Sebastijan Kurc (Sebastian Kurz), 'zvijezda konzervativaca', nekada se smatrao modelom evropskog desnog centra, podnio je ostavku na mjesto austrijskog kancelara, pokleknuvši pred sve većim pritiskom zbog istrage o korupciji koja je do temelja potresla politički establišment zemlje, pišu svjetski mediji.
Odlazak ‘vunderkinda’
Ostavka austrijskog kancelara usred istrage o korupciji posljednji je dramatični zaokret u turbulentnoj karijeri lidera koji se nekada smatrao konzervativnim evropskim ‘vunderkindom’, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).
"Moja zemlja je važnija od moje ličnosti", kazao je 35-godišnji premijer u televizijskom obraćanju u subotu, 9. oktobra, kazavši da poriče optužbe, ali da podnosi ostavku kako bi "spriječio haos i obezbijedio stabilnost".
Pritisak na kancelara je rastao otkako, kako je ističe Vašington post, posljednjih dana izvršen pretres njegove kancelarije, sjedišta Narodne partije Austrije (OVP) i Ministarstva finansija. Tužioci su rekli da se protiv Kurca i devet njegovih bliskih saradnika vodi istraga po krivičnim prijavama, uključujući zloupotrebu povjerenja, korupciju i podmićivanje.
Vlasti sumnjiče Kurca i njegove saradnike da su između 2016. i 2018. bili uključeni u pronevjeru sredstava ministarstva finansija za plaćanje anketa koje su služile njegovoj političkoj agendi što je, dodaje vašingtonski list, posljednji od nekoliko skandala koji su okaljali austrijskog kancelara.
Kurc je postao najmlađi šef vlade na svijetu kada je 2017. prvi put stupio na mjesto kancelara u 31. godini. Vlada je srušena 2019. nakon što je "Ibica skandal" izazvao raskid s njegovim krajnje desničarskim koalicionim partnerom i nakon čega je Kurc postao prvi poslijeratni kancelar u zemlji koji je smijenjen izglasavanjem nepovjerenja.
Kurc se nakon vanrednih izbora vratio na mjesto kancelara početkom 2020. – formirajući koaliciju sa Zelenim - ali tužioci su nastavili da istražuju optužbe za korupciju. Prošlog mjeseca je ispitivan više od pet sati zbog navoda da je dao lažne izjave pred parlamentarnim odborom, što mu može donijeti i zatvorsku kaznu.
Udarac evropskim konzervativcima
Odlazak Sebastijana Kurca s funkcije austrijskog kancelara najnoviji je udarac za konzervativce u zapadnoj Evropi koji se posljednjih godina bore s poteškoćama, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Hrišćansko-demokratska unija u Njemačkoj izgubila je na nacionalnim izborima u septembru pošto je posljednjih 16 godina vodila vladu pod kancelarom Angelom Merkel. Konzervativci su u opoziciji od Francuske do Španije i Portugala, napisao je američki list dodajući kako je u protekle četiri godine, Kurc bio "rijetka zvijezda nezdravog evropskog konzervativnog pokreta".
Ističući kako su sve optužbe protiv njega lažne, Kurc je u subotu uvečer kazao da nema drugog izbora nego da se povuče jer je njegov koalicioni partner, ekološki Zeleni, signalizirao da više neće podržavati vladu s njim kao kancelarom.
Sada već bivši austijski premijer je kazao da su optužbe protiv njega zasnovane na obmanjujućim tekstualnim porukama koje je napisao prije nekoliko godina, od kojih su neke nedavno objavljene u austrijskim medijima. Rekao je da su te poruke bile napisane u žaru trenutka, dodajući: "Ja sam također samo ljudsko biće sa emocijama i manama".
Kurc je predložio da ga na mjestu kancelara zamijeni ministar inostranih poslova Aleksandar Šalenberg (Alexander Schallenberg) naglasivši da će on ipak ostati na čelu OVP-a i da će zadržati svoje poslaničko mjesto u parlamentu.
