Pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH), koji su se našli na video snimku, na kojem pjevaju nacionalističke pjesme, identifikovani su te je pokrenut postupak za utvrđivanje disciplinske i krivične odgovornosti, saopšteno je iz Zajedničkog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Pripadnici Oružanih snaga BiH su se u videu, u jednom kafiću, tokom posljednjeg vikenda, u službenim uniformama zabavljali uz pjesmu "Ne volim te, Alija", u blizini Kasarne Kozara u Banjaluci.
"Ovaj događaj, koji mi tretiramo kao i izazivanje ratne i vjerske mržnje, biće veoma brzo procesuiran, uz očekivanja da to budu najoštrije mjere, koje podrazumijevaju, možda, i prestanak vojne službe za sve pripadnike, neovisno od imena i prezimena, koji učestvuju u takvim radnjama, koje imaju za posljedicu narušavanje digniteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, ali i nepoštivanje zakonskih odredbi", kaže za Radio Slobodna Evropa načelnik zajedničkog štaba OS BiH, Senad Mašović.
Prema njegovim rečima vojnici su, osim što su prekršili Zakon o službi i Etički kodeks ponašanja profesionalnih vojnih lica, učinili i težu povredu vojne discipline.
Koliko su česti incidenti?
Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić smatra da ovakvi incidenti najviše ugrožavaju međusobno povjerenje u cijeloj BiH.
"Bilo kakve pojave ovakve vrste nisu dobrodošle u Oružanim snagama, a nisu dobrodošle ni čitavoj BiH radi samog međusobnog povjerenja. Ne mora značiti da je izbor vojnika krivac, možda je više krivac cjelokupna atmosfera u BiH", rekao je Okolić za RSE.
Bivši ministar odbrane Zekerijah Osmić kaže da je u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine sličnih incidenata bilo i ranije, da su sankcionisani, ali da ti incidenti, ipak, nisu česti.
Pročitajte i ovo: Most: Duvaju li ponovo vetrovi rata na Zapadnom Balkanu?Pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine su 2016. godine, nakon presude Haškog tribunala, otvoreno dali podršku osuđenom za genocid i ratne zločine Radovanu Karadžiću.
U julu 2019. godine, nekoliko vojnika, takođe pripadnika OSBiH na međunarodnoj vojnoj vježbi u Hrvatskoj pjevali su nacionalističke pjesme.
Nadležni organi Ministarstva odbrane BiH razmatraju i slučaj pripadnika Oružanih snaga BiH Sulje Hanića koji je na pravoslavni Božić 7. januara 2020. na svom Facebook profilu objavio pjesmu "Ko na Božić u Kravicu dođe, Naser Orić – nije Karađorđe".
Šta predviđaju propisi?
Osmić podvlači da u Oružanim snagama postoje jasni propisi kako se jedan vojnik mora ponašati.
"U ovom slučaju treba raditi na sankcijama, a postoje i dijelovi Oružanih snaga koji u svom sastavu imaju i druge službe koje trebaju raditi sa vojnicima u tom psihološkom i svakom drugom jačanju ličnosti, jačanju osjećaja da su oni pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i da su svi zajedno oni koji sutra trebaju braniti cijelu Bosnu i Hercegovinu, bez obzira ko se i na kojem dijelu njene teritorije našao", ističe Osmić, dodajući kako je i posljednji incident u kojem su učestvovali vojnici, mladi ljudi, posljedica svih događanja u Bosni i Hercegovini.
"U suštini ljudi žive životom koji je opterećen nacionalizmom, na sve tri strane u BiH, manje ili više, taj nacionalizam je ušao u njihove pore, u njihove glave", ocjenjuje Osmić.
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović, ističe kako je vrlo važno da učesnici u incidentima, koji izazivaju nacionalne i vjerske incidente u vojsci, budu adekvatno sankcionisani.
Koje su sankcije predviđene?
"Niko u Bosni i Hercegovini ne treba da bude naivan. Mi se sjećamo kako je stvorena sadašnja bosanskohercegovačka vojska. Stvorena je pod pritiskom međunarodne zajednice, bez konsenzusa tri strane u Bosni i Hercegovini u vezi sa tim. Treba biti objektivan, ona je jedna vještačka tvorevina, koja funkcioniše jednim dijelom uz podršku međunarodne zajednice, koja funkcioniše kao dio potreba ljudi koji se u njoj nalaze, jer ostvaruju platu, prihod, imaju posao", kaže Todorović za RSE, dodajući da bi bilo dobro da vojska BiH uđe u NATO.
