Sarajevo bi moglo izgubiti još jedan park. Naime, na mjestu parka Hastahana u strogom središtu grada, Odlukom Općine Centar trebao bi se graditi poslovni objekat. Samo na ovom području već postoje tri velika poslovno-trgovačka centra, pa se postavlja pitanje kome treba još jedan sličan centar. S druge strane, ovakvom Odlukom trajno je odbačena ideja da na ovom mjestu bude izgrađen Muzej opsade Sarajeva, kao što je bilo planirano ranije.
Umjesto parka, još jedna zgrada. I to poslovna. Odlučilo 16 vijećnika sarajevske Općine Centar. To će biti peti šoping centar u krugu od 500 metara. Nakon bure koju je ovakva odluka izazvala u javnosti, iz Općine tišina.
"U Odluci koju je usvojilo Općinsko vijeće nigdje se ne pominje izgradnja objekta od šest spratova", ističe se u saopštenju za javnost objavljenom na internet stranici Općine centar Sarajevo.
"Ovdje je u pitanju isključivo pokretanje procedure za buduće uređenje lokaliteta, a u smjernicama za izradu plana se, između ostalog, navodi da na predmetnom lokalitetu može biti izgrađen objekat koji će se sastojati od suterena, prizemlja i jednog sprata, a u kojem bi bili smješteni sadržaji nestambene namjene, odnosno galerije, knjižare, izložbeni prostori, edukativni sadržaji za djecu, multimedijalni sadržaji, poslovni, turistički i uslužni sadržaji", navodi se u saopštenju.
- Pročitajte: Žrtvovanje Tašlihana vrhunac uništavanja Sarajeva | Ivan Štraus: U Sarajevu razvaljuju šta god stignu
Vijećnik Naše stranke Nihad Uk koji je glasao protiv objašnjava kako se u prvom dokumnetu govorilo o izgradnji šestospratne zgrade, a nakon prekida sjednice uslijedila je promjena, pa je u dokementu to popravljeno na slijedeći način.
"U dokumentu nakon prekida sjednice izbačena je ta spratnost, ali je ostala definicija da budući objekat ima izgled objekata do, što znači zgrada prije i poslije, pet ili šest spratova", objašnjava Uk.
Vijećnici Naše stranke i Socijaldemokratske partije bili su protiv ovakve Odluke Vijeća.
"Zato što iz obrazlaganja načelnika nismo dobili konkretan razlog zašto se odustaje od trenutnog regulacionog plana, a tiče se izgradnje Muzeja opsade Sarajeva. Drugi razlog jeste nekako proizvoljno navedena činjenica da se radi o jako interesantnom zemljištu, što ukazuje na neke druge namjere korištenja tog zemljišta. Treći razlog jeste što se ta površina vodi kao javno dobro, Muzej jeste javno dobro, ali sumnjamo da će, nakon promjene regulacionog plana, to i dalje biti javno dobro", objašnjava Nihad Uk razloge zbog kojih nisu podržali ovu Odluku.
Vijećnik Socijademokratske partije Igor Stojanović sumnja da iza svega stoje lični interesi pojedinaca.
"Postoje vjerovatno neki finansijski interesi koji bi sutra donijeli neki novi prihod i Opštini, a možda i nekim pojedincima koji su zainteresovani za taj prostor da profitiraju", smatra Stojanović.
Općina Centar je 2012. godine donirala ovu lokaciju za izgradnju Muzeja opsade Sarajeva. Tako je tim FAMA kolekcije, koji su nosioci projekta izgradnje Muzeja, na tome radio sedam godina ni ne sluteći da će sve biti uzaludno.
[RSE/Video, april 2012.]
Vaš browser nepodržava HTML5
Direktorica i osnivačica FAMA kolekcije "Opsada Sarajeva 1992-1996" i voditeljica tima projekta "Muzej opsade Sarajeva-Umijeće življenja" Suada Kapić kaže kako su početkom godine bili prisiljeni povući projekat.
"Smatrajući da grad koji je živio pod najdužom opsadom u modernoj historiji mora brinuti o očuvanju i transferu znanja o tom periodu, tim FAMA kolekcije je u projekt pod radnim naslovom 'Muzej opsade - Umijeće življenja' uložio sedam godina rada. Nažalost, opstrukcije u vezi s projektom bile su ozbiljne i dugotrajne, a istinska podrška je izostala", ističe Kapić.
"Muzej je bio projekt vraćanja smisla humanosti, solidarnosti, kulturnom otporu i građanskim vrijednostima. No, čini se da smo u gradu pod opsadom ostali da bismo osigurali budućnost za neke druge ljude i neku drugu kulturu življenja", dodaje Suada Kapić.
Reagovala je i struka. Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine pokrenula je on-line anketu za svoje članove da ispita njihovo mišljenje u vezi s Odlukom da se park zamijeni novim poslovnim centrom.
"Jasno je da se ovdje radi o šoping centru i vrlo je upitno kome zapravo treba još jedan takav centar, a pogotovo na uštrb tako rijetkih i neophodnih lokacija, kakve su otvorene javne površine", pita se Boris Trapara iz Asocijacije arhitekata BiH.
Za gradnju na zemljištu ukupne površine 11.543 metara kvadratnih postoji mnogo inicijativa. Ona o muzeju je otpala, ali postoji i inicijativa još od 2009. godine da se na mjestu parka podigne zgrada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.