Istraživači su otkrili da planeta Zemlja sve više tamni u svemiru, a za to su vjerovatno krive klimatske promjene. Zašto?
Kako kažu naučnici, okeani se sve više zagrijavaju što čini da stvaraju manje svijetlih oblaka, što opet znači da se manje sunčeve svjetlosti reflektuje natrag u svemir - a to još više zagrijava planetu.
Mjerenje refleksije Zemlje ili efekat albeda prati se posmatranjem odsjaja sa Zemlje koji osvjetljava Mjesec. Gotovo 20 godina prikupljanja podataka, od 1998. do 2017., analizirano je u nedavnoj studiji. Mjerenja su pokazala da Zemlja sada reflektuje oko pola vata (W) manje svjetla po kvadratnom metru u poređenju sa 1998. godinom, što je ekvivalent 0,5 posto smanjenja refleksije Zemlje.
Ukupno, planeta reflektuje oko 30 posto sunčeve svjetlosti koja do nje dopire.
"Pad albeda efekta toliko nas je iznenadio kada smo vršili analizu posljednje tri godine podataka nakon 17 godina gotovo jednakog albeda", kaže teorijski fizičar Philip Goode s Tehnološkog instituta New Jersey kako prenosi Science Alert.
Koliko je Zemlja svijetla zavisi i od količine sunčeve svjetlosti koja dopire do nje i od refleksije planete. Ova studija pokazala je da se dva faktora ne slažu tako da nešto na Zemlji uzrokuje tamnjenje, naročito posljednjih godina.
Količina Zemljinog sjaja će varirati od noći do noći i od godišnjih doba. Ovaj fenomen se pojavljuje kada svjetlost Sunca reflektovana sa Zemlje pada na njen satelit Mjesec, odnosno njegovu tamnu stranu. Onda Mjesec nazad na Zemlju reflektuje mali dio svjetlosti. Posmatrač na Zemlji može to vidjeti kao blago osvjetljenu tamnu stranu Mjeseca. Najbolje vrijeme za posmatranje javlja se na sjevernoj hemisferi u dane mladog Mjeseca tokom proljetnjih mjeseci.
Nakon 20 godina praćenja ove "svjetlosti duha" otkriveno je da ona blijedi.
Satelitska mjerenja koja je proučavao istraživački tim ukazuju na to da je smanjenje sjajnih, reflektujućih, nisko ležećih oblaka iznad istočnog Tihog okeana značajno pridonijelo smanjenju svjetline Zemlje koje se ogleda u podacima.
Navodi se da je ovo najvjerovatnije povezano sa klimatskim promjenama. U istim područjima u kojima svijetli oblaci postaju tanji, temperatura površine okeana rastu, što je moguće izazvano promjenom klimatskih uslova koji se nazivaju pacifička decenijska oscilacija.
"[Zemljin albeda efekat] bitna je odrednica klime na planeti, budući da u najširem smislu promjene klime proizlaze iz istovremene evolucije solarnog intenziteta, albeda Zemlje i izolacije efekta staklene bašte", pišu istraživači u studiji.
Očitanja sjaja Zemlje preuzeta su sa solarnog opservatorijuma Big Bear u Kaliforniji, sa ukupno prikupljenih upotrebljivih podataka tokom oko 1.500 noći.
Kroz istoriju, svjetlo Zemlje bilježeno je s povremenim prekidima gotovo 100 godina, a prvi ga je opisao Leonardo da Vinci u 16. vijeku.
Oblaci, voda, led, šume, pustinje i sve druge vrste zemljišta različito reflektiraju sunčevu svjetlost, pa je istraživačima potrebna velika zbirka podataka kako bi izveli zaključke dok se Zemlja okreće.
Zagađenje koje uzrokuju ljudi takođe može da utiče na očitavanje rezultata.
Pročitajte i ovo: Zašto je noću bolje biti u mraku?Istraživači pozivaju na opsežnija mjerenja u narednim godinama. Ono čemu su se nadali jeste da bi planeta koja se zagrijava mogla da pravi veći veći albeda efekat, što bi dovelo do smanjenja zagrijavanja, ali čini se da se događa upravo suprotno.
Chelsea Moore sa Instituta za klimu rekla je da je pacifička decenijska oscilacija prešla na toplije temperature 1977. i da je od tada ostala u toj fazi što se može smatrati neuobičajenim jer jedan ciklus obično traje 20 do 30 godina, piše USA Today.
Tako da dok temperature na Zemlji rastu, planeta je upila više topline nego što ju je reflektovala.
Edward Schwieterman, naučnik za planete sa Univerziteta Riverside u Kaliforniji nije bio uključen u studiju, ali je u izjavi rekao da su ovi prezentovani rezultati "dosta zabrinjavajući". Rekao je da su naučnici bili optimistični misleći da će toplija planeta imati više oblaka i viši albeda efekat kako bi odbijala više svjetlosti što bi izbalansiralo klimatske promjene. "Ovo pokazuje da je istina upravo suprotna", rekao je Schwieterman.