Dnevno-politička emisija koju vodi Muratza Solangi na pakistanskoj televiziji prikazivala je intervju s predstavnikom opozicije o vojnom udaru koji se desio prije deceniju, kada je program naglo prekinut, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Iskusni novinar nezavisnog kanala Kapital TV imao je oštru razmjenu mišljenja s direktorom i rečeno mu je da odmah odustane. Solangi, koji je narednog dana dao otkaz, posumnjao je da je ovaj televizijski kanal bio pod pritiskom kako bi zaustavio emitovanje.
"To je nivo cenzure u Pakistanu", kaže Solangi osvrčući se na pomenuti događaj iz oktobra. "U mejnstrim medijima, vojni establišment ne dozvoljava glasove kritike."
Solangijev incident desio se u trenutku postojanja naznaka da je pakistanska slobodna štampa pod neviđenim pritiskom vojske - institucije koja ima veliku ulogu u domaćim i vanjskim poslovima u južnoazijskoj zemlji.
U protekle dvije godine, desetine istaknutih novinara je otpušteno ili je moralo napustiti poslove nakon što su im upućivane prijetnje. Najpopularniji televizijski kanal u zemlji bio je prisiljen da prekine emitovanje; a vodeći kolumnisti su se žalili da im mediji odbijaju priče koje kritikuju vojsku i obavještajne agencije.
Nakon pritisaka na slobodu štampe, mnogi novinari u Pakistanu su se okrenuli društvenim medijima kako bi se izrazili. Ali čak i te platforme su pod pritiskom pakistanskih vlasti.
'Nema druge opcije'
"Novinari koji upućuju kritike nemaju druge opcije osim da se okrenu društvenim medijima", kaže Solangi, bivši direktor državnog Radija Pakistan koji je također radio i kao novinar za Glas Amerike. "Vlasti su zategle omču oko medija."
Pakistanski televizijski voditelj Murtaza Solangi: "Novinari koji kritikuju nemaju druge opcije nego da se okrenu društvenim medijima."
Otkako je napustio svoju dnevno-političku emisiju, Solangi je nastavio kritičko izvještavanje putem Tvitera (Twitter) i Jutjuba (YouTube) o pitanjima koja se tretiraju kao nedozvoljena za novinare u mejnstrim medijima: kritike vlade premijera Imrana Kana, za koju se vjeruje da je bliska vojnom vrhu; izvještavanje o Pokretu za zaštitu Paštuna (PTM), koji je osuđivao teške operacije vojske u plemenskim područjima; i izvještavanje o bivšem premijeru Navazu Šarifu (Nawaz Sharif), koji je na izdržavanju zatvorske kazne nakon što je kontroverzno uklonjen sa vlasti i koji se u prošlosti sukobljavao s vojnim čelnicima.
Solangi je aktivan na Tviteru, gdje ima 245.000 pratilaca, te je pokrenuo vlastiti Jutjub kanal putem kojeg analizira nacionalna pitanja.
Solangi je među desetinama vodećih pakistanskih novinara koji su napustili mejnstrim medije i okrenuli se društvenim medijima.
Sajed Talat Husein, istaknuti voditelj i kolumnista, vodio je emisije o aktuelnim dešavanjima emitovane u udarnim terminima na najpopularnijoj televizijskoj stanici u Pakistanu, Geo Njuz (News). U novembru je na Tviteru objavio da odlazi. Nije dao nikakvo objašnjenje.
U aprilu 2018. godine, Husein je u tvitu napisao kako na dan kada Geo nije mogao "dati prostor za balansirano novinarstvo" nije ni bilo "razloga da nastavim da se pojavljujem na njihovoj platformi".
Njegov tvit je stigao nakon što je Geo TV, kao dio Janga - najveće komercijalne medijske grupe u Pakistanu, prestao da se emituje u mnogim dijelovima zemlje. Ova zabrana je okončana samo mjesec dana kasnije nakon razgovora između vojske i šefova mreže, koji su obećali da će promijeniti pokrivenost mreže.
Nekoliko sedmica ranije, načelnik vojske general Kamar Bajva održao je neformalni sastanak s grupom novinara na kojem je opisao Geo TV kao "subverzivnu" upozorivši ih da će se suočiti s posljedicama zbog prelaska "crvenih linija" izazivanjem vojske.
Otkad je napustio Geo TV, Husein je pokrenuo vlastiti Jutjub kanal – Izravni razgovor s Huseinom - koji ima više od 41.000 pretplatnika. Također je postao aktivniji na Tviteru, gde ima više od 3 miliona pratilaca.
