Oslobađajuća presuda ratnom komandantu Armije BiH u Srebrenici Naseru Oriću za zločine nad trojicom Srba pokrenula je lavinu, kako kažu naši sagovornici, prvenstveno političkih tenzija.
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik pozvao je srpske predstavnike u pravosudnim institucijama BiH, ali i drugim, da napuste državne institucije i da se zajedno konsultuju o daljim koracima. Analitičari upozoravaju da bi se iza zahtjeva za pravdu mogli kriti isključivo politički motivi, koji nemaju mnogo veze s borbom za pravdu i žrtve.
Nakon poziva da predstavnici Srba napuste pravosudne institucije na nivou Bosne i Hercegovine, ali i drugim, te da se konsultuju o daljim koracima, predsjednik RS Milorad Dodik zapravo pokazuje da je dio političkog nasljeđa u kome ne postoji odgovornost prema pravnoj državi i sistemu, ocijenila je za RSE politička analitičarka Tanja Topić.
"Bojim se da mi živimo u okruženju u kojem je postalo normalno nepoštivati pravnu državu. Mislim da čak i nemamo razumijevanje pravne države i onda nam je razumljivo i da se ne poštuju odluke Suda i da se derogiraju i nepoštuju institucije sistema", kaže Topić.
Dodik je najavio i aktualizaciju priče o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH, što kako smatra Topić uz pozive na napuštanje institucija ilustruje odnos prema državi.
"Ako nemate identifikaciju sa sopstvenom državom, ako ju sve vrijeme prikazujete kao inostranstvo, kao nešto što je nametnuto i nužno, onda se na isti način odnosite prema institucijama te države. To predstavlja veliki problem koji sa sadašnjim političkim garniturama na vlasti teško da je rješiv", komnentariše Tanja Topić.
Adis Arapović: Uskoro će biti jasno čemu izazivanje kriza
Srpski su predstavnici u vlasti na nivou BiH u nekoliko navrata i ranije pozivani iz RS da napuste bh. institucije. Svaki put motiv je bio politički, tačnije politikantski, kaže Adis Arapović iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI). Za RSE navodi kako će uskoro biti jasno čemu izazivanje kriza, pa i ove posljednje, te otkiva dio detalja iz njihove najnovije analize.
"Dometi Reformske agende, dometi aktualnih vlada su vrlo skromni. Čini mi se da se političari opet, kao što smo to gledali decenijama iza nas, hvataju za svaku slamku koja može izazvati političku aferu, koja može skrenuti pažnju i medija i javnosti, građana, sa loše ekonomsko-socijalne situacije, sa lošeg životnog standarda na ono što je dnevno upotrebljiva vijest", navodi Arapović.
Kako kaže, "imamo potpuni nesklad onoga šta oni obećavaju predstavnicima međunarodne zajednice koji ih izdašno kreditiraju i onoga šta oni rade na dnevnoj osnovi".
"Politička scena je potpuno zagađena neadekvatnom, neprimjerenom retorikom, a s druge strane, ogromni novac koji se troši za zaduživanje, ogromni novac koji se očekuje od stranih finansijera za reforme ne dolazi ili se u isto vrijeme troši, a tih reformi nema. Bosna i Hercegovina je rekorder po broju dana za odgovore na Upitnik Evropske unije. Bosna i Hercegovina je pristala da provodi reforme iz paketa koji se zove Reformska agenda i za više od dvije i po godine dobacili smo samo do 50 posto, a to je trebao biti trogodišnji paket", naglašava Arapović.
- Moglo bi vas zanimati i ovo - Ne gubiti vrijeme za reforme u BiH | Weber: Promjene u BiH moguće i kroz politiku uslovljavanja
Pozadina je politička, odnosno ovim pozicija u RS pokušava potkopati Savez za promjene koji je u vlasti na državnom nivou, smatra analitičar Adnan Huskić.
"Radi se o još jednom taktičkom potezu Dodika i njegove vlasti koji želi na ovaj način da umanje sposobnost Saveza za promjene da u narednom periodu prevagnu u borbi za vlast na izborima naredne godine", ocjenjuje Huskić.
Huskić također vjeruje da nijedna politička opcija u BiH ne želi pravosuđe koje radi po zakonu, već po njihovom nalogu.
"Ovdje se radi o tome da su političke stranke u potpunosti zagospodarile svim procesima u BiH i u momentu kada ne mogu da kontrolišu ili im ne odgovara bilo koji segment države u tom smislu, oni su spremni da se poigravaju, da ga diskvalifikuju, spremni su da odustaju od svega. Ovo nije konsolidovana demokratija i daleko od toga da mi možemo govoriti o tome da u BiH postoji vladavina prava", komentariše Huskić.
Bojkotovanje rada pravosudnih institucija prijeti da unazadi i ono malo napretka što je postignuto na evropskom putu, upozoravaju poznavaoci bh. političke scene. Očito je da je predizborna kampanja uveliko počela, te treba biti spreman da će se ovaj put bazirati na podjelama i prijetnjama više nego do sada.