Otkako je 2005. godine u javnosti odjeknula vijest o tome da se u Bosni i Hercegovini, točnije u Visokom kriju drevne piramide, ovaj fenomen ne prestaje zanimati javnost. Dvanaest godina kasnije, mjesto je sve popularnije, oživjelo je grad, a njegovim stanovnicima donosi zaradu, iako su brojni stručnjaci procijenili da se ne radi o piramidama.
Teorija o bosanskim piramidama nastala je 2005. godine. Šumom obrasla brda oko Visokog dotad su bila nešto uobičajeno. Tada u grad dolazi Bosanac sa prebivalištem u SAD-u Semir Osmanagić. Pravilan geometrijski oblik brda, orijentacija prema stranama svijeta zaintrigirale su Semira, koji je utvrdio da bi se moglo raditi o piramidama.
Godinu poslije sa timovima stručnjaka počeo je kopati i istraživati. Već tada u grad od oko 10.000 stanovnika počele su se slijevati rijeke turista, a i domaći građani bili su znatiželjni, jesu li cijeli život gledali u piramide, a nisu ih prepoznali? Za Nedžada Šećerovića nema dvojbe:
„Ako smo mi ludi, nisu ti ljudi ludi koji dolaze iz čitavog svijeta. Od Australije, Novog Zelanda, Rusije, Izraela, Njemačke, Španije, ma čitavog svijeta. Nema države iz koje nije bio neko tu.“
Nedžad je vlasnik suvenirnice „Kod faraona“, koja se nalazi u podnožju piramide Sunca, gdje je on, kako kaže, i rođen. Priča o visočkim piramidama oživjela je ovaj kraj, a njemu pomogla da pokrene biznis.
„Živim jedanaestu godinu od piramide. Lijepo je, upoznajemo ljude, dolaze sa svih strana svijeta, proda se, radi se, živi se“, zadovoljno kaže Nedžad.
O procvatu turizma govori i na desetine otvorenih smještajnih kapaciteta. Samo na stranici booking.com ih je stotinu. Građani kažu da u vrijeme otkrića piramida nije postojao nijedan. Osim turista, pune ih i volonteri. U proteklih sedam godina u Visokom ih je bilo skoro 3.000. Besplatno rade za dobrobit piramida, a piramide im itekako vraćaju, tvrdi Marie Sofie, 30-godišnjakinja iz Francuske koja ovdje dolazi već treći put:
„Na ovom mjestu prije svega upoznala sam sebe, svoje sposobnosti i vještine. Osjećam dobru energiju ovdje, iscjeljujuću energiju. U razgovorima s drugim ljudima shvatila sam da nisam luda, da iste stvari osjećaju i drugi.“
Vaš browser nepodržava HTML5
Osim turističkog aspekta, sve važniji, na bosanskim piramidama je onaj spiritualni. Ljudi tvrde da se ovdje osjećaju smireno, bolje dišu, a u muzeju pokraj tunela Ravne nekoliko je svjedočanstava o pozitivnim efektima na zdravlje. Semir Osmanagić objašnjava da je jedan od razloga visoka koncentracija negativnih iona:
„Negativni ioni čiste zrak od prašine, podižu razinu kisika u našem tijelu, ubijaju viruse i bakterije. Što je više negativnih iona, to je ambijent zdraviji.“
Josef Seifried iz Austrije u Visoko je došao upravo kako bi olakšao nesnosne bolove koje osjeća svaki put kada hoda nakon nestreće koju je imao.
„Danas smo prešli kilometre i kilometre, penjali se i spuštali i ja uopće ne osjećam bol. Ovo je fantastično“, kaže.
Pored zaljubljenika u bosanske piramide, brojni su stručnjaci, mediji i pojedinci skeptični, a Semira Osmaganića nazivaju prevarantom. On na to odgovara:
„Kad smo tek počeli sa ovim, rekli su, to će trajati jednu godinu, pa možda dvije. Prošlo je 12, i proći će još 112. Ovaj projekt nikada neće biti zaustavljen.“