Zeleno-lijeva koalicija Možemo! ne odustaje od otkaza za 447 radnika za koje smatraju da su višak u Zagrebačkom holdingu, krovnoj organizaciji koja okuplja sva zagrebačka gradska poduzeća.
Njih sedamdesetak su razni bivši šefovi u Holdingu, koje se zapošljavalo po političkoj liniji, a ostalo je administrativno osoblje. Onima koji su proglašeni za višak nudi se 280 poslova u operativi – od vozača tramvaja do grobara.
Nove zagrebačke gradske vlasti izabrane na lokalnim izborima u svibnju 2021. godine suočene su sa brojnim izazovima koji su rezultat dugogodišnje vladavine Zagrebom pokojnog gradonačelnika Milana Bandića.
Gradonačelnik Zagreba: Radimo ono što moramo raditi
Popis viška zaposlenih napravljen je po zakonu, a cilj rješavanja viška je među ostalim stabilizacija poslovanja Zagrebačkog holdinga koji je u krizi, poručili su iz vladajuće zeleno-lijeve koalicije Možemo! povodom optužbi desne opozicije kako se radi o političkom revanšizmu.
"Procedura utvrđivanja viška u Zagrebačkom holdingu se radi apsolutno po zakonu, što je dio sindikata i javno potvrdio u medijima. Zagrebački holding je na rubu održivosti sa stotinama milijuna kuna akumuliranih gubitaka godišnje, i u tom smislu treba ga hitno stabilizirati", kazao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, odgovarajući na napade oporbe.
"Radimo ono što moramo raditi. Broj radnika u administraciji u odnosu na broj operativnih radnika je neodrživ", kazao je gradonačelnik na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba 24. ožujka.
Sedamdesetak bivših šefova u Holdingu zaposlenih po političkoj liniji mora otići, 95 ljudi s popisa prihvatilo je otpremnine – po 5.000 kuna (660 eura) po godini staža u Holdingu.
Administrativci s popisa mogu prihvatiti neki od 280 operativnih poslova u gradskim pouzećima - plinari, komunalnom poduzeću, Gradskim grobljima, Zagrebparkingu i drugima.
Pročitajte i ovo: Istovremeno formiranje Skupštine Zagreba i hapšenja u gradskoj tvrtkiHDZ: Politički revanšizam
Iz oporbenog HDZ-a poručuju da Možemo! radi čistku po ideološkom ključu.
"Smatramo da se radi o političkom revanšizmu. Nova gradska uprava pokazala je svoje pravo ideološko, retrogradno, represivno i sektaško lice. Je li normalno, je li moguće da se nekome tko je dugi niz godina radio u upravi Gradskih groblja kao zamjensko radno mjesto ponudi posao grobara", retorički se pred novinarima zapitao potpredsjednik Gradske skupštine Mislav Herman, iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Što kažu sindikati?
Većina sindikata u Zagrebačkom holdingu podržava otkaze za 80 posto imena na popisu, dok za 20 posto tvrde da dobro rade svoj posao i da ih treba brisati s popisa, što vjeruju da će uspjeti.
Koordinator sindikata Zagrebačkog holdinga Darko Kleinberger za Radio Slobodna Europa (RSE) o ovih 68 imena s popisa koji su bili politički zaposleni kaže kako su to sve ljudi kojima su ukinuta radna mjesta na sindikalni zahtjev.
"Iako ne mogu to reći, jer mi smo to tražili pred 10 godina, a konačno su ovi to usvojili. Svi različiti pomoćnici, savjetnici, pomoćnici voditelja, koordinatori poslova – sva radna mjesta koja je bivši sustav izmislio da bi uhljebio ljude i da bi postavio ljude po stranačkoj liniji – što Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), što HDZ, što stranka Milana Bandića MB 365", pobraja Kleinberger.