Pritisci ‘sa svih strana’
Subotnja ostavka bila je drugi put da je Kurc bio primoran da se odrekne kancelarske dužnosti, a da nije odslužio puni mandat i drugi put da je njegov odlazak povezan sa optužbama za korupciju, napisao je Njujork tajms (The New York Times) dodajući da je potez uslijedio usred intenzivnog pritiska sa svih strana.
Osim prijetnje Zelenih, njegovih partnera u vladi, koji su kazali da će napustiti koaliciju ako Narodna partija ne zamijeni Kurca na mjestu kancelara, predsjednik Austrije Aleksander van der Belen (Alexander Van der Bellen) izdao je oštro saopštenje apelujući na "sve stranke i njihove lidere" da ostave po strani svoje kratkoročne ambicije i stave potrebe nacije iznad politike. "Austrija trenutno ne može sebi priuštiti nijednog egoistu", rekao je.
Zeleni su protekle nedjelje također započeli informativne razgovore sa opozicionim strankama u Parlamentu o mogućim koalicijama - samo da bi na kraju shvatili da bi svaka saradnja na neki način morala da uključi krajnju desnicu.
Ipak, dodaje Njujork tajms, Verner Kogler (Werner), vicekancelar Austrije i vođa Zelenih, u nedjelju je pozdravio ostavku Kurca kazavši da je to pravi korak za imidž Austrije u inostranstvu, ali i za nastavak rada njegove partije u koalicionoj vladi pod Šalenbergom.
Kao i njegov prethodnik, i kao ministar spoljnih poslova i uskoro kao kancelar, Šalenberg je zauzeo čvrst stav prema migracijama i snažno podržava Izrael, ističe Njujork tajms. Prvi put je imenovan na mjesto ministra spoljnih poslova kao dio privremene vlade tehnokrata nekoliko mjeseci nakon što je Kurc izgubio povjerenje u parlamentu u maju 2019.
Potres političkog establišmenta
Iako je Kurc prvobitno rekao da ne vidi razlog da podnese ostavku ove sedmice, pritisak na njega da to učini znatno je porastao nakon što su Zeleni 7. oktobra dali do znanja da ne vjeruju da bi on mogao ostati lider zemlje te su počeli razgovarati s opozicionim strankama o novoj koaliciji, napisao je Politiko (Politico) ističući da je istraga o korupciji zapravo do temelja potresla politički establišment zemlje.
Tri opozicione stranke u parlamentu složno su pozvale Kurca da podnese ostavku i zakazale glasanje o povjerenju za utorak, 12. oktobar, što bi kancelar gotovo sigurno izgubio. Očekivalo se da će opozicija pokušati da formira četvoročlani savez sa Zelenima, primoravši Kurcovu Narodnu partiju u opoziciju.
Suočena s potpuno gubitkom vlasti OVP je na kraju popustila, ističe Politiko, dodajući da je Kurc u kratkoj izjavi na televiziji uživo rekao da je došao do zaključka da bi bilo "neodgovorno" da sačeka da ga opozicija svrgne s funkcije kancelara izglasavanjem nepovjerenja.
Za Zelene je to bio znak olakšanja, jer da je vlada pala, prema ocjeni briselskog portala, stranka bi se suočila sa mnoštvom neprivlačnih opcija, od novih izbora do novog saveza koji uključuje krajnje desničarsku Slobodarsku partiju. Sada će, rekao je Kogler, vlada moći napredovati u hitnim poslovima, uključujući novi budžet i provedbu poreske reforme koju je koalicija dogovorila početkom oktobra.
Uprkos tome, s obzirom na to da su istrage vlasti protiv Kurca i njegovih najbližih saradnika u Narodnoj partiji još u ranoj fazi, postavlja se, kako ističe Politiko, ozbiljno pitanje hoće li vlada preživjeti puni zakonodavni mandat, koji se završava u jesen 2024.