Nakon višemjesečnog apela građana BiH koji su podigli kredite u švicarskim francima da se vlast u BiH uključi u rješavanje ovog problema u srijedu je Predstavnički dom Parlamenta BiH otvorio raspravu o ovom pitanju. Zaključak je da se izmijene zakoni kojima se može spriječiti da se sličan slučaj ponovi u budućnosti, a ostalo je otvoreno pitanje na koji način mogu pomoći već unesrećenim ljudima.
Nakon što je Centralna banka Švicarske odlučila da odustane od napora da vrijednost franka vještački održi na niskom stepenu, došlo je do naglog rasta ove valute, te je početkom godine ponovo aktueliziran problem građana kojima iz mjeseca u mjesec rastu rate kredita.
Potpredsjednik Udruženja kreditnih korisnika “Švicarac” Milorad Milodinović navodi primjer:
“Konkretno, šta to znači: neko ko je imao ratu kredita 1000 konvertibilnih maraka, sada mora vraćati 2.100 maraka. Više niko ne može da vraća te kredite, a Hipo banka će na osnovu rasta franka isisati iz BiH 200 miliona maraka.”
Mnogi od njih potražili su pravdu na sudu, međutim bezuspješno. Banka, u bosanskohercegovačkom slučaju Hipo banka, dobijala je slučajeve, a ljudi su preko noći ušli u dužničko ropstvo.
Svjesni su toga i parlamentarci, a jedan od njih, Mirsad Džonlagić kaže:
‘’Puno je primjera samoubistava onih koji nisu mogli da se nose sa naraslim obavezama i to je strašno.’’
Kemal Kozarić
Parlamentarci su zatražili mišljenje guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića koji je objasnio da Centralna banka BiH nema zakonske nadležnosti u nadzoru poslovanja banaka i donošenja podzakonskih akata kojima se reguliše rad banaka.
Prema njegovim riječima, ni agencije za bankarstvo nisu direktno zadužene za ovaj problem jer uglavnom se radi o ugovornom odnosu klijenata i banaka.
"Ovdje moramo biti pažljivi, jer je u pitanju odnos klijenta i banke. Banka je bila dužna da obavijesti svakog klijenta o valutnom riziku. Ona tvrdi da je to učinila. Svi krediti dati su u domaćoj valuti i korisnici su morali biti upoznati sa klauzulama ugovora. Mi smatramo da je rješenje u odnosu klijent - banka, jer banci nije u interesu da klijenti ne finansiraju svoje obaveze", zaključio je Kozarić.
Zastupnik Saša Magazinović, napominje pak da nije riječ o pukoj statistici nego o građanima BiH koji su dovedeni u zabludu prilikom uzimanja kredita i sada su u dužničkom ropstvu.
‘’Mi se ovdje uvijek bavimo pričom šta ne možemo uraditi, ko nije nadležan. Vrijeme je da vidimo šta možemo uraditi i na koji način. Druga je stvar što su lobiji stranih banaka ovdje izuzetno jaki, što ljudi na pozicijama unutar institucija vlasti u BiH vrlo vjerovatno imaju konekcije sa tim bankama. Ali smatram da je javni politički pritisak jedan od alata koji ovdje nije niko probao, a trebali bismo, mimo onoga što se može uraditi po zakonu.”
Parlamentarci smatraju da se ipak nešto mora učiniti u zaštiti građana od nemilosrdnog poslovanja banaka. Tako je inicijatorica rasprave o ovom pitanju, Aleksandra Pandurević predložila i konkretan zaključak.
Aleksandra Pandurević
‘’Kojim zadužujemo Savjet ministara da pripremi izmjene Zakona o zaštiti potrošača BiH i da se kroz te izmjene zabrani indeksiranje kredita u stranim valutama izuzev eura.’’
Ekonomisti navode primjer susjeda koji su uspjeli poduzeti mjere kako bi zaštitili svoje građane i poručuju da bi i naši parlaamentarci ukoliko nemaju ideju kako riješiti problem, mogli prepisati nekli od modela iz susjedstva.
“U Mađarskoj su krediti u francima zamenjeni kreditima u forintama, u Hrvatskoj je zamrznut kurs švicarskog franka dok se ne reši problem sa kreditima, u Srbiji su sudske presude donete u korist klijenata banaka, jer su banke koristeći promene kursa povećavale otplatni plan I uopšte zaduženje klijenata. U BiH se ništa nije desilo, a ono što se sigurno može uraditi je prebacivanje kredita u eure ( jer je marka vezana za euro). Ako to banke ne bi htele da primene onda bi se mogao doneti lek specijalis po kome bankama treba oporezovati ekstra profit po osnovu kredita u švicarskim fgrancima ( jer su ekstra i zaradile) I to na nivou od 90 posto I taj iznos vratiti građanima jer bi svaka ozbiljna država koja štiti svoje građane morala u ovom slučaju da reaguje na takav način", zaključuje ekonomista Zoran Pavlović.