Oružje iz Bosne i Hercegovine završava u rukama Al-Kaide putem posredničkih firmi iz Srbije i Crne Gore, a Ujedinjeni narodi (UN) su od vlasti u Srbiji zatražili istragu o tome, objavila je televizija Federacije BiH (FTV).
U priči se ne navodi koje su to tačno firme iz Bosne i Hercegovine, ali se pominje ime kontroverznog biznismena Slobodana Tešića od ranije poznatog kroz afere nelegalne trgovine oružjem. Protiv njega, ali i više državnih službenika Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu koja niakda nije okončana
Ime kontroverznog biznismena Slobodana Tešića u više se navrata dovodilo u vezu sa švercom naoružanja. Kako navodi Federalna televizija "Montenegro Defence Industry" (MDI) i ranije je trgovao oružjem iz BiH, što dokazuju tragovi novca iz 2010. između MDI-a i firme "Bosniaspecexpor" u vlasništvu Slobodana Tešića.
Telefoni kompanije "Bosniaspecexpor", danas (7. april) ne rade, niti se bilo kakav podatak o ovoj firmi može naći na internetu. Nema oficijelne web stranice, niti se pominje u on line registrima kompanija u BiH. Prema posljednjim informacijama, vlasnik Slobodan Tešić je već neko vrijeme u Beogradu,nakon što je zdušno pomagao kampanju Srpske napredne stranke. Od firme je ostala samo adresa u Istočnom Sarajevu.
Magazin Slobodna Bosna pisao je u više navrata o istrazi koju je pokrenulo državno Tužilaštvo zbog velike afere nelegalne trgovine oružjem. Istraga, pokrenuta početkom 2010. nikada nije okončana iako su njom bila obuhvaćena i imena visokopozicioniranih zvaničnika u BIH.
“Ja i danas mislim da je to bila jedna od najvećih korupcijskih afera u BiH koja je nažalost, što zbog nesposobnosti tužitelja koji su vodili tu istragu, što zbog političkih i pravosudnih utjecaja, podsjećam da je jedan od najodgovornijih ljudi bio i tadašnji glavni tužilac Milorad Barašin, apsolutno zataškana”, kaže Suzana Mijatović, autorka tekstova.
Ona dodaje da je bilo sasvim dovoljno pokazatelja i provjerenih informacija da se radilo o ozbiljnom kriminalu koji je u konačnici nanio veliku štetu Bosni i Hercegovini.
“Pokazali smo se kao država koja nije bila u stanju da stavi jednog međunarodnog švercera, a Tešić je u to vrijeme bio na crnoj listi UN-a, pod kontrolu i da ga sankcionira za poslove koje je radio”, navodi Mijatović.
Podsjetimo, Tešić se u BiH vratio 2009., nakon što je Bezbjednosno-informativna agencije Srbije stavila embargo na sve njegove aranžmane s izvozom oružja i vojne opreme iz te države.
Milorad Barašin
Njegov rad nadgledala je i Obavještajno sigurnosna agencija u BiH. Zbog veza sa Tešićem prije četiri godine smijenjen je glavni tužilac BiH Milorad Barašin, a mediji su pisali da je Tešić poklopio kompletnu namjensku industriju u BiH i uspio se nametnuti kao najveći kupac viškova oružja i vojne opreme od Oružanih snaga BiH.
Nakon što je istraga pokrenuta, povukao se iz poslova vezanih za BiH. Suzana Mijatović kaže da nije prvi put da se BiH dovodi u vezu sa sumnjivom trgovinom oružjem:
“Nažalost, ovo što su sada objavili iz UN-a nije ništa novo što javnost u BiH nije već znala. Mi smo u Slobodnoj Bosni objavili o tome najmanje desetak tekstova. U tom smislu mislim da prava adresa nisu policijske i obavještajne službe koje su svoj posao uradile, nego Tužiteljstvo BiH.”
Na pitanje koliko su jaki mehanizmi kontrole izvoza oružja iz BiH odgovara bivši zamjenik ministra odbrane BiH Enes Bećirbašić:
“Osnovni problem je nekonzistentnost u smislu inspekcijskog nadzora proizvodnje unutar fabrika i na neki način nekonzistentna kontrola što se tiče policijskih, odnosno sigurnosnih subjekata. Na državnom nivou mi imamo vrlo dobar posao koji rade SIPA i Obavještajno sigurnosna agencija, ali na nižim nivoima fali malo koordinacije I to je prostor koji se može ostavljati za takve neke namjene.”
Osobe koje se bave nelegalnom trgovinom naoružanja vrlo brzo se uvežu u cjeloj regiji, dodaje Bećirbašić:
“Pojačanom kontrolom intrenog, a onda naravno i granica to se može sigurno reducirati ili u potpunosti isključiti.”
FTV je objavila pismo koje je koordinator Panela eksperata za Libiju pri Vijeću sigurnosti UN, Sajmon Dilovej uputio stalnom predstavniku Srbije u svetskoj organizaciji, Milanu Milanoviću, u kojem se traže informacije o poslovanju firme "Tehnoremont" iz Srbije. Ono što najviše zabrinjava UN jeste krajnji kupac. To je Khaled Šarif, bivši zamjenik ministra odbrane i šef Libijske nacionalne garde. Šarif je i bivši zatvorenik američkih snaga u Afganistanu. Tamo je završio jer je bio zamjenik emira libijskog ogranka Al-Kaide.