Većina sindikata u Zagrebačkom holdingu podržava otkaze za 80 posto imena na popisu, dok za 20 posto tvrde da dobro rade svoj posao i da ih treba brisati s popisa, što vjeruju da će uspjeti
On navodi i kako postoje voditelji podružnica, odnosno poduzeća unutar Holdinga koji su smijenjeni još pred osam godina, ali i dan-danas dobivaju plaću kao voditelji podružnica, dakle direktori poduzeća – 17 do 18 tisuća kuna, dakle oko dvije i po tisuće eura.
Manji dio sindikata u Holdingu je protiv, jer tvrde da sindikalni predstavnici nisu imali mandat pregovarati o višku radnika. Također, tvrde da je uprava Zagrebačkog holdinga kod sastavljanja popisa viška radnika trebala pričekati novu sistematizaciju radnih mjesta, a ne voditi se statističkim procjenama.
"Uprava Zagrebačkog holdinga dobila je podatak da 27 posto zaposlenih radi u administraciji. Kazali su da im iskustvo govori da je dovoljno – 19 posto. Temelj za njihov rad je statistička procjena, i to nikako ne može biti objektivno", kaže za RSE glavni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u komunalnom poduzeću Čistoća Zdravko Stoilković.
Kontekst ove borbe sa nasljeđem pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića za RSE pojašnjava dobar poznavatelj problematike, koautor Bandićeve političke biografije i novinar dnevnika "24sata" Ivan Pandžić.
"Već godinama se zna da u Zagrebačkom holdingu ima niz izmišljenih radnih mjesta i ljudi koji se baš ne moraju truditi dolaziti na posao, a za to dobivaju plaću. Sada kada je krenulo popisivanje viškova, treba reći da ima ljudi na nižim pozicijama koji to nisu zaslužili, i to treba provjeriti zajedno sa sindikatima. Međutim, među ovih sedamdesetak rukovodećih ima kao mnogo onih koji su tamo kao rezultat političke kupovine", procjenjuje naš sugovornik.
Pročitajte i ovo: Saša Paparella: Bandićevu eru zaboraviti što prijeU Bandićevo vrijeme bilo je pravilo da se one koji budu na udaru zakona ili afera nikada ne otpušta, već ih se – kaže Pandžić - stavi sa strane.
"Bilo je hrpu savjetničkih mjesta napravljenih upravo za njih – da bi šutjeli i da imaju svoju plaću, a da ne moraju baš puno raditi. To je bila ta Bandićeva logika – nikada se ne odreci ljudi s kojima si jednom surađivao. Nažalost, toga se kroz godine nakupilo", kaže Pandžić.
On navodi nekoliko najživopisnijih primjera Bandićevih suradnika koji su obnašali visoke dužnosti u Holdingu, a sada ih čeka otkaz.
"Slobodan Ljubičić je u suđenju za korupciju u aferi 'Agram' pred dvije godine proglašen raspravno nesposobnim, međutim on je i tada i sada u Holdingu na plaći od oko 16.500 kuna brutto (2.200 eura), iako nitko ne zna što on točno tamo radi. Ili bivši šef Čistoće Miljenko Benko kojem još traje suđenje za namještanje natječaja, ili bivši direktor Holdingove Službe za javnu nabavu optužen za - namještanje javne nabave", podsjeća Pandžić.
Milana Bandić je umro od infarkta 28. veljače 2021. godine u dobi od 65 godina.
On je preko dvadeset godina neprikosnoveno vladao Zagrebom - deset godina kao socijaldemokrat i deset godina kao nezavisni, pa potom kao lider stranke koju je nazvao po sebi – "Milan Bandić 365”.
Uz njega su se vezale brojne korupcijske afere i kaznene prijave, bio je privođen i zatvaran, ali nikada osuđen.
Pročitajte i ovo: Slučaj Bandić: Od utaje poreza do zloupotrebe položajaNjegova stranka dobila je na lokalnim izborima prošlog svibnja pet od 47 mjesta u Gradskoj skupštini grada Zagreba i u opoziciji je.