Autor: Rikard Jozwiak, RSE (Prevela: Ena Stevanović)
Europska unija se planira suprotstaviti ruskoj propagandi pružanjem dodatne potpore nezavisnim medijima u „istočnom susjedstvu“ i povećavanjem svjesnosti o procesu „širenja dezinformacija od strane stranih subjekata“, kako se navodi u njihovom strateškom planu akcije.
Ovaj dokument, koji su sastavila diplomatska tijela Europske unije i Europska služba vanjskih poslova također poziva na to da se izvrši veći pritisak na države kao što su Gruzija, Ukrajina i Moldavija kako bi se njihovo stanovništvo ubijedilo da će reforme koje podržava EU promijeniti njihove živote nabolje.
Dokument je pripremljen uoči samita Europske unije koji se održava 25. i 26.juna u nastojanju da se pronađe adekvatna strategija za borbu protiv propagande koja je uveliko pogodila istočne države, kako članice EU tako i one koje to još uvijek nisu.
Glavni instrument navedene strategije je europska komunikacijska jedinica pod nazivom East StratCom Team koja je osnovana u aprilu, ali će postati trajna tek od ove jeseni kada je podrže delegacije EU u šest „istočno-susjedskih“ zemalja, uključujući Armeniju, Bjelorusiju, Azerbejdžan, ali i samu Rusiju.
Plan akcije ima tri glavna cilja: "Učinkovitu komunikaciju i promicanje vrijednosti i politike EU prema istočnom susjedstvu"; "Jačanje ukupnog medijskog okruženja, uključujući i podršku za nezavisne medije", kao i povećanje javne svijesti o procesu širenja dezinformacija od strane vanjskih aktera; te poboljšanje sposobnosti EU da predvidi i odgovori na takve aktivnosti.
U dokumentu se navodi da se sva komunikacija prema istoku treba "prije svega usredotočiti na prenošenje pozitivnije i učinkovitije poruke o politici EU-a prema regiji."
Bruxelles treba širiti poruku da reforme koje podupire Europska unija "mogu, tijekom vremena, imati pozitivan utjecaj na svakodnevni život građana", stoji u akcijskom planu. Dokument naglašava da ova strategija treba istaknuti prednosti, a ne birokraciju, usredotočujući se na pozitivne učinke programa i politike EU, umjesto raspravljanja o administratvnim detaljima.
Ruska intervencija u Ukrajini je uslijedila nakon što je predsjednik Viktor Janukovič svrgnut s vlasti nakon mjeseci protesta građana koji su bili bijesni zbog njegove odluke da obustavi planove kojima su se bivše sovjetske republike trebale dodatno približiti EU i da umjesto toga uspostavi trgovinski dogovor s Moskvom. Rusija je u martu 2014. aneksirala Krim te je podržala separatiste u smrtonosnom sukobu s vladinim snagama u istočnoj Ukrajini.
Dokument također poziva 28 zemalja članica EU da aktivnije rade na promicanje slobode medija u "istočnom susjedstvu", uglavnom u suradnji s Organizacijom za sigurnost i suradnju i Vijećem Europe. Neki od prijedloga su "izgradnja kapaciteta" i trening novinara i medija u regiji. Bruxelles će također "razmotriti kako najbolje može podržati osposobljavanje novinara za izvještavanje u konfliktnim situacijama, kako bi mogli što bolje izviještavati o pitanjima koja su značajna za lokalno stanovništvo."
Države članice EU su razgovarale o nekoliko načina suprotstavljanja ruskoj propagandi, uključujući i inicijativu koju su predložile Danska i Latvija da se osnuje TV kanal na ruskom jeziku.
U dokumentu se ne spominje stvaranje novih medija na ruskom jeziku, ali napominje se da „veliki broj država članica već povećava svoju potporu emitiranju na ruskom jeziku kako bi se pridobile nacionalne manjine. U međuvremenu će EU nastaviti svoju podršku nezavisnim medijima, uključujući i medije na ruskom jeziku, kako bi se osiguralo da građani imaju pristup alternativnim izvorima informacija na njihovom lokalnom jeziku. "
Također se navodi da će "EU osigurati da komunikacijski materijali i proizvodi budu dostupni na lokalnim jezicima, posebno na ruskom."