Iz petog pokušaja, na maratonskoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, usvojen je Zakon o akcizama koji je već godinu dana predmet politizacije, nadmudrivanja među strankama, kao i ozbiljnog pritiska međunarodne zajednice.
Usvojen je modifikovani set Zakona o akcizama, a ključna izmjena u odnosu na ranije prijedloge je činjenica da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, već se za 0,15 maraka (7,5 eurocenti) povećavaju putarine.
Prikupljena sredstva isključivo će biti korištena za izgradnju autoputeva, te izgradnju i rekonstrukciju svih drugih vrsta puteva.
Za usvajanje Zakona oko kojeg se već godinu dana lome koplja, glasala su 22 poslanika, dok je protiv bilo 20.
Jezičak na vagi bila je Diana Zelenika iz Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ-a 1990) koja je u međuvremenu promijenila mišljenje o ovom zakonu.
"Upravo ta spoznaja da su formirani posebni računi za ceste, a ne da ti novci idu u opću budžetsku potrošnju", obrazložila je Zelenika novinarima razlog promjene stava.
Set zakona o akcizama u Predstavnički dom Parlamenta BiH stigao je iz Doma naroda, koji ih je usvojio 7. decembra.
Rasprava je bila burna, protivnici zakona optuživali su zagovornike za neregularnu proceduru tokom donošenje Zakona o acizama.
"Ovi koji su za poskupljenje provode silu u Parlamentu. Ukrali su procedure, ukrali su zakon i kradu nam demokratiju", rekao je šef Kluba Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Saša Magazinović.
Protivnici zakona optužili su one koji su zakon podržali da su prodali svoj glas za kolače.
Naime, članica Kluba Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević tokom sjednice je rekla kako je predlagač izmjene zakona o akcizama specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, koji je parlamentarce "častio kolačima".
"Ja mogu shvatiti gospodina Wigemarka. On je ovdje, ne da štiti interese Bosne i Hercegovine, Wigermark je ovdje da štiti interese Evropske unije, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke", smatra Pandurević.
Donošenje akciza jedan je od uslova Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za odobrenje novih kredita, ali i za deblokiranje gotovo milion eura kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.
Aplauz i podrška za one koji su glasali za usvajanje Zakona stigla je jutros od Evropskog komesara za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna.
Na Twitter nalogu Hahn je napisao da je Zakon o akcizama ključni korak za osiguranje investicija u infrastrukturu i za međunarodnu pomoć.
"Građani će odmah osjetiti dobrobit u smislu investicija do kojih će odmah doći. Ima određenog novca od Evropske investicijske banke, potom od EBRD-a, također i određeni grantovi od Evropske komisije", prokomentarisao je usvajanje Zakona Lars-Gunnar Wigemark.
[TV Liberty, oktobar 2017.]
Vaš browser nepodržava HTML5
Nesuđeni kilometri autoputa
Politikantstvo i populizam političkih aktera obilježili su ovu godinu dana, od kada su izmjene Zakona o akcizama prioritet za bh. vlasti.
Vlasti su nedavno obrazložile zašto bi trebalo usvojiti Zakon o akcizama. U obrazloženju su naveli da bi se standard građana poboljšao, da bi došlo do izgradnje zdravstvenih i obrazovnih ustanova (bolnica, škola, vrtića), više radnih mjesta, što bi na kraju možda prouzrokovalo i više rođene djece.
Tokom rasprave, bilo je malo utemeljenih ekonomskih analiza, tvrdi Saša Grabovac iz banjalučkog Udruženja ekonomista Swot.
"Sigurno će imati negativne efekte sa aspekta ulaznih troškova, s tim da će neke grane, odnosna neka preduzeća, uspjeti nekako da apsorbuju bez povećanja i uz minimalna povećanja, dok će neka druga kao što su, naprimjer, transportna preduzeća, vjerovatno poskupjeti za određeni procenat. Ipak, ne očekujemo značajniju eksploziju cijena, s obzirom i na ograničenu investicionu potrošnju, a, sa druge strane, većina stanovništva ima ograničenu kupovnu moć, jednostavno u krajnjoj potrošnji ima veoma malo prostora da se povećavaju cijene", objašnjava Saša Grabovac iz SWOT-a.
[Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u intervjuu za RSE govorio je i o uvođenju akciza / oktobar, 2017.]
Vaš browser nepodržava HTML5
Zvizdić: Rezolucija o vojnoj neutralnosti RS antiustavna
Za ekonomskog analitičara Antu Domazeta usvajanje ovog seta zakona je poraz demokratije u Bosni i Hercegovini.
Domazet smatra da za ovaj zakon nema procjenu kakve će efekte donijeti, ali ni rokove do kada treba biti realizovan.
"Reforme u Bosni i Hercegovini trebaju, to je neupitno, ali reforme moraju ići u korist javnosti, u korist građana, a ne u korist partitokratije i birokratije. Postoji formalno određenje u Zakonu da će biti korišten i odvajan na poseban račun, ali zakon ne daje odgovor i objašnjenja u vezi sa njim, u šta će se taj novac upotrebljavati – da li u gradnju cesta ili u otplatu kredita, do kada će se taj novac koristiti", kaže Domazet u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
"Nije valjda da će biti beskonačno važenje ovog zakona. Njega je trebalo svakako ograničiti i reći: 'Dok ne izgradimo mrežu na koridoru Vc, imat ćemo taj zakon' i tada će zakon biti stavljen van snage ili će biti smanjena izdvajanja", ocjenjuje analitičar Ante Domazet.