Kao svjedok obrane bivšeg zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića – predsjednik općine Ilijaš u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) Ratko Adžić opisao je kako je civilna vlast bosanskih Srba na čelu s Radovanom Karadžićem – odgovorna za formiranje Kriznih štabova, vojnih jedinica kao i uputstva poznatog kao Varijanta A i B – za preuzimanje općina na koje se polaže pravo, a u kojima su Srbi većina, ili manjina.
„Mislim da se radilo o dokumentu A.Taj dokument je došao teleksom i bio je potpisan od predsjednika Karadžića ili predsjednika Skupštine (Momčila Krajišnika) i sadržavao uputstvo za formiranje Kriznog štaba. I ja sam slijedio to uputstvo“, naveo je pred sucima Adžić koji se tijekom iskaza i sam morao braniti od pitanja u vezi odgovornosti za zatočavanje i protjerivanje građana nesrpske nacionalnosti 1992.godine nakon što su njegove vlasti preuzele općinu Ilijaš prema uputstvima iz 1991.
Adžić, koji trenutno živi u Beogradu, opisao je kako je srpsko stanovništvo bilo u Ilijašu u neznatnoj većini od bošnjačkog koje je prema njegovim riječima „dobrovoljno otišlo“ nakon izbijanja sukoba, kao i ostali građani nesrpske nacionalnosti.
U pravdanju preuzimanja općine Adžić je ustvrdio da su bošnjačke snage prve napale Ilijaš minobacačima iz pravca Breze, „kada je poginuo građanin bošnjačke nacionalnosti“. Skidajući zapovjednu odgovornost s optuženog Mladića svjedok je ustvrdio – da je on osobno „djelomično zapovjedao Teritorijalnim jedinicama srpskog naroda“ prilikom ratnih operacija, kao Predsjednik općine, Kriznog štaba i lokalne Srpske demokratske stranke, SDS-a.
Adžić se inače, prema medijskim spekulacijama, kao prvi čovjek ratnog predsjedništva Ilijaša te kasniji ratni ministar MUP-a RS navodno nalazi na listi osumnjičenih za ratne zločine. Poput masakra 21 Bošnjaka u selu Lješevo 1992.godine koje su počinile srpske jedinice pod vodstvom četničkog vojvode Vasilija Vidovića Vasketa i policajca Marinka Vidovića.
Iako je u izjavi naveo da je general Mladić nekoliko puta posjetio Ilijaš tijekom rata, svjedok je ustvrdio da se tim prilikama najviše raspitivao o uvjetima života ljudi, hrani i potrepštinama. Ratne operacije, zarobljenike i stanje na ratištu – Adžić nije spomenuo kao teme razgovora s optuženim.
Upozoren da ne odgovara na pitanja
Nakon što je u unakrsnom ispitivanju suočen sa svojom odgovornošću za naoružavanje formacija i zarobljavanje civilnog stanovništva nesrpske nacionalnosti Adžić je izbjegavao direktno odgovarati na postavljena pitanja tužiteljstva, kao i sudskog vijeća.
„Oglušavate se na pitanja i ne odgovarate na postavljena pitanja. Sudsko vijeće će razmisliti o Vašem statusu svjedoka“, upozorio je Adžića predsjedavajući sudac Alphons Orie, tražeći da „potisne svoju prirodnu sklonost i odgovara na postavljena pitanja jer sudsko strpljenje ima granica“.
Haško tužiteljstvo je pokazalo i propusnicu za odlazak više građana nesrpske nacionalnosti iz Ilijaša, potpisanu od strane predsjednika općine Adžića.
„Tu stoji moje ime, ali ne mogu objasniti kako je tu postavljeno. Mislim da se radi o nekoj montaži. Dokument je nejasan i tvrdim da dokument nikada nisam vidio“, branio se svjedok, tvrdeći da je on samo pomagao u ispunjenju želje građana nesrpske nacionalnosti – da odu iz općine ili „ako traže da budu razmijenjeni“.
VIDEO: Dio iskaza Adžića
Postavio ratnog zločinca Drljaču za pomoćnika
Kako bi dodatno narušilo vjerodostojnost svjedoka obrane haško tužiteljstvo je suočilo Adžića i da je kao ministar policije Republike Srpske 1993.godine – imenovao načelnika policije u Prijedoru Simu Drljaču na mjesto „istražitelja genocida protiv srpskog naroda“.
Drljača se inače smatra odgovornim za ubojstvo stotina muškaraca na Korićanskim stijenama, kao i za osnivanje više logora na području Prijedora, općini u kojoj je prema haškoj optužnici – progon nesrpskog stanovništva 1992.godine dosegnuo razmjere genocida.
„To su sigurnosne službe radile procjene“, odvratio je Adžić, pokušavajući skinuti odgovornost sa sebe zbog Drljačinog imenovanja, tvrdeći pri tom da nije znao 1993.godine za zločin na Korićanskim stijenama, makar je bio prvi čovjek policije RS.
Suđenje za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce nastavlja se u srijedu.