Na inicijativu Srpske demokratske stranke Narodna skuština RS uvrstila je u svoj rad Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine. Zakon možda ima manjkavosti, ali iz reakcija aktuelne vlasti u ovom bh. entitetu jasno je da je malo vjerovatno da će on biti usvojen. Ovim se samo potvrđuje teza da su vlasti u BiH samo deklarativno spremne da se upuste u borbu protiv kriminala i korupcije.
Zakonom o ispitivanju porijekla imovine sudskim putem u RS mogla bi se oduzeti sva imovina pojedincima, pravnim licima, ili sa njima povezanim licima, ukoliko nemaju vjerodostojan dokaz o načinu sticanja. Na provjeru bi, prema zakonu, prvo trebali doći zvaničnici na svim nivoima.
Iako ovaj zakon među građanima, koji godinama gledaju kako se političari preko noći obogate, ima podršku, malo je vjerovatno da će on biti i usvojen.
Vlada RS nije dala zeleno svjetlo za ovaj zakon, a predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik smatra da je on nestručan i neprovodiv.
„Mi nećemo davati nikakve amandmane na taj zakon - jer gluposti koje su tamo navedene ne mogu da se poprave amandmanima“, izjavio je Dodik.
Iza svih kritika ovog zakona stoji pokušaj da se odloži njegova primjena, mišljenja je potpredsjednik SDS-a Ognjen Tadić.
„I na taj način da se pruži što više prostora onima koji su stekli imovinu, za čiji osnov nemaju zakonit osnov sticanja, da se te imovine imovine ili riješe ili pokušaju nekako legalizovati i pretvoriti u nešto drugo“, rekao je Tadić.
Zakon podržava i Partija demokratskog progresa.
„Ako predsjednik SNSD-a smatra da je zakon neprovodiv, onda se može postaviti pitanje predsjedniku SNSD-a šta je onda sa drugim zakonima koje je donijela ova vlada u vezi s pitanjem borbe protiv kriminala i korupcije i zašto su ti zakoni već godinama i godinama neprovodivi, odnosno ne daju nikakve efekte ni rezultate, i po njima se skoro nikako ne radi“, istakao je poslanik PDP-a Zoran Đerić.
Predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić ističe da je zakon loš i da klub SNSD-a ima brojne prijedbe na pojedine odredbe ovog zakona.
„Nekorektna je primjedba predlagača, koji se ponaša tvrdoglavo, da svaka primjedba na zakon koji je jako loše napisan političko pokrivanje korupcije. To je bezobrazno obrazloženje“, rekao je Radojičić.
Pompezne najave za "zamazivanje očiju"
Predloženo zakonsko rješenje SDS-a odnosi se na imovinu, prije svega zvaničnika na svim nivoima, stečenu poslije 1. aprila 1992. godine i tiče se imovinskog cenzusa od 500.000 KM.
Prema riječima Radojičića, pojedini članovi zakona su i u suprotnosti sa entitetskim ustavom i evropskim konvencijama.
„Prezumpcija nevinosti jedna od osnovnih odredbi Ustava. Znači, licu se na sudu dokazuje da je krivo i težinu dokazivanja krivice nosi tužilac. Ovdje su po ovom zakonu sva lica koja su navedena sumnjiva i moraju dokazivati da su nevina.“
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Neđeljko Glamočak kritike zakona smatra neosnovanim.
„Dalja sudbina zakona će još jednom pokazati da li doista u RS postoji politička volja za borbu protiv organizovanoga kriminala i korupcije“, ocijenio je Glamočak.
Neke od primjedbi na ovaj zakon odnose se i na njegovu retroaktivnu primjenu. Ako se zakon ne bude retroaktivno primjenjivao, onda on i nema smisla, kaže Ognjen Tadić.
„Mi zakon i pravimo zbog toga da bismo ispitali porijeklo imovine koja je stečena u periodu do danas, u potpuno spornim okolnostima i u okolnostima u kojima često tužilaštvo i sud ne mogu da dokažu postojanje krivičnog djela, a vidljivo je na prvi pogled da se radi o imovini za koju ne postoji nikakav zakonit osnov sticanja.“
Izvršni direktor Transparenccy Interantionala Srđan Blagovčanin ocijenio je da bi bh. političarima bilo bolje da, umjesto da stalno predlažu nove zakone, počnu primjenjivati postojeće.
„Tu leži ključna činjenica. I sada, u postojećim pravnim normama postoji sasvim dovoljno prostora da se procesuira korupcija i svi drugi vidovi nezakonitog ponašanja. Licemjerno je predlagati usvajanje novih zakona kad se postojeći ne provode“, smatra Blagovčanin.
Prema mišljenju Blagovčanina, kod vlasti na svim nivoima u BiH ne postoji politička volja za borbu protiv korupcije, što, kaže, potvrđuje i činjenica da je strategija borbe protiv korupcije u BiH usvojena prije više od tri godine, a da je provedeno manje od 20 posto mjera.
„Ove inicijative i pompezne najave donošenja nekih zakona, čijim samim usvajanjem bi se riješio neki problem, su samo zamazivanje očiju javnosti. Sami zakoni neće riješiti ništa“, zaključuje on.
Predsjednik Nove socijalističke partije Zdravko Krsmanović ocijenio je da je glavni problem u borbi protiv kriminala i korupcije u BiH to što su centri, kako kaže, mafijaškog organizovanja političke partije:
„Opšta percepija javnosti je da su četiri najbogatija čovjeka u BiH Milorad Dodik, Zlatko Lagumžija, Dragan Čović i Fahrudin Radončić. I ako je u političkim partijama skoncentrisan kapital, i kapital i vlast ako se uvežu, onda je jednostavno to situacija u kojoj imate, maltene, kriminalnu državu u sferi vlasti. I kako onda možete očekivati da tu dođe do borbe protiv kriminala i korupcije?“ upitao je Krsmanović.
