Zašto se osipaju Oružane snage BiH?

U posljednje dvije godine Oružane snage napustilo je više od 500 profesionalnih pripadnika

Prvi korak ka boljem finansijskom statusu vojnika i podoficira u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine napravili su poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Oni su podržali izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kojim se predviđa povećanje koeficijenata za plate više od sedam hiljada vojnika i podoficira. Državni poslanici kažu da na ovaj način žele, barem malo, zaustaviti osipanje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

U posljednje dvije godine Oružane snage Bosne i Hercegovine napustilo je više od 500 profesionalnih pripadnika. Godine 2016. otišlo je 230 pripadnika Oružanih snaga, podaci su Ministarstva odbrane BiH, dok je, prema pisanju medija, prošle godine vojsku napustilo 300 ljudi. Kao razloge, navode se finansije, ali i funkcionisanje u opštem društveno ambijentu. Primjeri, koje su mediji navodili, a najbolje ilustruju stanje u Oružanim snagama BiH, su informacije da je i hrane često nedostajalo u kasarnama.

Među onima koji su napustili Oružane snage, ali i Bosnu i Hercegovinu, je Marija Miličević, koja je od vojnika došla na mjesto poručnika. Marija trenutno živi u Njemačkoj. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa objašnjava razloge zbog kojih profesionalni vojnici odlaze.

„Razlog zašto sam ja otišla iz vojske nije uopće novčani, nego što apsolutno nisam vidjela niti jednu svijetlu točku u mom ostanku u Oružanim snagama. Nisam uopće sigurno koliko je novac razlog za napuštanje vojske u ovom trenutku. Mislim da iza toga stoji puno drugih stvari. Na primjer, morate platiti sami sebi hranu, jer onu hranu koju vam daje država Bosna i Hercegovina ne možete jesti“, objašnjava Marija Miličević.

Za osamdeset posto pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine plate su ispod prosječnih i iznose nešto više od 600 KM (300 eura). Zbog toga su predložene zakonske izmjene, kako bi se vojnicima i podoficirima povećali koeficijenti za obračun plata.

„Vojnici su naročito oštećeni, nalaze u teškom materijalnom stanju, a rade u institucijama Bosne i Hercegovine. Odnos prema njima je odnos prema državi Bosni i Hercegovini“, rekao je tokom rasprave u Parlamentu BiH poslanik Nezavisnog bloka Salko Sakolović.

Neophodno povećanje plata: Borjana Krišto

Tako bi se, prema prijedlogu predsjedavajuće Predstavničkog doma Borjane Krišto, plate vojnicima i podoficirma povećale od 48 do 76 KM (24-38 eura). Iako podržava promjene zakona, poslanik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Saša Magazinović smatra da su one samo kozmetičke prirode.

„Da li su vojnici zainteresovani da dobiju 30 KM više? Jesu. Ali to pokazuje u koliko su teškoj situaciji, da je i ovo za njih značajno“, smatra Magazinović.

Ovo su prvi koraci da se spriječi odlazak vojnika iz Oružanih snaga BiH, no pojedini poslanici tokom rasprave pitali su kako će se osigurati potrebni novac za povećanje plata. Poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) Mirsad Isaković rekao je da će se time narušiti budžetska ravnotežu.

„Bezobrano niske plate toj populaciji treba ispraviti. Međutim, mi tražimo da se jasno definiše iz kojih sredstava će se finasirati ovih 9,3 miliona KM ,“ pitao je Isaković.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto, koja ja i predložila da dođe do povećanje koeficijenata za obračun plata kaže da se sredstva moraju osigurati.

„Sredstva za obračun ovih plaća se mogu i moraju naći na različite načine. Jedan od njih, koje je Ministarstvo finansija pripremilo prema Vijeću ministara BiH, jeste da se utvrdi, odnosno smanji osnovica, kako bi se osigurala sredstva za povećanje plaća djelatnim vojnim osobama“, kaže Krišto.

Vaš browser nepodržava HTML5

Obilježen Dan Oružanih snaga BiH

Međutim, Dušanka Majkić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) mišljenja je da je ovo predizborni zakon.

„Svaki put pred izbore ovaj parlament povećava plate vojnicima, pa se dešavalo da im je dao mogućnost da odlaze u penziju sa 35 godina. Uvijek jedan populistički zakon koji dotiče široku strukturu pred same izbore. To je već postala uobičajna stvar“, tvrdi Majkić.

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar kaže da se budžet Ministarstva odbrane BiH ne mijenja već godinama, a iznosi 280 miliona KM (140 miliona eura), što je malo novca. To nije slučajno, smatra Kozar.

„Samo se kod vojske štedi zbog opstrukcija iz Republike Srpske, koji se zalažu za nekakvu demilitarizaciju BiH, a militarizuju svoje policije. Sa ovakvim odnosom šaljemo vojnicima lošu poruku da oni zapravo nemaju perspketivu u Oružanim snagama. Zato profesionalni vojnici i podoficiri masovnije napuštaju Oružane snage, pogotovo do kada im je negdje rok da mogu biti u vojsci, oni nastoje da odu prije 35 godine. Vojska se svela sa 9.000 na 7.200 vojnika“, kaže Đuro Kozar.

Predloženim izmjenama koje su dobile podršku državnih poslanika u prvom čitanju, maksimalna dužina trajanja službe vojnika pomjera se do navršenih 40 godina, sa dosadašnjih 35, odnosno 38 godina. Na taj način BiH slijedi praksu zemalja regiona. Ovo je samo početak, jer Bosna i Hercegovina treba mnogo toga uraditi kako bi spriječila osipanje Oružanih snaga.