Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ove sedmice u Banjoj Luci da treba ukinuti Javni servis BiH, a da do tada treba odlučiti na koji način će građani RS plaćati televizijsku pretplatu. No, političari iz Federacije i opozicija u RS smatraju da je to samo skretanje problema koji su preplavili RS.
Iznoseći niz kritika na račun RTV BiH, predsjednik RS Milorad Dodik je u izjavi novinarima u Banjoj Luci rekao da „treba razvijati i podržavati medije koji su na komercijalnoj osnovi preživjeli teška vremena, a ne jednog monstruma koji živi u Sarajevu“.
"RTV BiH je neželjena što se tiče RS, ona je nama nametnuta, ona ne predstavlja objektivan medij. Ona je u službi jedne politike i jednog grada, i mi uopšte ne osjećamo potrebu da finansiramo nešto što nije u našem interesu i nije naš servis", rekao je Dodik.
Nakon ove njegove izjave oglasio se Ured visokog predstavnika u BiH upozorivši na zakonske odredbe.
„Zakoni koji regulišu javni sistem za emitovanje su na snazi, a ono što je neophodno je njihova implementacija. To će osigurati održiv javni sistem za emitovanje u BiH koji ispunjava zahtjeve svih građana“, kaže glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić.
Prestanite rušiti institucije
Uslijedila je i reakcija Sindikata uposlenika i grafičara BHT1.
„Ne samo rekacija na izjavu Milorada Dodika nego i poziv svim političarima da prestanu govoriti i rušiti bilo koje institucije. I naravno da se mi osjećamo ugroženi i kao radnici zabrinuti za budućnost ne samo zemlje i ne samo TV BiH nego i po pitanju bilo kojeg radnog mjesta, što se na ovakav način, političkim pritiscima i političkom pozadinom pokušava sprovesti. Upućujemo poziv političarima da svi zajedno brinemo kako da čuvamo radna mjesta i kako da otvorimo nova“, kaže Amarildo Gutić, predsjednik Sindikata.
Član Upravnog odbora BHRT-a Nikola Deretić smatra da Dodikova izjava, iako politička, ima za cilj da ukaže na mnogo kompleksniji problem koji blokira funkcionisanje Javnog servisa BiH. Deretić vjeruje da je ovo dobra prilika da se konačno problemi servisa stave na dnevni red političara i parlamentaraca i da se počnu rješavati.
„Ja mislim da je to ipak politička izjava i da RTV BiH može ugasiti samo njen osnivač - Parlament BiH. Čini mi se da je isuviše težište bačeno na tu izjavu. Mene jednako zanima šta misle članovi Predsjedništva BiH, šta misli predsjednik Federacije BiH koji nikada nije izašao pred kamere, pa pozvao građanstvo tog entiteta da uredno plaća RTV taksu kao svoju zakonsku obavezu. Zašto je postalo sasvim normalno da već godinama u zapadnoj Hercegovini ne plaćaju RTV taksu? Mislim da je prilika da se izjasne i političari i parlamenti - i da se jednom kaže ima li RTV sistem budućnost ili nema“, naglašava Deretić.
Vršilac dužnosti generalnog direktora BHRT-a Muhamed Bakarević kaže kako se selektivan izbor informacija upotrebljava u političke svrhe, a medijski prostor zloupotrebljava, te poziva na konstruktivan dijalog.
„Posljednjih nekoliko dana bilo je medijskih istupa koji su išli u pravcu nerješavanja problema, stavljani su neki podaci u pogrešan kontekst. Time se nije doprinijelo rješavanju problema. Zaista moramo naći snage unutar nas svih da sjednemo i da to razriješimo na način da ne napadamo jedni druge, nego da pokušamo to riješiti u jednoj konstruktivnoj, institucionalnoj atmosferi“, kaže Muhamed Bakarević.
Teme za svađu
Političari ipak na poziv za ukidanje Javnog servisa gledaju drugačije.
„Očito mu nedostaje tema za svađu, pa sad izmišlja i ove - sve sa željom da skrene pažnju sa jako loše ekonomske situacije u RS i vlastitih propusta. Prepostavljam da će on to raditi i u vremenu koje dolazi“, navodi Mladen Ivanić iz PDP-a RS.
„To je rušenje institucija BiH, a time i države BiH“, kaže Šemsudin Mehmedović iz SDA.
Ipak, dobra stvar je što se ovih dana počelo govoriti o načinu rješavanja problema naplate RTV takse, što bi, ukoliko bi se nivo naplativosti podigao, riješilo i probleme dugovanja tri javna emitera.