Zakonom o ispitivanju porijekla imovine sudskim putem u RS mogla bi se oduzeti sva imovina pojedincima, pravnim licima, ili sa njima povezanim licima, ukoliko nemaju vjerodostojan dokaz o načinu sticanja. Na provjeru bi, prema zakonu, prvo trebali doći zvaničnici na svim nivoima.
Iako ovaj zakon među građanima, koji godinama gledaju kako se političari preko noći obogate, ima podršku, malo je vjerovatno da će on biti i usvojen.
Vlada RS nije dala zeleno svjetlo za ovaj zakon, a predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik smatra da je on nestručan i neprovodiv.
„Mi nećemo davati nikakve amandmane na taj zakon - jer gluposti koje su tamo navedene ne mogu da se poprave amandmanima“, izjavio je Dodik.
Iza svih kritika ovog zakona stoji pokušaj da se odloži njegova primjena, mišljenja je potpredsjednik SDS-a Ognjen Tadić.
„I na taj način da se pruži što više prostora onima koji su stekli imovinu, za čiji osnov nemaju zakonit osnov sticanja, da se te imovine imovine ili riješe ili pokušaju nekako legalizovati i pretvoriti u nešto drugo“, rekao je Tadić.
Zakon podržava i Partija demokratskog progresa.
„Ako predsjednik SNSD-a smatra da je zakon neprovodiv, onda se može postaviti pitanje predsjedniku SNSD-a šta je onda sa drugim zakonima koje je donijela ova vlada u vezi s pitanjem borbe protiv kriminala i korupcije i zašto su ti zakoni već godinama i godinama neprovodivi, odnosno ne daju nikakve efekte ni rezultate, i po njima se skoro nikako ne radi“, istakao je poslanik PDP-a Zoran Đerić.
Predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić ističe da je zakon loš i da klub SNSD-a ima brojne prijedbe na pojedine odredbe ovog zakona.
„Nekorektna je primjedba predlagača, koji se ponaša tvrdoglavo, da svaka primjedba na zakon koji je jako loše napisan političko pokrivanje korupcije. To je bezobrazno obrazloženje“, rekao je Radojičić.
Pompezne najave za "zamazivanje očiju"
Predloženo zakonsko rješenje SDS-a odnosi se na imovinu, prije svega zvaničnika na svim nivoima, stečenu poslije 1. aprila 1992. godine i tiče se imovinskog cenzusa od 500.000 KM.
Prema riječima Radojičića, pojedini članovi zakona su i u suprotnosti sa entitetskim ustavom i evropskim konvencijama.
„Prezumpcija nevinosti jedna od osnovnih odredbi Ustava. Znači, licu se na sudu dokazuje da je krivo i težinu dokazivanja krivice nosi tužilac. Ovdje su po ovom zakonu sva lica koja su navedena sumnjiva i moraju dokazivati da su nevina.“
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Neđeljko Glamočak kritike zakona smatra neosnovanim.
„Dalja sudbina zakona će još jednom pokazati da li doista u RS postoji politička volja za borbu protiv organizovanoga kriminala i korupcije“, ocijenio je Glamočak.
Ognjen Tadić
Neke od primjedbi na ovaj zakon odnose se i na njegovu retroaktivnu primjenu. Ako se zakon ne bude retroaktivno primjenjivao, onda on i nema smisla, kaže Ognjen Tadić.
„Mi zakon i pravimo zbog toga da bismo ispitali porijeklo imovine koja je stečena u periodu do danas, u potpuno spornim okolnostima i u okolnostima u kojima često tužilaštvo i sud ne mogu da dokažu postojanje krivičnog djela, a vidljivo je na prvi pogled da se radi o imovini za koju ne postoji nikakav zakonit osnov sticanja.“
Izvršni direktor Transparenccy Interantionala Srđan Blagovčanin ocijenio je da bi bh. političarima bilo bolje da, umjesto da stalno predlažu nove zakone, počnu primjenjivati postojeće.
„Tu leži ključna činjenica. I sada, u postojećim pravnim normama postoji sasvim dovoljno prostora da se procesuira korupcija i svi drugi vidovi nezakonitog ponašanja. Licemjerno je predlagati usvajanje novih zakona kad se postojeći ne provode“, smatra Blagovčanin.
Prema mišljenju Blagovčanina, kod vlasti na svim nivoima u BiH ne postoji politička volja za borbu protiv korupcije, što, kaže, potvrđuje i činjenica da je strategija borbe protiv korupcije u BiH usvojena prije više od tri godine, a da je provedeno manje od 20 posto mjera.
„Ove inicijative i pompezne najave donošenja nekih zakona, čijim samim usvajanjem bi se riješio neki problem, su samo zamazivanje očiju javnosti. Sami zakoni neće riješiti ništa“, zaključuje on.
Predsjednik Nove socijalističke partije Zdravko Krsmanović ocijenio je da je glavni problem u borbi protiv kriminala i korupcije u BiH to što su centri, kako kaže, mafijaškog organizovanja političke partije:
„Opšta percepija javnosti je da su četiri najbogatija čovjeka u BiH Milorad Dodik, Zlatko Lagumžija, Dragan Čović i Fahrudin Radončić. I ako je u političkim partijama skoncentrisan kapital, i kapital i vlast ako se uvežu, onda je jednostavno to situacija u kojoj imate, maltene, kriminalnu državu u sferi vlasti. I kako onda možete očekivati da tu dođe do borbe protiv kriminala i korupcije?“ upitao je Krsmanović.