U nedjelju se navršava pet godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji. Populisti traže da Hrvatska ode iz Unije, hrvatska predsjednica žali se da zbog te proklamirane mobilnosti mladi odlaze iz zemlje, svi se žale da europski fondovi nisu dovoljno iskorišteni i za to okrivljuju političke protivnike, a analitičari upozoravaju na jačanje radikalne desnice. Istražili smo - kakva je bilanca Hrvatske nakon pet godina članstva?
„Članstvo u Europskoj uniji donijelo je Hrvatskoj dosta pogodnosti,“ kaže za Radio Slobodna Europa socijaldemokratski europarlamentarac i voditelj Izaslanstva Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo Tonino Picula, u čijem ministarskom mandatu je Hrvatska postala članica Europske unije.
„Olakšan je pristup hrvatskih tvrtki europskom tržištu, pojačan je interes tvrtki iz Europske unije i izvan nje za hrvatske tvrtke, omogućen je pristup nekim novim znanjima i tehnologijama, kao i strukturnim i kohezijskim fondovima, ali se propustilo od drugih država članica preuzeti alate pomoću kojih su one mogućnosti članstva iskoristile bolje nego Hrvatska,“ kaže naš sugovornik.
„Profitirali su prije svega oni dijelovi društva koji su se dobro adaptirali na nove europske standarde, koji su zapravo – znali što hoće! Međutim, članstvo u EU doživio je negativnije onaj inertniji dio društva, koji se nije mogao, želio ili znao nositi s tim promjenama“, dodaje.
Članstvo u EU doživio je negativnije onaj inertniji dio društva: Tonino Picula
Picula je uvjeren da je stabilnost i budućnost europskog jugoistoka u Europskoj uniji hrvatski strateški interes, i da će Hrvatska dovršiti proces svoje tranzicije kada svi njeni susjedi budu u Europskoj uniji:
„I zbog toga bi neka jaka regionalna politika trebala pomoći Hrvatskoj. Treba naglasiti još nekoliko stvari – napor da se dovrši integracija Hrvatske u europske procese, prije svega mislim na priključenje Schengenu. S vremenom bi svakako bilo dobro i uvesti euro kao zajedničku valutu.“
Vrijedilo je ući u Europsku uniju, ocjenjuje HDZ-ov predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković:
„Tome svjedoče i današnji gospodarski pokazatelji – Hrvatska je počela ponovo dizati kreditni rejting, nakon dugo, dugo godina imamo proračunski suficit, najbolje rezultate turističke sezone, rast BDP-a, krećemo i sa velikim infrastrukturnim projektima…“
Vrijedilo je ući u Europsku uniju: Gordan Jandroković
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović slaže se s tom ocjenom. „Dobro je što sjedimo za istim stolom i nismo na margini,“ kazala je, ali ima i niz zamjerki - od 10,7 milijardi eura dodijeljenih sredstava europskih fondova u prvih pet godina Hrvatska je iskoristila tek 11,4 posto, a pred koji dan omakla joj se nepametna ali iskrena izjava kako mobilnost, koja je inače jedna od temeljnih vrijednosti Unije, ima i svojih loših strana, jer se mnogo ljudi iseljava u druge države Unije. Zatim, „svega 36 posto građana smatra članstvo u EU dobrim,“ podsjetila je.
„Međutim – gotovo kontradiktorno – na pitanje hoće li Hrvatska kao zemlja imati koristi od članstva, više od 60 posto Hrvata odgovorilo je – da. Dakle, čak i kada su ravnodušni prema članstvu, većina građana svjesna je kako od njega imamo koristi.“
Za političkog analitičara Žarka Puhovskog pet godina članstva u Uniji imalo je dvije faze, od kojih je u prvoj bilo sve negativno. Ekonomija je bila u krizi, jer je kriza potresala Europsku uniju, dok se hrvatska ekonomija nije snašla sa gubitkom jednih tržišta i ulaskom na veliko europsko tržište. „Na drugoj strani, radikalna desnica se nakon ulaska Hrvatske u Uniju prestala praviti bolja nego što je,“ kaže naš sugovornik.
„I nakon ulaska u EU došlo je do eksplozije protumanjinskog, prije svega protusrpskog raspoloženja, tako da je odjednom u Vukovaru 2014. ili 2015. godine ćirilica bila puno veći problem nego 1997. ili 1998. godine, kada je mirna reintegracija krenula, a rat bio puno bliži.“
U drugom dijelu tog petogodišnjeg razdoblja ekonomska se situacija znatno popravila, iako ne toliko da spriječi odlazak ljudi u druge zemlje unije zbog boljih plaća i boljih uvjeta rada.
„O čemu je naša gospođa predsjednica rekla nekoliko nesuvislih riječi. Treći element su migrantske krize gdje se Hrvatska nije uspjela na vrijeme ubaciti u Schengen, tako da sada štiti na istoku Europsku uniju od 'barbara', 'siromaha' ili – što bi rekao Orban – 'muhamedanaca', pa je situacija bar u tom pogledu sigurno lakša, jer ima financijske podrške EU, pa i tehničke – za policiju“, kaže.
Međutim, upozorava Puhovski, policija je zbog toga u zaštiti europskih granica spremna djelovati puno bezdušnije nego ranije.
Kratkoročno on očekuje ekonomski napredak, ali strahuje što će sa vrlo vjerojatnim jačanjem europske desnice i utjecajem toga na prilike u Hrvatskoj.