Evropa je bliža ratu nego u bilo kom trenutku u poslednjih 30 godina, upozorio je poljski ministar spoljnih poslova tokom treće runde diplomatije ove nedelje koja ima za cilj smirivanje tenzija oko ruskog zahteva da Ukrajini nikada ne bude dozvoljeno da uđe u NATO, prenosi Rojters.
Obraćajući se izaslanicima 57 članica Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), Zbignjev Rau nije imenovao Rusiju, ali je naveo niz sukoba u koje je ona navodno umešana - tenzije u Ukrajini, Gruziji, Jermeniji i Moldaviji, zemljama koje su uključene u aktivne ili zamrznute sukobe.
"Čini se da je rizik od rata na području OEBS-a sada veći nego u poslednjih 30 godina. Već nekoliko sedmica suočeni smo sa mogućnošću veće vojne eskalacije u Istočnoj Evropi", rekao je Rau u govoru u kojem je izložio prioritete svoje zemlje dok ove godine predsedava OEBS-om po principu rotacije.
Poljska je među članicama NATO-a koje su najodlučnije u suočavanju sa, po njenom viđenju, revizionističkim ambicijama Rusije u istočnoj Evropi, podseća Rojters.
„Trebalo bi da se fokusiramo na mirno rešavanje sukoba u i oko Ukrajine“, dodao je Rau, pozivajući na „puno poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i jedinstva Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica“.
Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini svojih granica sa Ukrajinom, koja se već bori sa separatistima koje podržava Moskva na svom istoku. Rusija je anektirala ukrajinski region Krim 2014. godine.
Pregovori u četvrtak u Beču biće prvi ove nedelje u kojima će biti predstavljena Ukrajina, i to samo na nivou ambasadora. Razgovori predstavnika Rusije i SAD u Ženevi u ponedeljak i Rusije i NATO-a u Briselu u sredu nisu rezultirali jasnim napretkom.
Kremlj je u četvrtak saopštio pesimističnu ocenu ovih pregovora opisujući ih kao „neuspešne“ ukazavši da postoje neslaganja o ključnim pitanjima.
Bez pomaka, uspostava dijaloga
Moskva i Washington već su podvukli svoje "fundamentalne" razlike po pitanju evropske sigurnosti tokom napetih razgovora ranije ove sedmice u Ženevi i Briselu, a američki ambasador pri OSCE-u priznao je da na sastanku 13. januara ne očekuje pomake.
"Mislim da ove sedmice neće biti konkretnih rezultata. Naš glavni cilj je, u principu, da uspostavimo dijalog", rekao je Michael Carpenter.
"Da, naše pozicije su polarizirane, ali to ne znači da nema elemenata i oblasti oko kojih se ne možemo složiti", rekao je on nezavisnom ruskom TV kanalu Dozhd.
Izazov je, kako je rekao, "odrediti u kojim oblicima je generalno moguće produbiti dijalog o ovom pitanju u narednih nekoliko mjeseci ili čak godinu dana".
Sastanak OSCE-a će biti njegov prvi u godini i prisustvovat će mu svih 57 država članica.
Pored rasprave o tenzijama uzrokovanim gomilanjem ruskih trupa, na sastanku će govoriti poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau koji predstavlja prioritete svoje zemlje za ovogodišnje predsjedavanje OSCE-om.
Sastanak će biti posljednji u sedmici teške diplomatije izazvane optužbama Zapada da Moskva gomila tenkove, artiljeriju i oko 100.000 vojnika na istočnoj granici Ukrajine zahvaćenoj ratom.
Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je nakon razgovora u Briselu na sastanku Vijeća NATO-Rusija da je došlo do "ozbiljne i direktne razmjene".
Stoltenberg je rekao da postoje "značajne razlike između NATO saveznika i Rusije po ovom pitanju" nakon četverosatnog sastanka Vijeća NATO-Rusija.
"Naše razlike neće biti lako premostiti, ali je pozitivan znak da su svi saveznici u NATO-u i Rusija sjeli za isti sto i bavili se suštinskim temama", dodao je.
Šef NATO-a je rekao da je Alijansa ostala pri stavu u odbacivanju zahtjeva Moskve za novim sigurnosnim rješenjima u Evropi, ponovivši stav NATO-a da Ukrajina ima pravo odlučivati o svojim budućim sigurnosnim aranžmanima i da Rusija nema pravo veta na prijem novih članica u NATO-u.
- SAD kažu da je 'prerano reći' da li su Rusi ozbiljni po pitanju sigurnosnih pregovora
- Da li će kriza u Kazahstanu uticati na Putinove planove za Ukrajinu?
Moskva insistira da je raspoređivanje vojske odgovor na ono što vidi kao rastuće prisustvo NATO-a u svojoj sferi uticaja i poriče da planira invaziju na Ukrajinu.
Na pres-konferenciji nakon sastanka, zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško rekao je da širenje NATO-a predstavlja prijetnju po sigurnost Rusije, ali da je Rusija spremna razgovarati o raspoređivanju oružja i mjerama verifikacije.
"Apsolutno je imperativ prekinuti politiku otvorenih vrata i ponuditi Rusiji pravno obavezujuće garancije koje onemogućuju dalje širenje NATO-a na istok", rekao je Gruško. "Sloboda izbora načina obezbjeđivanja vlastite sigurnosti ne smije se provoditi na način koji narušava legitimne sigurnosne interese drugih."
Na sastanku u Briselu učestvovala je i zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman, glavna američka pregovaračica na pregovorima u Ženevi.
Ona je pozvala Rusiju da ostane za pregovaračkim stolom kako bi razgovarala o Ukrajini i drugim pitanjima, uključujući kontrolu naoružanja.
"Ako Rusija ode... bit će sasvim očigledno da ona nikada nije bila ozbiljna u vođenju diplomatije i zato se zajednički pripremamo za svaki slučaj", rekao je Sherman.