Slamanje društvenih medija
Čak i kada su društveni mediji postali važan izlaz za kritičko novinarstvo, ove platforme dolaze pod sve veći pritisak vlasti.
U protekle dvije godine, deseci novinara, aktivista i kritičara vlade suočili su se sa zakonskim postupcima zbog svojih postova na internetu.
U februaru, vlada je najavila osnivanje novog organa za sprovođenje zakona koji će ograničiti korisnike društvenih medija optuženih za širenje "govora mržnje i nasilja". To je uslijedilo nakon što su vlasti 2016. godine donijele kontroverzni zakon o kibernetičkom kriminalu, kojim je vlada dobila sveobuhvatne ovlasti da blokira onlajn sadržaje koje smatra nezakonitim. Oni koji prekrše zakon mogu se suočiti s kaznom od 14 godina zatvora. Kritičari kažu da su ti potezi usmjereni na ograničavanje slobode govora i da su doveli do nepravičnog krivičnog gonjenja.
Pakistanski novinar Šahzeb Đilani optužen je za "sajber-terorizam" i "klevetu protiv uglednih institucija Pakistana".
U aprilu, pakistanska Agencija za sprovođenje zakona podnijela je tužbu protiv Šahzeba Đilanija (Shahzeb Jillani), istraživačkog novinara koji radi za TV kanal Dunja vijesti (Dunya News) na Urdu jeziku, koji je optužen za "sajber-terorizam" i "klevetu protiv uglednih institucija Pakistana".
Đilani, koja je ranije radio za BBC i Dojče vele (Deutsche Welle), poznat je po kritičkom izvještavanju o pakistanskoj vojsci i obavještajnim službama.
Reporteri bez granica osudili su ono što je opisano kao "nagomilane optužbe" protiv Đilanija.
Pariška agencija za praćenje medija saopštila je 16. aprila da je slučaj protiv Đilanija iskontruisan da bi zastrašio i ušutkao pakistanske novinare.
Vlasti su ubrzale napore na cenzurisanju platformi društvenih medija.
U prvoj polovini 2018. godine, Fejsbuk (Facebook) je, prema dostupnim podacima, ograničio više sadržaja u Pakistanu -- više od 2.000 postova -- nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu. Fejsbuk navodi da je taj broj sedam puta veći od prethodnih šest mjeseci.
U međuvremenu, Tviter je primio zahtjeve od pakistanskih vlasti da uklone sadržaj s više od 3.000 računa, dok je u drugoj polovini 2017. godine, prema dostupnim podacima, taj broj bio manji od 700.
Mnogi pakistanski novinari i aktivisti nedavno su primili pravne dopise od Tvitera, u ime vlade.
U januaru je novinar Mubašir Zajdi rekao da je primio e-mail od Tvitera za tvit o neriješenim ubistvima policajca Tahira Davuara i bivšeg zakonodavca Ali Raza Abidija. Tviter ga je obavijestio da je njegov tvit kršio pakistanski zakon.
"Identifikovali smo mnoge slučajeve cenzure na društvenim medijima, poput Tvitera i Fejsbuka, koji su se voljno pridržavali zahtjeva pakistanskih vlasti", rekao je Daniel Bastard, šef odjela za azijsko-pacifičke zemlje Reporteri bez granica. "Mi prijavljujemo ove slučajeve našem kontaktu na Fejsbuku i Tviteru u Kaliforniji. Nakon naše intervencije, ponekad se post obnavlja, ponekad ne. Ne dobijemo nikakvo objašnjenje. Ovo je jedan od razloga zašto pozivamo Fejsbuk i Tviter da budu transparentniji s ovim.“
"Sama činjenica da pakistanski novinari sada nemaju drugog izbora nego da se okrenu društvenim medijima kako bi izrazili svoje mišljenje užasan je znak trenutnog stanja slobode izražavanja u Pakistanu", dodao je on.
Nezabilježen pritisak
Pakistan se nalazi na 142. mjestu od 180 zemalja koliko ih je na ljestvici Indeksa slobode štampe u svijetu za 2019., koju objavljuju Reporteri bez granica, što je u odnosu na 2017. godinu slabije za tri mjesta.
Komitet za zaštitu novinara (CPJ) je u svom izvještaju objavljenom u septembru izjavio da se klima za slobodu medija u Pakistanu pogoršava kako vojska zemlje "tiho, ali efektivno" ograničava izvještavanje putem "zastrašivanja" i drugih sredstava.
U izvještaju se navodi da su novinari koji kritikuju vlasti bivaju napadnuti, pod prijetnjama ili uhapšeni. CPJ je također rekao da su pakistanske vojne, obavještajne i vojne političke grupe bile osumnjičene za ubistva 22 novinara tokom protekle decenije.