Plate po "učinku"

Parlament BiH

Uprkos prijedlozima da primanja poslanika i delegata Parlamentarne skupštine BiH budu smanjena, do toga nije došlo. Posljednji prijedlog je bio umanjenje za 20 posto, što nije dobilo podršku onih na koje bi se to odnosilo. Istovremeno, bh. parlamentarci su najmanje efikasni, odnosno najmanje rade, što govore analize nevladinih organizacija.

Ocjena rada bosanskohercegovačkih parlamentaraca, na osnovu analize nevladinih organizacija, može stati u jednu rečenicu. Za nepunu godinu realizovali su samo 27 posto zadatog plana, ali su zato uspjeli da 100 posto povećaju svoje plate. Nekoliko mjeseci prije svjetske ekonomske krize, baš kao da su znali, parlamentarci su odlučili da počaste sebe sa platama koje se kreću od 5.000 do 7.000 konvertibilnih maraka. Podsjetimo: prosječna plata u BiH je oko 670 maraka, a prema statistikama 40 posto je nezaposlenog stanovništva.

Analiza rada državnog Parlamenta i Vijeća ministara dovoljan je pokazatelj koliko se njima ustvari plaća nerad, navodi Majda Behram - Stojanov, iz Centra civilnih inicijativa (CCI) koji je uradio ovu analizu:

„Naravno, za svaki mjesec, za svih 12 mjeseci su primali plate i sve one druge beneficije koje ih sljeduju, u prosjeku negdje od 5.00 do 7.000 konvertibilnih maraka ukupno. Još je iritantnije ukoliko uporedimo BiH i državni Parlament sa susjednim zemljama, npr. Hrvatskom. Evo samo jedan podatak je dovoljan da vidimo koliko su naši parlamentarci uradili za ovaj protekli period, a koliko nisu: ako samo uzmemo podatak gdje je Hrvatska danas, mi ćemo ovakvim tempom rada naših parlamentaraca i isto tako članova Vijeća ministara dostići tek za 50 godina.“

Uz sve ovo, bh. parlamentarci najplaćeniji su u regionu. Poređenja radi plata predsjednika hrvatskog Sabora je oko 6.000 konvertibilnih maraka. On je ujedno i najbolje plaćeni političar u toj zemlji. Primanja hrvatskih zastupnika kreću se od 3.000 do 5.000 konvertibilnih maraka. I plata predsjednika Narodne skupštine Srbije je oko 3.000 konvertibilnih maraka. Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke:

Tanja Topić
„Mislim da su to plate koje su najveće u regiji. Spadaju svakako, ako nisu najveće, u sam vrh. Očito da to govori i o jednoj vrsti drskosti kada to radite, pogotovo u uslovima ovako velike krize koja potresa čitav svijet. A rekla bih da oni ipak rade - vi ste vidjeli kako sjajno rade kada treba usvojiti sve one zakone i stvari koje se tiču njihovih ličnih primanja. Znači, oni rade ali, naravno čast izuzecima, onda kada je to potrebno njima za zadovoljavanje njihovih ličnih interesa i potreba.“

U BiH se stalno se govori da se zbog svjetske ekonomske krize mora stegnuti kaiš. Zemlje u regionu, čiji političari imaju manje plate od bosanskohercegovačkih, već smanjuju svoja primanja. U isto vrijeme administrativna komisija državnog Parlamenta, većinom glasova odbila je prijedlog da se poslanicima plate umanje za 20 posto. Alma Čolo, delegat u Domu naroda, bila je u manjini kada je glasala za ovaj prijedlog. Međutim, i ona smatra da nisu samo plate državnih poslanika problematične:

„Iz budžeta BiH se finansira 26.000 budžetskih korisnika, tako da smanjenje plata 57 poslanika ustvari ne bi bio nikakav odgovor na recesiju i ne bi se puno sredstava uštedjelo. I onda su neki poslanici predložili da Vijeće ministara napravi jedan sveobuhvatni recesioni program za sve korisnike bužeta, to znači i Predsjedništvo i Vijeće ministara, i sve državne institucije, agencije.“

Majda Behram - Stojanov, iz CCI BiH:

Apsurd je zaista da danas, kada sve zemlje nastoje različitim mjerama uštedjeti novac smanjujući budžetske stavke, naši parlamentarci zahtijevaju povećanje od budžeta kako bi se osigurala dodatna sredstva, ali nažalost samo za njih.

„Na istoj toj sjednici je prihvaćena inicijativa poslanika Stranke za BiH Sadika Bahtića da se usvoji odluka kojom se izjednačavaju primanja profesionalnih i neprofesionalnih poslanika i delegata. Ne ulazeći uopšte u preispitiavnje potrebe izjednačavanja prava profesionalnih i neprofesionalnih parlamenataraca, apsurd je zaista da danas, kada sve zemlje nastoje različitim mjerama uštedjeti novac smanjujući budžetske stavke, naši parlamentarci zahtijevaju povećanje od budžeta kako bi se osigurala dodatna sredstva, ali nažalost samo za njih. Jednostavno pokazuju da su slijepi za sve osim za svoj vlastiti interes.“

Ništa bolja situacija nije ni u entitetskim parlamentima. Analize o njihovom radu CCI će predstaviti krajem ovog mjeseca. Ni zastupnici u Parlamentu Federacije ne gledaju sa odobravanjem na inicijativu da im se kao mjera suzbijanja krize kroz smanjenje javne potrošnje oduzme zastupnički paušal. Mato Franjičević, iz HDZ-a BiH:

„Nije dobro naprosto zato jer on predviđa da se uzima paušal koji parlamentarci svugdje u svijetu imaju i koji je naprosto sredstvo da se osigura nekakav minimalan rad, uvjeti rada zastupnika - pogotovo u našim okolnostima kad ni predsjednici klubova nemaju kancelarija, nemaju ureda itd.“

Političari u BiH, državi koja je posljednja u procesu integracija u EU, imaju primanja približno jednaka platama zvaničnika u, naprimjer, Sloveniji. Poređenja radi - neki od bh. parlamentaraca primaju plate veće nego što su primanja slovenačkog i hrvatskog premijera.