Pitanje supervizije u Brčkom dijeli BiH

Brčko

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, čije je zasjedanje najavljeno za 22. maj, razmatraće situaciju u Distriktu Brčko i donijeti odluku o nastavku ili okončanju međunarodnog nadzora nad Distriktom. Ovaj nadzor je utvrđen odlukom posebnog tribunala iz marta 1999. godine.

Eventualno povlačenje međunarodne zajednice iz jedinog bh. distrikta izaziva oprečne stavove i reakcije u dva entiteta. Parlament Federacije BiH, na vanrednom zasjedanju u srijeda je usvojio Deklaraciju kojom se odbija ukidanje supervizije za Brčko Distrikt, dok u Republici Srpskoj prevladava politički stav da su uslovi za povlačenje međunarodne zajednice odavno ispunjeni.

Međunarodna supervizija nad Brčko Distriktom nastavak ili prestanak - pitanje je koje ponovo dijeli BiH. U Republici Srpskoj tvrde da su stvoreni svi uslovi kako bi Distrikt samostalno funkcionisao.

„U Brčko Distriktu normalno funkcionišu domaće vlasti i već davno su se stekli uslovi za završetak supervizije i arbitraže. I sadašnji supervizor je već dvije godine ustvari u jednom mekom prisustvu - nije bilo nikakvih naloga, nikakvih novih uredbi ili obavezujućih odluka, više jedan monitoring, tako da je tranzicijska faza praktično već uveliko počela i treba da dovede do završetka supervizije“, kaže predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić.

Obrazlažući deklaraciju koju je predložio Parlamentu, predsjednik Federacije Živko Budimir je naveo kako se nisu promijenile okolnosti zbog kojih je uspostavljen distrikt.

„Čak suprotno tome imamo tako snažne poruke iz RS koje govore o mogućoj podjeli BiH, o osamostaljenju RS. Prema tome, iz toga se jasno zaključuje značaj Distrikta Brčko i njegovog daljeg egzistiranja, a suprotnost stavova dva entiteta, odnosno naroda koji su podložni utjecajima entitetskih politika, je takva da supervizija još tu mora ostati“, smatra Budimir.

Federacija ima gotovo jedinstven politički stav - osim HDZ- a BiH koji je više naklonjen argumentima iz RS, odnosno Saveza nezavisnih socijaldemokarta. Marinko Čavara, poslanik u Federalnom parlamentu, tvrdi da je deklaracija izraz političkog marketinga.

„On samo služi u politikantske svrhe određenih stranaka. Postavlja se pitanje hoće li biti ikad BiH spremna za europske integracije ukoliko imamo vječno suprevizora Distrikta Brčko, ukoliko imamo vječno visokog predstavnika koji je iznad ustava i zakona, koji će davati alibi svima onima koji ne žele rješavati goruće probleme BiH“, rekao je Čavara.

Ismet Osmanović iznosi stav Stranke demokratske akcije, kako nije došlo vrijeme za ukidanje supervizije. U suprotnom:

„Otvoriće se borba između dva entiteta oko primata nad tom teritorijom, nad tim prostorom, u pokušajima da se što je moguće više ingerencija iz tog dijela uzme k sebi.“

Postoji mehanizam za eventualne sporove

Šesti po redu supervizor za Brčko, američki diplomata Roderik Mur (Roderick Moor) podsjeća da je odluka o nastavku ili okončanju supervizije trebala biti donesena krajem prošle godine, ali je odluka odgođena. Na narednoj sjednici ambasadori zemalja članica Vijeća za implementaciju mira razmatraće više faktora, kaže Mur.

„Presudan je faktor da li entiteti poštuju svoje obaveze koje proističu iz konačne odluke Arbitražnog tribunala“, ističe on.

Ukoliko bi bila ukinuta supervizija u Distriktu Brčko, to ne bi bila dobra vijest za BiH, iznosi stav SDP-a Tomo Vidović.

„To može da implicira vrlo ozbiljne političke odnose u funkcioniranju vlasti u državi BiH, te politički nepovoljne odnose koji bi mogli i dalje da poremete odnose u državi BiH. A poznato vam je da već sad ima nekih kriznih gibanja u vezi sa tim“, rekao je Vidović.

Bečko Distrikt je zamišljen kao dio BiH koji će pokazati da je moguć skladan život u višenacionalnoj zajednici. U tome se donekle uspjelo, a poseban doprinos dali su povratnici, među njima i profesor Mustafa Sinanagić.

„Ja se nisam mogao pomiriti da ono što su nam ostavili naši djedovi pripadne nekoj drugoj politici i da u Brčkom ne bude BiH. Ja sam primjerom pokazao - i vjerujte da osjećam veliku moralnu satisfakciju i zadovoljstvo“, priča on.

Kasim Trnka, foto: Maja Nikolić


Osmog marta 2000. Brčko je proglašeno distriktom, ima svoju mulietničku administraciju, policiju i pravosuđe pod međunarodim nadzorom. Sve važne ovlasti, u slučaju nesuglasica, tom su odlukom date međunarodnom supervizoru. A, kad njega ne bude, u slučaju eventualnih sporova među entitetima, nadležan je Ustav BiH, ističe profesor Kasim Trnka.

„Sada je stvorena jedna pozicija da, iako se povuče međunarodna zajednica, postoji ustavni mehanizam kako će se riješiti eventualni sporovi. A s druge strane, Distrikt Brčko postaje ustavna kategorija. To znači da se njegova pozicija ne može mijenjati bez dvotrećinske podrške u cijeloj BiH i bez saglasnosti sva tri konstitutivna naroda“, kaže Trnka.

Pitanje međunarodnog prisustva u Brčko Distriktu podijelilo je i Predsjedništvo BiH - predsjedavajući Bakir Izetbegović je u pismu, upućenom ambasadorima zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, istakao da superviziju ne treba ukidati, uz ocjenu da bi to moglo biti povod vlastima Republike Srpske da pokušaju ugroziti teritorijalni i pravni status ove posebne administrativne jedinice u BiH.

Član Predsjedništva Nebojša Radmanović je međunarodnu zajednicu obavijestio da su “vlasti Republike Srpske ispunile sve obaveze koje proističu iz konačne odluke Arbitražnog tribunala za Brčko, pa su tako ispunjeni uslovi za završetak supervizije u Distriktu Brčko”. Tome ide u prilog i činjenica da je Vlada Republike Srpske donijela odluku o brisanju međuentitetske linije na području Distrikta Brčko, čime je - kako tvrde u RS - uklonjen i posljednji uslov za zatvaranje međunarodne supervizije nad Distriktom.