Ovim povodom oglasio se i ministar prometa i komunikacija BiH Rudo Vidović koji je pozvao menadžment i entitetskih i državne televizije da zajedno riješe problem oko naplate RTV takse i raspodjele prihoda:
„Ko će drugi? Ko je zapravo pozvaniji od tri upravna odbora, tri menadžmenta da to pitanje razriješe i da se eventualni uzroci loše naplativosti otklone?“
Vidović napominje da bi se mogao razmotriti i prijedlog izmjene Zakona o Javnom servisu, ali samo na način koji bi ojačao sva tri javna emitera, a o ukidanju nema niti govora.
Iznoseći niz kritika na račun RTV BiH, predsjednik RS Milorad Dodik je u izjavi novinarima u Banjoj Luci rekao da „treba razvijati i podržavati medije koji su na komercijalnoj osnovi preživjeli teška vremena, a ne jednog monstruma koji živi u Sarajevu“.
"RTV BiH je neželjena što se tiče RS, ona je nama nametnuta, ona ne predstavlja objektivan medij. Ona je u službi jedne politike i jednog grada, i mi uopšte ne osjećamo potrebu da finansiramo nešto što nije u našem interesu i nije naš servis", rekao je Dodik.
Nakon ove njegove izjave oglasio se Ured visokog predstavnika u BiH upozorivši na zakonske odredbe.
„Zakoni koji regulišu javni sistem za emitovanje su na snazi, a ono što je neophodno je njihova implementacija. To će osigurati održiv javni sistem za emitovanje u BiH koji ispunjava zahtjeve svih građana“, kaže glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić.
Prestanite rušiti institucije
Uslijedila je i reakcija Sindikata uposlenika i grafičara BHT1.
„Ne samo rekacija na izjavu Milorada Dodika nego i poziv svim političarima da prestanu govoriti i rušiti bilo koje institucije. I naravno da se mi osjećamo ugroženi i kao radnici zabrinuti za budućnost ne samo zemlje i ne samo TV BiH nego i po pitanju bilo kojeg radnog mjesta, što se na ovakav način, političkim pritiscima i političkom pozadinom pokušava sprovesti. Upućujemo poziv političarima da svi zajedno brinemo kako da čuvamo radna mjesta i kako da otvorimo nova“, kaže Amarildo Gutić, predsjednik Sindikata.
Član Upravnog odbora BHRT-a Nikola Deretić smatra da Dodikova izjava, iako politička, ima za cilj da ukaže na mnogo kompleksniji problem koji blokira funkcionisanje Javnog servisa BiH. Deretić vjeruje da je ovo dobra prilika da se konačno problemi servisa stave na dnevni red političara i parlamentaraca i da se počnu rješavati.
Vršilac dužnosti generalnog direktora BHRT-a Muhamed Bakarević kaže kako se selektivan izbor informacija upotrebljava u političke svrhe, a medijski prostor zloupotrebljava, te poziva na konstruktivan dijalog.
„Posljednjih nekoliko dana bilo je medijskih istupa koji su išli u pravcu nerješavanja problema, stavljani su neki podaci u pogrešan kontekst. Time se nije doprinijelo rješavanju problema. Zaista moramo naći snage unutar nas svih da sjednemo i da to razriješimo na način da ne napadamo jedni druge, nego da pokušamo to riješiti u jednoj konstruktivnoj, institucionalnoj atmosferi“, kaže Muhamed Bakarević.
Teme za svađu
Političari ipak na poziv za ukidanje Javnog servisa gledaju drugačije.
„Očito mu nedostaje tema za svađu, pa sad izmišlja i ove - sve sa željom da skrene pažnju sa jako loše ekonomske situacije u RS i vlastitih propusta. Prepostavljam da će on to raditi i u vremenu koje dolazi“, navodi Mladen Ivanić iz PDP-a RS.
Mladen Ivanić tvrdi kako Dodik izmišlja 'teme za svađu kako bi skrenuo pažnju sa jako loše ekonomske situacije u BiH i vlastitih propusta'.
„To je rušenje institucija BiH, a time i države BiH“, kaže Šemsudin Mehmedović iz SDA.
Ipak, dobra stvar je što se ovih dana počelo govoriti o načinu rješavanja problema naplate RTV takse, što bi, ukoliko bi se nivo naplativosti podigao, riješilo i probleme dugovanja tri javna emitera.
Ovim povodom oglasio se i ministar prometa i komunikacija BiH Rudo Vidović koji je pozvao menadžment i entitetskih i državne televizije da zajedno riješe problem oko naplate RTV takse i raspodjele prihoda:
„Ko će drugi? Ko je zapravo pozvaniji od tri upravna odbora, tri menadžmenta da to pitanje razriješe i da se eventualni uzroci loše naplativosti otklone?“
Vidović napominje da bi se mogao razmotriti i prijedlog izmjene Zakona o Javnom servisu, ali samo na način koji bi ojačao sva tri javna emitera, a o ukidanju nema niti govora.