"Tada bi vojska bila profesionalizovana, na neki način bili bismo sigurni da se neće okrenuti protiv građana Bosne i Hercegovine i da se neće okrenuti jedni protiv drugih. To je jako važno. Ili, sa druge strane, bilo bi dobro da ta tvorevina, naša vojska, ukoliko nećemo ulaziti u NATO, u dogledno vrijeme, se svede na nešto što je protokolarno, paradno, formalno, da bude što manja i da troši što manje novca", zaključuje Todorović.
Načelnik zajedničkog štaba OS BiH general pukovnik Senad Mašović, pak, smatra da odbrambeni sistem kao i neki drugi veliki sistemi u Bosni i Hercegovini nije imun na političke turbulencije, ali da će se raditi na tome da se vrlo jasno i brzo odgovori na kršenje Zakona o službi u Oružanim snagama.
"U suštini, ogromna većina pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine je posvećena provođenju Zakona o odbrani i Zakona o službi u punom kapacitetu. Nismo mi u potpunosti izolovan sistem, da nemamo određenih implikacija političkih dešavanja na Oružane snage. Međutim, ono što je najbitnija stvar jeste naša intencija da promptno sankcionišemo pripadnike koji, na bilo koji način, ili imaju namjeru da naruše dignitet Oružanih snaga ili da se uključe u bilo kakve političke procese. To je nešto što je apsolutno nespojivo sa profesionalnom vojnom službom. Vrlo jasno je definisano, i takvi pripadnici, neovisno o kome je riječ, biće najoštrije sankcionisani", rekao je Mašović.
Oružane snage nastale ukidanjem Vojske RS i Federacije
Oružane snage BiH uspostavljene 1. januara 2006. godine, nakon pritiska međunarodne zajednice da se provede reforma odbrambenog sistema u Bosni i Hercegovini, tokom koje je izvršen i prenos nadležnosti u oblasti odbrane sa entitetskih na državni nivo.
Tada su prestale da postoje Vojska Republike Srpske (RS) i Vojska Federacije Bosne i Hercegovine.
Oružane snage BiH organizovane su po standardima NATO-a i sastoje se od pripadnika tri konstitutivna naroda u BiH.
Vaš browser nepodržava HTML5
U okviru Oružanih snaga djeluju i pješadijski pukovi koji baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba iz kojih potiču - Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća odbrane i Vojske Republike Srpske.
Prema pravilniku Oružanih snaga BiH, vojnu uniformu nose sva profesionalna vojna lica OS BiH na radnom mjestu i prilikom izvršavanja službenih zadataka i aktivnosti službenog karaktera, osim ukoliko određeni zadatak ne zahtijeva nošenje civilne odjeće što odobravaju komandanti jedinica.
Vaš browser nepodržava HTML5
Navodi se i da se vojna uniforma ne može nositi na političkim skupovima ili bilo kojim drugim promotivnim skupovima, kada se radi neki posao u slobodnom vremenu, kada se nije na dužnosti, na demonstracijama i komercijalnim koncertima, kada se prisustvuje sastancima, promotivnim skupovima ili bilo kojem vidu skupa koji je sponzorisan od ekstremnih organizacija ili organizacija čije su aktivnosti usmjerene protiv države i naroda BiH, kada to zahtijeva specifično vojno pravilo.
Zabranjuje se nošenje uniforme i u svim drugim prilikama kada profesionalno vojno lice nije na izvršenju službenog zadatka.
Pročitajte i ovo: Nepoželjna marama u Oružanim snagama BiHObilježja se nalaze na kapi ili beretki, desnom ramenu i lijevom ramenu uniforme svih pripadnika Oružanih snaga.
Svi osim oficira u činu generala na kapi/beretki nose bedževe kopnene vojske ili zrakoplovstva i protuzračne odbrane Oružanih snaga.
Na kapi/beretki oficira u činu generala nalazi se bedž grba Bosne i Hercegovine s mačevima i zlatnim vijencem.
Obilježje na desnom ramenu svih pripadnika Oružanih snaga je zastava Bosne i Hercegovine.
Pripadnici pukova na lijevom ramenu nose obilježje svog puka. Dodatna obilježja brigade, druge institucije, odnosno jedinice nose se ispod obilježja puka na lijevom ramenu.