje maloljetnika: Irina Yarovaya
Zamjenica ruske Dume Irina Yarovaya obećala je da će uvesti zakone koji kriminalizuju zastrašivanje i poticanje maloljetnika da počine samoubistvo. Predsjednik Čečenije Ramzan Kadyrov je javno upozorio na fenomen “Plavog kita”, a vođa Ingušetije Yunus-Bek Yevkurov je nedavno rekao da vlasti “moraju biti spremne” da se nose s problemom, iako je priznao da slučajeva “Plavi kit” nije bilo u Ingušetiji.
U centralnoj Aziji, kazahstanski ministar unutrašnjih poslova Kalmukhanbet Kasymov pozvao je na stvaranje nacionalne baze podataka o korisnicima društvenih medija. U glavnom gradu Kirgistana Biškeku, policija je obilazila škole i Internet kafiće da provjeri imaju li djeca tragove samopovređivanja ili sumnjive poruke na svojim telefonima.
U sve tri zemlje, bilo je poziva za blokiranje web stranica i drugih sličnih mjera. Burul Makenbaeva, direktorica nevladine organizacije za mentalno zdravlje u Biškeku, izjavila je za Eurasianet da aktivisti strahuju da će briga zbog “Plavog kita” postati izgovor za “suzbijanje slobode na društvenim mrežama.”
Građani su se takođe uključili. U Rusiji, organizacija pod nazivom “Građanska patrola” tvrdi da je briga vlasti kontrola društvenih medija. Kad je dopisnik RFE/RL napravio nalog da istraži igru, bio je preplavljen porukama tzv. delfina da izbjegne igru i zatraži pomoć. Mnogi “delfini” su se predstavljali kao voditelji u očitom nastojanju da odvrate igrača da si naudi.
Kad je RFE/RL koristio lažni nalog da komunicira s ljudima koji igraju igru ili voditeljima, razgovori su često prekidani jer su stranice bile blokirane.
Administratori stranice su blokirali “hashtag”-ove gotovo jednako brzo kao što su se oni pojavljivali, što je RFE/RL uočio tokom istrage.
Ako se osjećaju potpuno sami
Samoubistva maloljetnika predstavljaju pravi problem u ovim zemljama. Prema podacima ruskih vlasti, ukupno 720 maloljetnika izvršio je samoubistvo tokom 2016. godine. Vlasti kažu da su glavni uzroci neuzvraćena ljubav, porodični problemi i problemi sa mentalnim zdravljem. Nedostatak mogućnosti za lični razvoj i široko rasprostranjeni alkoholizam i droga navode se kao razlozi koji doprinose ovom broju. Samo 0,6 posto samoubistava ima neku vezu s Internetom ili društvenim medijima.
Zvaničnici u Kirgistanu su rekli za RFE/RL da je petnaest maloljetnika izvršio samoubistvo samo u januaru, što je gotovo dvostruko više nego u januaru 2016. godine. “Razlozi su loši odnosi u porodici i razne životne okolnosti”, rekao je glasnogovornik ministarstva unutrašnjih poslova Bakyt Seitov.
Iz tog razloga, psiholozi i socijalni radnici kažu da postoje realni razlozi za brigu zbog postojanja grupe “Plavi kit” i pozivaju roditelje da budu oprezni ako primjete da djeca pokažu interes za morbidne igre.
Aleksandr Kolmanovsky je moskovski psiholog kojem su se tokom proteklih nekoliko mjeseci obratili roditelji dvije djevojke koje su igrale igru, kao i upravitelj sirotišta u kojem su neka djeca bila upletena u “Plavog kita”.
Voditeljica online savjetodavnog projekta pod nazivom “Vaš online teritorij” Natalya Lebedeva rekla je da njena organizacija redovno savjetuje tinejdžere koji igraju igru ili su zbog nje zabrinuti za svoje prijatelje.
“Kada dijete uđe u ovu igru, od njega se ne traži odmah da se ubije”, rekla je Lebedeva. “Ali, zadaci u igri su takvi da djecu dovedu u stanje bespomoćnosti i stvore opresivnu atmosferu. A kada govorimo o djeci koja već imaju određene probleme, ti zadaci mogu pogoršati situaciju i povećati rizik od samoubistva.”
Lebedeva kaže da je njena grupa imala 1.400 savjetovanja u januaru, od kojih je oko 20 bilo s maloljetnicima sa suicidalnim mislima.
Psihologinja Marina Slinkova slaže se da igre protiv “Plavog kita” s pravom izazivaju zabrinutost, ali da same igre ne utiču na samoubistva maloljetnika.
“Ne mislim da je jedina mračna mrlja u životu djeteta Internet”, rekla je ona za RFE/RL. “Ako je sve u redu u njegovom životu, i dijete se spetlja sa ovim grupama, ne mislim da te grupe mogu uticati na njihov um u tolikoj mjeri.”
“Ali, ako nemaju s kim da razgovaraju, ako se osjećaju potpuno sami, tu mogu pronaći neku vrstu podrške.”
U stvarnom svijetu?
Mnogi učesnici igre “Plavi kit” kažu da su im voditelji prijetili kad bi pokušali napustiti igru. Jedan učesnik je dobio poruku koja je rekla: “Tvoja majka sutra neće stići na autobusku stanicu”, što ga je uplašilo jer njegova mama putuje na posao autobusom.
Igrač koji se predstavio kao Ivan pokušao je da napusti igru blokiranjem voditelja. Ali dobio je poruku od drugog koji je rekao: “Ne možeš se sakriti od nas.” Međutim, blokirao je i taj profil, i sve se završilo na tome.
Mnogi igrači “Plavog kita” su pogrešno uvjereni da voditelji imaju pristup programu koji im omogućava da na osnovu “Internet-protokol” (IP) adrese ustanove igračevu lokaciju. Međutim, nema zabilježenih incidenata vezanih za “Plavog kita” u nevirtuelnom svijetu.
U toku istrage, RFE/RL je razgovarao online sa velikim brojem igrača “Plavog kita”, od kojih nijedan nije daleko dogurao u igri. Oni su opisali da su tipični zadaci igre bilii crtež kita na tijelu ili na papiru, rezanje vena, ili urezivanje kitova ili drugih simbola na ruci. Mnogi su rekli da su odgovarajuće fotografije pronašli na internetu ili ih keirali uz pomoć nekog grafičkog programa.
Nekoliko igrača se požalilo na “lažne” voditelje. Petnaestogodišnjak iz Solikamska u Rusiji rekao je da su mu tri različita voditelja kao drugi zadatak zadali da im pošalje 200 rubalja (oko tri eura). Pošto nije imao novca, blokirao ih je.
Većina igrača je rekla za RFE/RL da su se u igru uključili da “bi zezali voditelje” ili zato što “im se učinila zanimljivom.” Nekoliko njih je dalo nešto mračnije odgovore.
“Želiš li umrijeti?” dopisnik RFE/RL pitao je jednu djevojku. “Da”, odgovorila je.
Ali, prije nego što je razgovor nastavljen, njen račun je blokiran.
Dopisnik RFE/RL Robert Coalson doprinio je ovom tekstu. Tekst napravljen uz izvještavanje RFE/RL Kirgistana i Kazahstana, kao i Current Time TV-a)