U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini najoštrije osude militantne organizacije Islamska država Iraka i Levanta (IDIL) dolaze iz paradžemata, odakle i potiču brojni dobrovoljci iz BiH koji su otišli na strana ratišta da se bore na strani IDIL-a. Predstavnici paradžemata, zajednica koje nisu ušle u sastav Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, kažu da su i prije odlaska bh. državljana u Siriju i Irak, apelovali da se ne priključuju IDIL-u. Stručnjaci za sigurnost vjeruju da paradžemati nisu ti koji stvaraju vojsku za Islamsku državu Iraka i Levanta.
Na ratištu u Iraku poginuo je Emrah Fojnica koji je prije odlaska iz Bosne i Hercegovine živio u selu Ošve kod Maglaja. Iz ovog sela, gdje postoji jedna od zajednica koja je odbila integraciju u Islamsku zajednicu BiH, u Siriju je otišao Amir Džinić sa deset članova porodice, te Emir Ališić sa svojom četvoročlanom porodicom.
S druge strane, predstavnik Bošnjaka u Ošvama kod Maglaja, Izet Hadžić, u posljednje vrijeme je jedan od najglasnijih protivnika IDIL-a i učešća državljana BiH na ratištima na Bliskom istoku.
Izet Hadžić
"Mi zato i govorimo jer smo sa njima i imali najviše problema, a poznata je činjenica, to sada priznaju i na svjedočenjima u tužilaštvu, da niko od nas nije znao da oni tamo idu, jer mi bi sigurno davno bili predmet istraga ili u zatvorima da smo znali da ti ljudi idu. Naprotiv, mi smo i prije nego što su oni otišli u Siriju žestoko borili, govorili, ukazivali da se ostane u Bosni i da se ne ide nikud", navodi Hadžić, te dodaje:
"Međutim, nisu nas poslušali. Uradili su kako su uradili. I onda, s te strane, razumijem državne organe vlasti koji kažu : 'Pa, čekajte. Oni su iz vaših redova'. Pogledajte sada ko se najviše oglašava i kome oni najviše prijete. Zar to jasno ne govori i državi koliko se mi borimo protiv te pošasti koja se zove IDIL."
Kordinacija nezavisnih džemata u BiH nedavno je osudila prijetnje koje su stigle na adresu Izeta Hadžića.
"Tužilaštvo i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) to znaju. Iz IDIL-a su sigurno. Te su prijetnje došle ozbiljne upravo zbog ovoga što i sada radim. Ovo nije samo odbrana ljudi nego i odbrana islama od nakaradnog tumačenja islama od tih maloumnika", kaže Hadžić.
Iako činjenice pokazuje da su brojni dobrovoljci upravo iz paradžemata otišli na strana ratišta, član Koordinacije nezavisnih džemata u BiH iz Lukavca kod Tuzle, Mirza Arapčić, smatra da se pogrešno i tendenciozno dobrovoljci iz BiH na strani IDIL-a povezuju isključivo sa područjima koja nisu dio Islamske zajednice.
"Evo vam jedan podatak koji nikad nije izašao u javnost: ovdje u Lukavcum gdje mi imamo mesdžid i gdje se okupljamo, iz njega niko nije otišao sa ove općine. Niko! Te su informacije sigurno poznate nadležnim policijskim agencijama, tako da neko hoće sve to nama natovariti na teret kao da su svi iz ovih mesdžida otišli", kaže Arapčić.
Da se odlazak dobrovoljaca iz BiH u redove IDIL-a ne može povezivati samo sa paradžematima, tvrdi i profesor na Fakultetu za kriminalistiku Univerziteta u Sarajevu, Goran Kovačević.
Goran Kovačević
"U paradžematima nisu ovi koji odlaze na strana ratišta iz drugih zemalja. Mi smo, inače, vizuelan narod, pa ko god nosi bradu i kratke pantole odmah ga smatramo radikalom", konstatuje Kovačević.
"Dvije su grupe u pitanju gdje se non-stop pravi izjednačavanje. Dakle, postoji nešto što se zove tekfirci i to je ta radikalna grupa ljudi koja je okrenuta negativnim ideologijama. Vrlo je opasna i oni su izgledom veoma slični selefijama. To su, međutim, dvije različite grupe, ali niko u zvaničnoj javnosti neće njima da se pozabavi pa da se otkrije ko su ti ljudi koji su stvarno problematični", ocjenjuje Goran Kovačević.
Izjave o odlascima državljana BiH na ratišta u Siriju i Irak, koje sada dolaze iz zajednica koje su i dalje prilično zatvorene, nisu beznačajne, kaže Denis Hadžović iz sarajevskog Centra za sigurnosne studije.
"Kompletno društvo treba raditi da se te zajednice otvore. Samim tim doći ćemo i do onoga šta se u njima dešava i do stepena iskrenosti koji ove zajednice izražavaju ovakvim stavovima. Rekao bih da su to aktivnosti koje su se trebale znatno prije provoditi, ali ni u ovom trenutku nije kasno da vidimo koliko su te zajednice otvorene i iskrene u svojim namjerama da se priklone nekim normama koje vrijede u Bosni i Hercegovini", zaključuje Hadžović.