Koliko je pandemija uticala na konzumiranje alkohola u svijetu?

Alkohol je toksična i psihoaktivna supstanca sa svojstvima izazivanja zavisnosti.

Globalni prosjek konzumiranja alkoholnih pića tokom godine je 101 dan, ali za vrijeme pandemije COVID-19 taj broj se povećao u mnogim zemljama svijeta. To je između ostalog pokazalo i istraživanje Global Drug Survey za 2021. godinu. Studija Univerziteta Columbia iz Sjedinjenih Američkih Država pokazala je porast prodaje alkoholnih pića tokom pandemije.

Zašto?

Zarada od prodaje alkoholnih pića u SAD iznosila je 41,9 milijardi dolara, što je povećanje od čak 20 posto u periodu mart - septembar 2020. godine.

"Čini se da naši rezultati potvrđuju povećanje konzumacije alkohola kod kuće tokom tog perioda, što bi potencijalno moglo dovesti do veće konzumacije alkohola i štetnih zdravstvenih ishoda povezanih s alkoholom", rekao je João Mauricio Castaldelli-Maia, saradnik u Odsjeku za epidemiologiju na Columbia Mailman School, i prvi autor studije.

Isto tako, maloprodaja hrane i pića smanjena je za 27 posto tokom ključnih mjeseci pandemije, od marta do septembra 2020, nalazi su istraživanja koje je objavljeno i u magazinu Alcohol.

Alkohol je toksična i psihoaktivna supstanca sa svojstvima izazivanja zavisnosti. U mnogim današnjim društvima, alkoholna pića su rutinski dio društvenog pejzaža za mnoge. Ovo posebno važi za one u društvenim sredinama sa visokom vidljivošću i društvenim uticajem, na nacionalnom i međunarodnom nivou, gde alkohol često prati druženje. U ovom kontekstu, lako je previdjeti ili zanemariti zdravstvenu i socijalnu štetu koju uzrokuje ili doprinosi pijenje.

Kako se nositi sa stresom i odgovornošću?

Konzumacija alkohola doprinosi tri miliona smrti svake godine na globalnom nivou, kao i invaliditetu i lošem zdravlju miliona ljudi, zaključak je Svjetske zdravstvene organizacije.

"Sve u svemu, štetna upotreba alkohola je odgovorna za 5,1% globalnog tereta bolesti", navodi WHO.

Pandemija COVID-19 utjecala je na miliona ljudi širom svijeta.

"Postoje naznake da značajan dio ljudi koji piju alkohol u rizičnim količinama to rade da bi se nosili sa stresom i anksioznošću. Te navike teško je poništiti dok nastavljamo živjeti u COVID okruženju", izjavila je Caterina Giorgi, izvršna direktorica Fondacije za istraživanje i edukaciju o alkoholu, prenosi The Guardian.

Istraživači GDS su primijetili i nagli porast poziva na telefonske linije za pomoć pri odricanju od droge i alkohola. Također, zabilježeno je i više poziva za prijavu nasilja u porodici širom zemalja čiji su stanovnici učestvovali u istraživanju.

Pročitajte i ovo: Zašto se u Australiji najviše pije?

U članku koji je objavio USA Today, sredinom ove godine, navodi se da je svaki pet Amerikanac konzumirao prekomjerne količine alkohola. Od marta do aprila 2021. godine od 6.000 ispitanika - više od 1.000 njih je prijavilo "teško opijanje". U SAD - pod "teškim opijanjem" se smatra prekomjerno konzumiranje alkohola tokom dva dana u sedmici. A "dnevno teško opijanje" je ispijanje četiri ili više žestokih pića tokom dana za žene, pet ili više za muškarce.

Pretjerano opijanje kod kuće moglo bi biti nefunkcionalan način suočavanja sa stresom koji je povezan sa potrebom za karantinom i brigom o neizvjesnoj budućnosti, tvrde istraživači sa Columbije.

Još jedno kritično pitanje je da je opijanje kod kuće povezano sa nasiljem u porodici.

Alkohol i izolacija

"Tokom pandemije, povećanje upotrebe alkohola kod kuće moglo bi potencijalno pogoršati efekte društvene izolacije na nasilje u porodici", sugerira Castaldelli-Maia.

"Na primjer, podaci američke policijske uprave pokazuju da je došlo do porasta poziva od 10 do 27 posto u vezi s nasiljem u porodici tokom COVID-19 naredbi o ostanku kod kuće na različitim lokacijama u zemlji – od Alabame i Texsasa do Oregona i New Yorka, iako je nejasno da li je opijanje kod kuće imalo ulogu u takvim ishodima.”

Istraživači vjeruju da je ostalo još mnogo da se razumije o ponašanju tokom konzumiranja alkohola tokom pandemije COVID-19, ali vjeruju da je potrebno uložiti veće napore da bi se upozorilo na rizike od povećane konzumacije alkohola.

“Takođe je važno istražiti ponašanje u korišćenju alkohola među pojedincima s visokim rizikom od infekcije SARS-CoV-2, kao što su radnici na prvoj liniji i među onima koji žive sami tokom dužih perioda izolacije", pojasnila je Silvia Martins, vanredna profesorica epidemiologije na Columbiji.

Anketa koju je proveo GDS pokazala je da se u Francuskoj najčešće pije. Tačnije, ispitanici iz ove zemlje su potvrdili da piju 132 dana od 365 u godini. Slijedi nakon toga Novi Zeland (12), Nizozemska sa 112, Mađarska 109, Velika Britanija i Austrija sa 107 dana ispijanja alkoholnih pića tokom godine.

Studija Nacionalnog instituta za zloupotrebu droga SAD otkrila je da ljudi koji piju alkohol imaju veću stopu probojnih infekcija COVID-19.

Tokom pandemije COVID‑19 ljudi su značajno promijenili navike pijenja, premještajući mjesta potrošnje iz barova i restorana u kuću. Za mnoge ljude alkohol je dio njihovog društvenog života, života kojeg je značajno poremetio COVID-19. Sve u svemu, većina ljudi nije promijenila koliko je pila, ali među onima koji su to učinili, veći dio ljudi je pio više.

Online prodaja porasla za 234 posto

Gledajući preliminarne podatke vladinih poreskih priznanica, prodaja alkohola porasla je za tri posto do pet posto u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama u 2020. u odnosu na 2019. Prodaja alkohola u barovima i restoranima je naglo pala, što je ozbiljno uticalo na ovaj sektor, dok lokalna prodaja, kao što su e‑trgovina i maloprodajne radnje, značajno je porasla.

Na primjer, u Sjedinjenim Državama online prodaja porasla je do 234 posto, podaci su koje je iznio OECD.

"Štetna upotreba alkohola je odgovorna za 7,1% i 2,2% globalnog tereta bolesti za muškarce i žene. Alkohol je vodeći faktor rizika za preranu smrtnost i invalidnost među osobama od 15 do 49 godina, čineći 10 posto svih smrtnih slučajeva u ovoj starosnoj grupi", navodi WHO. Populacije u nepovoljnom položaju i posebno ranjive imaju veće stope smrti i hospitalizacije uzrokovane alkoholom.

Faktor koji je također utjecao na rezultate je i trajna promjena u načinu prodaje alkohola. Kompanije koje proizvode i prodaju alkoholna pića se agresivno nameću na tržištu, koriste COVID okruženje da bi prodali svoje proizvode, jedan je od zaključaka istraživanja, prenio je The Guardian.