"Ovo je očigledno historijski sastanak. Moje je ujverenje da je vreme da se proba nešto novo važno za nas da se povežemo direktnije sa kubanskom vladom. I što je još važnije sa kubanskim narodom", rekao je američki predsednik Barak Obama.
Kubanski predsednik Raul Kastro je rekao da su predsednik Obama i on spremni da razgovaraju o "osetljivim" pitanjima, uključujući ljudska prava i slobodu medija", tvrdeći da "sve može biti na stolu" i naglasio da dve zemlje imaju ono u čemu se slažu i ono u čemu se ne slažu.
"Spremni smo da napravimo napredak na način kako je predsednik (Obama) opisao.", dodao je Kastro, prenela je agencija AP.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama rekao je u subotu u Panami da približavanje SAD i Kube predstavlja prekretnicu na američkom kontinentu.
"Nova američka politika prema Kubi označa prekretnicu u cijelom regionu", rekao je Obama koji učestvuje na Američkom samitu u Panami.
"Sama činjenica da predsjednik (Kube) Raúl Castro i ja sjedimo ovdje predstavlja historijski događaj", dodao je predsjednik SAD.
Nekoliko sati prije prvog sastanka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i Kube u posljednjih pet i po decenija, predsjednik Kube Raúl Castro iznenadio je učesnike samita u Panama Cityju rekavši da "Barack Obama nije kriv za ekonomsku blokadu njegove države."
Pošto je oštrim riječima opisao kroz kakve je sve teškoće Kuba prolazila zbog sankcija i stalnih pokušaja SAD da sruše vladu u Havani, Castro je rekao da krivicu za to snosi više američkih predsjednika, ali da Obama nije među njima.
"Izvanjavam se predsjedniku Obami i svim prisutnim zbog veoma emotivnog govora o našoj revoluciji. Izvinjavam mu se zato što je on, po mom mišljenju, častan čovjek i ne snosi odgovornost za sve kroz šta smo morali da prolazimo", rekao je Castro.
Predsjednici SAD i Kube Barack Obama i Raúl Castro razgovaraće na margini Američkog samita u Panami, što će biti jedinstveni susret koji će označiti odlučujuću etapu u približavanju dvije zemlje otpočetog u decembru.
Prema navodima Bijele kuće dva lidera bi trebalo da razgovaraju na margini sastanka 35 šefova država Američkog kontinenta.
To će biti prvi razgovor predsjednika dvije zemlje od 1956., pet godina prije prekida diplomatskih odnosa između Sjedinjenih Država i Kube.
Na otvaranju Samita Amerika u petak popodne dva državnika rukovala su se i razmijenila nekoliko kurtuaznih riječi. Taj kratak susret je, prema ocijeni agencije AP već dao snažne vizualne naznake da je proces normalizacvije odnosa već daleko odmakao.
Novinarima nije bio dopušten pristup na mjestu gdje su se sreli, ali video i slike susreta ubrzo preplavile internet.
Veoma očekivan razgovor u subotu trebalo bi da označi inicijalni potez u otopljavanju odnosa koje je objavljeno u decembru prošle godine poslije godinu i po dana tajnih pregovora, što je omogućilo da se okrene stranica u sukobu dugom više od pola vijeka.
Njihov razgovor će, svakako, biti o obnavljanju diplomatskih odnosa što kasni uprkos tri serije razgovora na visokom nivu u Havani i Vašingtonu.
Raúl Castro i Barack Obama uoči samita u Panami
Glavna prepreka ponovnom otvaranju ambasada trenutno je to što je Kuba i dalje na američkoj listi zemalja koje podržavaju terorizam, zbog čega Kuba ne može da dobije dio međunarodne pomoći.
Nagovještaji su da će Obama iskoristiti priliku susreta na Samitu da objavi odluku o brisanju Kube sa liste zemalja koje sponzorišu terorizam.
Obama je naznačio da je spreman da skine Kubu sa liste i u četvrtak je nagovijestio da će to vrlo skoro biti objavljeno kada je rekao da je Stejt department završio dugo razmatranje tog predmeta.
Obnavljanje veza sa dugogodišnjim američkim neprijateljem mogao bi da predstavlja kamen temeljac Obaminog naslijeđa u domenu spoljne politike, navodi agencija AP.
Analitičari smatraju da bi uklanjanje Kube sa te liste bilo značajno, ali da će Kuba i dalje biti ograničena na globalnom planu američkim trgovinskim i finansijskim embargom.
SAD su uvele potpuni embargo na ekonomske i finansijske transakcije sa Kubom u februaru 1962., i dalje zaoštrile taj embargo zakonom Helms-Barton iz 1996. Havana taj embargo stalno navodi kao prepreku za razvoj ostrva, i procjenjuje štetu na 116 milijardi dolara.
Nakon historijske objave da Kuba i SAD počinju normalizaciju odnosa u decembru prošle godine Obama je zatražio od američkog Kongresa, koji je pod kontrolom republikanaca, da radi na ukidanju embarga Kubi, jer jedino Kongres to može da učini. Međutim, dva doma Kongresa za sada su vrlo podjeljena o tom pitanju.
U očekivanju odluke Kongresa Obama je preduzeo niz mjera za ublažavanje embarga, u mjeri u kojoj mu to dozvoljavaju njegova predsjednička ovlatštenja, ali Havana to smatra "nedovoljnim".