Međunarodni pritisak na Republiku Srpsku (RS) u predstojećem periodu zbog referenduma o Danu RS, protivnog Ustavu BiH, mogao bi posredno da razobliči i politiku aktuelne vlasti u Beogradu, neke su od ocena u Srbiji nakon referenduma. Iz Hrvatske takođe stižu poruke da se očekuje reakcija međunarodne zajednice, te da će službeni Zagreb na tome insistirati.
Premijer Aleksandar Vučić izjavio je danas da je najvažniji rezultat referenduma u Republici Srpskoj to što je sve proteklo mirno i istakao da je sada najvažnije da se smire tenzije u celom regionu.
"Ako bilo ko misli da je rešenje u sukobima, mi ne samo da u tome nećemo da učestvujemo, već ćemo oštro da se suprotstavimo jer za nas su mir i stabilnost osnovni uslovi da bi se videli rezultati našeg rada", naveo je Vučić.
Kako je primetio, nisu Srbija i njeni građani dve godine prolazili kroz teške reforme da bi sada neko rekao "stanite, sad idemo u neku vrstu nestabilnosti".
"To je najvažnije i u tome su svi saglasni, uključujući i Izetbegovića", rekao je Vučić i dodao da će Srbija i ubuduće da čini sve što može za stabilizaciju prilika u regionu.
Vučićeva licemernost
Stav koji je zauzeo srpski premijer Aleksandar Vučić i srpska vlast uopšte, prema pitanju referenduma o Danu RS održanom u nedelju, sociološkinja Vesna Pešić u razgovoru za RSE opisuje kao licemeran.
"Mogla bi se na čistac isterati potpuno licemerna politika Aleksandra Vučića. On pred međunarodnom zajednicom ponavlja da je mirotvorac, govori o regionalnoj stabilnosti, ’ne nikako ratovanje’ ... Ponavlja fraze koje njemu lično apsolutno ništa ne znače, ali znače onima pred kojima to govori", smatra Pešić.
"To mu omogućava da u zemlji, u samoj Srbiji, vodi potpuno drugu politiku, pri čemu ne mislim samo na odnos prema opoziciji ili medijima, nego u suštini jednu trovačku, nacionalističku, putinovsko-rusofilsku, velikosrpsku politiku. Sve to radi preko, njegovih, državnih glasila, koje ljudi obično zovu tabloidima", rekla nam je Pešić.
Međutim, uzdržano ili ne, Vučić je zauzeo stav protiv održavanja referenduma u RS što je javno i izgovorio. Pošto je bez obzira na poruke iz Beograda referendum, na kome se više od 99 odsto izašlih glasača izjasnilo da se 9. januar ubuduće obeležava kao Dan RS, održan, čini se logičnim zaključak da je predsednik RS Milorad Dodik ovim potezom i samoj srpskoj vlasti pokazao da ona nema neograničeni uticaj na RS. Vesna Pešić, s druge strane, konstatuje da stav Beograda u predreferendumskom periodu zapravo nije bio dovoljno jasan:
"Smatram da savet koji je došao iz Srbije, da se Beograd ne slaže sa održavanjem referenduma, nije bio dovoljno uverljiv. Zato što je, ipak, poručeno, samo forme radi i više za međunarodnu zajednicu, ’dobro, sa referendumom se mi ne slažemo, a vi radite šta hoćete’. Druga bi stvar bila da je Vučić Dodiku jasno rekao: ’Slušaj, mi se sa tim apsolutno ne slažemo, mi ne možemo da ulazimo ni u kakve probleme, vas savetujemo da ne ulazite u probleme, a ako dođe do bilo kakve pretnje, ili pretnje nasiljem, ili, ne daj Bože, ratom, da znaš da ne očekuješ od Srbije pomoć’. Da je Dodiku tako rečeno, to bi bila već druga stvar."
Vesna Pešić: Neuverljiv stav Beograda prema referendumu
Činjenica da je Dodik nekoliko dana pred sam referendum boravio u Moskvi, gde se sureo i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, otvorila je dileme i o stepenu podrške koju u svojim, po BiH destabilizirajućim potezima, predsednik entiteta RS uživa u Rusiji. Samim tim neizbežno je pitanje koliko je ruski uticaj bio ograničavajući za antireferendumske pokušaje vlasti u Srbiji, odnosno samog Aleksandra Vučića:
"Ne očekuje podršku od Rusije samo RS, koja otvoreno traži podršku, ili Dodik koji trči kod Putina, a ovoj mu zapravo otvoreno ništa nije rekao, nego ga primio i popričao sa njim petnaest minuta, pa mu je samim tim dao nekakvu posrednu podršku. Međutim, drugo je pitanje ruskog faktora na Balkanu. Ako govorimo o Evropskoj uniji (EU), tojest o njenim birokratama kakvi su komesari Federika Mogerini ili Johanes Han, te o njihovoj politici prema Srbiji, može se reći da oni nikakv uspeh nisu imali izuzev Briselskog sporazuma i generalnog trajanja pregovora između Beograda i Prištine", navodi Pešić.
Na drugoj strani, napominje, Rusija je potpuno izolovana, čak je i pod sankcijama.
"Njoj je jako stalo da učvrsti svoje pozicije na Balkanu, i to na slabe balkanske tačke. Ne može u Hrvatsku, ne može u Sloveniju, ali može u nestabilne države kao što su Makedonija ili Srbija, pa evo i Republika Srpska. Dakle, preko Srba da učvrsti svoje pozicije na Balkanu i odatle da potkopava EU ili vodi antizapadnu politiku. Želi da pokaže da negde ima uticaja. Uticajem na Dodika, ili na vlast u Srbiji, ona pregovara sa onom drugom stranom sa kojom je u sporu, sa Zapadom, a ne sa nama", ocenjuje Vesna Pešić.
