Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je u srijedu, 26. aprila, zaključak kojim poziva sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke.
Zaključak stupa na snagu dan nakon usvajanja, a traje dok, kako se navodi, Skupština RS-a ne donese drugačiju odluku.
Za je glasalo 47 poslanika od prisutnih 68 poslanika. Skupštinu RS-a čine ukupno 83 poslanika.
Razlog za takvu odluku je, kako su naveli predstavnici vladajućih stranaka, "antidejtonsko" i "antiustavno" djelovanje Ustavnog suda BiH, sa posebnim osvrtom na odluke tog suda o državnoj imovini Bosne i Hercegovine.
Skupština je zadužila i predstavnike RS-a u institucijama BiH da što prije pripreme Zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi bio definisan sastav bez stranih sudija.
Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković, istakao je tokom rasprave kako Ustavni sud BiH može donositi odluke bez srpskih sudija, ali će izgubiti "legalitet i legitimitet."
"Izgubiće jednu polovinu BiH, izgubiće učešće srpskih predstavnika u toj instituciji. Isto kao što su održali izbore na Kosovu sa dva ili tri posto izlaznosti, pa je samo 13 Srba izašlo, al' evo svaku veće se utrkuju evropski zvaničnici kako je to legitimno, za njih prihvatljivo. Tako će se oni truditi i da priznaju odluke Ustavnog suda", rekao je Višković.
O zahtjevu da sudije iz RS-a u Ustavnom sudu BiH podnesu ostavku raspravljano je u kontekstu zaključaka Skupštine RS-a od 17. februara 2020, kada su poslanici usvojili dokument u vezi "antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH".
Trenutno, u Ustavnom sudu je samo jedan sudija iz reda srpskog naroda, Zlatko Knežević, jer je Miodragu Simoviću mandat prestao prošlog novembra kada je napunio 70 godina, a NSRS se nije sastala da izabere novog sudiju.
"Nije isto, ako tamo sjedi naš čovjek ili ako naš čovjek posluša, uvaži i sprovede zaključak Narodne skupštine RS-a", ističe Višković.
Ustav BiH propisuje da Skupština RS-a bira dvoje sudija od ukupno devet u tom pravosudnom tijelu.
Sjednica je zvanično održana na zahtjev 29 poslanika.
Pročitajte i ovo: Negiranje Ustavnog suda BiH je rušenje Dejtonskog sporazuma, istakao BećirovićUvodničar Igor Žunić, šef poslaničkog kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata, istakao je kako se Ustavni sud BiH od "ustavobranitelja transformisao u ustavotvorca".
Žunić je rekao da je Ustavni sud BiH postao "faktor desetabilizacije" te da služi kao "političko oružje u razvlašćivanju" RS-a.
Žunić dodaje da Ustavni sud BiH svojim odlukama pokušava da otme imovinu RS-a, te da taj entitet nije dao saglasnost za proširenje Ustava BiH kada je u pitanju svojina.
Kao primjer je naveo i privremenu mjeru kojom je Ustavni sud BiH zabranio primjenu Zakona o nepokretnoj imovini, koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS-a, što je, kako se ističe, protivustavno.
Usvojena i Informacija u vezi sa prenosom nadležnosti sa BiH na RS
Poslanici su usvojili i Informaciju o zaključcima usvojenim u Skupštini RS-a 10. decembra 2021, kada su poslanici zadužili entitetsku Vladu da u proceduru uputi zakone o porezu na dodatnu vrijednost, o akcizama, o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS-a, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Zakoni nisu upućeni u proceduru u predviđenom roku od šest mjeseci.
U novom, usvojenom dokumentu nema postavljenog vremenskog ograničenja, nego je navedena formulacija "kada se za to steknu odgovarajući uslovi".
Svi ovi zakoni postoje na nivou BiH, jer se radi o državnim nadležnostima. Ustav Bosne i Hercegovine ne dozvoljava jednostrano vraćanje nadležnosti sa države na entitet.
"Mi ostajemo privrženi ranijoj odluci Narodne skupštine o povlačenju saglasnosti na sve četiri navedene tačke, prenesene nadležnosti, ali zadržavamo pravo da samostalno donosimo odluke kada i ukoliko to bude neophodno ne ograničavajući se vremenskim rokovima", poručio je Igor Žunić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ima li 'Dodikov dokument' uporište?
Na stavove vladajućih reagovao je Ramiz Salkić, poslanik u Klubu poslanika 'Pokret za državu', rekavši da Republika Srpska urušava Bosnu i Hercegovinu ne poštujući odluke Ustavnog suda BiH.
Istakao je i kako građani u RS-u žive od "BiH, njenih blagodeti i novca iz Uprave za indirektno oporezivanje".
Salkić je tako kritikovao i trošenje, kako tvrdi 750.000 maraka (oko 380.000 evra) za proslavu 9. januara kao Dana RS-a, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Odgovarajući Salkiću, predsjednik Skupštine RS-a Nenad Stevandić ustvrdio je kako građani RS-a i Federacije BiH finansiraju Bosnu i Hercegovinu te da BiH ne finansira RS "nijednim feningom".
U opozicionim strankama nazvali su raspravu 'farsom', s obzirom da se, kako su naveli, raspravlja o ranije usvojenim zaključcima koji nikada nisu sprovedeni.
"Imamo problem svih vaših izjava, zaključaka, deklaracija koje su mrtvo slovo na papiru. Vi ste obesmislili i devalvirali sve zaključke Skupštini RS-a u posljednje vrijeme u potpunosti", rekao je Vukota Govedarica, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS).
Govedarica je rekao kako se nadao da će na sjednici biti razmatrano "nešto drugo".
"Dižete atmosferu visokih tonova, tako da sam ja zabrinut nad svim ovim, nad ove dvije informacije koje ste uputili", rekao je Govedarica.
Pročitajte i ovo: Ustavni sud BiH može donositi odluke i bez suca iz RSŠta je prethodilo posebnoj sjednici?
Skupština je održana dva dana nakon što su lideri parlamentarnih stranaka u RS-u, bez predstavnika opozicije, potpisali plan o djelovanju predstavnika tog entiteta u institucijama BiH, koji sadrži 21 tačku.
Dokument je potpisalo osam lidera stranaka vladajuće koalicije u RS, na inicijativu Milorada Dodika, predsjednika tog entiteta i lidera najveće tamošnje stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
U planu se, između ostalog, navodi i pravo na samoopredjeljenje, "povrat oduzetih nadležnosti" Republici Srpskoj te mogućnost da RS ponudi Federaciji BiH "potpisivanje sporazuma o mirnom razdruživanju" ukoliko se, kako navode, "nastavi antidejtonsko djelovanje Ustavnog suda BiH i političkih predstavnika iz Federacije BiH prema RS-u".
Na konferenciji za novinare nakon potpisivanja plana, Dodik je istakao da je smisao plana zaštita imovine RS-a kojom se, kako navodi, odražava poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.
Pročitajte i ovo: Šta Dodik govori, a šta piše u Ustavu BiH?Raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno 2005. godine dok se ne donese zakon na državnom nivou, prema odluci tadašnjeg visokog predstavnika u BiH, Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown).
To je Ustavni sud BiH potvrdio u više presuda, time što je stavio van snage zakone kojima je Republika Srpska pokušala da prisvoji nepokretnu imovinu.