Govoreći o unutrašnjim prlikama u BiH, Pešić konstatuje da se referendum nije slučajno dogodio pred lokalne izbore u toj državi, baš kao što ne bi trebalo samo u izborima tražiti razlog zbog kog je Dodik tako visoko podigao "srpsku kartu". Po mišljenju naše sagovornice razlozi takve politike su sadržani i u vrlo ličnim motivima:
"Dodik ima i nekoliko krivičnih prijava koje su vrlo nezgodne i vrlo opasne. Priča o odvajanju RS njemu ide u prilog i zbog njegovih ličnih poslova, koji, kada se pročitaju optužnice, vidi se da nisu baš mali", kaže Pešić.
Dalje navodi, da pred lokalne izbore ne treba gubiti iz vida da opozicija koja stoji nasuprot Dodika, a koja je podržala održavanje referenduma, ipak nije toliko slaba.
"Faktore protiv Dodika, uključujući i optužbe koje mu se stavljaju na teret, opozicija može da iskoristi kako bi pojačala pritisak na Dodika. Da se on gurne na stranu, i da na kraju politički propadne i na ovim izborima", zaključila je naša sagovornica.
Opasno po cijelu Europu
Službena hrvatska politika ponavlja svoju osudu jučerašnjeg referenduma u Republici Srpskoj i najavljuje da će Hrvatska na svaki način nastojati ojačati međunarodni angažman u Bosni i Hercegovini.
Posebni savjetnik hrvatske predsjednice i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić ocijenio je da Milorad Dodik organizacijom referenduma jača svoju poziciju pred lokalne izbore, jača poziciju prema Federaciji i jača secesionističku poziciju i želi joj biti na čelu. Osuda referenduma nije dovoljna, poručuje Granić.
"Ovaj referendum su osudili i Europska unija i Sjedinjene Američke Države i Provedbeni odbor Konferencije o implementaciji mira i visoki predstavnik, ali – nije bilo reakcije! Sada je bitno kakva će biti reakcija – hoće li se to prepustiti tužiteljstvu, što znači da Dodik neće moći doći na teritorij Federacije BiH, ili će ipak reagirati međunarodna zajednica?", komentira Granić.
Mate Granić: Osuda referenduma nije dovoljna
On je ponovio da će Hrvatska svim silama nastojati mobilizirati Europsku uniju i Sjedinjene Države za očuvanje Bosne i Hercegovine kao države tri ravnopravna i konstitutivna naroda, jer je sada u BiH na djelu potpuna neaktivnost i impotentnost međunarodne zajednice.
"U ovom slučaju se Sjedinjene Američke Države Bosnom i Hercegovinom bave tehnički ili na razini veleposlanika, bez ikakvih inicijativa. Europska unija je odlučila da će započeti pregovore ako BiH ispuni za to uvjete iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali nema nikakvih ozbiljnih inicijativa. Visoki predstavnik ne koristi svoje ovlasti, a prije je koristio ovlasti i za daleko manje stvari", podsjeća Granić.
Granić kaže kako jedino duboka prijetnja nestabilnosti može motivirati međunarodnu zajednicu na djelovanje u BiH, međutim, kaže, ta je prijetnja realna.
Glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković oštro je osudio jučerašnji referendum.
"Ovaj referendum bio je neustavan sukladno odluci Ustavnog suda BiH. Sve ovo što čini Milorad Dodik je opasno, ozbiljno ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, dakle s takvim stvarima se nije za igrati. Vjerujem da će i međunarodna zajednica i akteri politike u BiH zaustaviti ove procese, jer su zaista opasni – ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za cijeli prostor jugoistoka Europe, a onda naravno i za cijelu Europu", upozorio je Jandroković.
Pozornost svijeta više nije na jugoistoku Europe, a iskustvo sa Paddyjem Ashdownom pokazuje da pozivanje da visoki predstavnik nešto učini neće naići na prihvaćanje na svim stranama, koje je potrebno, procjenjuje bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u izjavi za N1.
Vesna Pusić: Sankcije ne bi bile dobro rješenje
"Odgovornost više ne može biti negdje drugdje. Odgovornost je na nama u regiji – da se države regije uozbilje i počnu preuzimati neku odgovornost – ako ne mogu za Europu - što ne mogu, ako ne mogu za svijet – što ne mogu, onda barem za no što mogu i što bi trebali", konstatira Pusić.
Ona sugerira da se traženju rješenja za funkcionirajuću mirnodopsku BiH krene od međunarodne konferencije kojoj bi inicijator bila upravo Bosna i Hercegovina. Ona ne vjeruje da bi sankcije Republici Srpskoj bile dobro rješenje, jer bi one vjerojatno bile blokada europskog puta, a to bi pogodilo i BiH u cjelini.
I potpredsjednica izaslanstva Europskog parlamenta za BiH Dubravka Šuica (HDZ) osudila je referendum jer će – među ostalim – unijeti dodatni nemir u BiH.
"Taj referendum je potpuno nepotreban i ishitren te obzirom na odluku Ustavnog suda BiH nije ga trebalo održati. Time se unosi dodatni nemir u BiH u trenutku sada kada je ta zemlja na europskom putu. To vodi prema neredu u BiH, mada smo svjesni da je sve to u funkciji lokalnih izbora", kazala je.
Šuica očekuje snažniju reakciju međunarodne zajednice - visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, povjerenika za proširenje i susjedsku politiku Johannesa Hahna i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.