Optuženi: Rogatica bi bez rata pripala Muslimanima

Coutillier-ov plan

Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavilo se svjedočenjem zaštićenog svjedoka pod pseudonimom KDZ-607. Tijekom dijelova sudske sjednice otvorene za javnost moglo se saznati kako je njegov iskaz vezan uz zauzimanje sela s većinskom bošnjačkom populacijom u bosanskohercegovačkoj općini Rogatica polovicom 1992. godine, nakon čega su uslijedila pogubljenja civila i odvođenja u logor Rasadnik.

Tijekom unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić je ustvrdio kako bošnjačka sela u Rogatici ne bi bila napadnuta da je bošnjačka strana prihvatila Kutiljerov plan, za koji se on, prema vlastitim riječima, zalagao.

Munira Selmanović na suđenju Karadžiću

Prilikom opisivanja masovnog pogubljenja o kojem je zaštićeni svjedok KDZ 607 došao svjedočiti, prelazilo se na sjednicu zatvorenu za javnost. Tijekom otvorenog dijela unakrsnog ispitivanja Karadžić je i prilikom iskaza ovog svjedoka želio prikazati kako se sukob u Rogatici dogodio zato jer je srpska strana isprovocirana.

„Je li znate i za jedno srpsko selo koje je spaljeno u Vašoj općini?“, upitao je optuženi.

„Ne znam ni jedno selo. I znam da su muslimanska sela prema Sarajevu spaljeno, ali ne znam ni jedno srpsko selo da je spaljeno“, odgovorio je svjedok.

Uz tvrdnje koje svjedok nije mogao potvrditi, Karadžić je prikazao mapu portugalskog diplomate, poznatu kao Kutiljerov mirovni plan, koji je predviđao podijelu bosanskohercegovačkih općina – na srpske, bošnjačke i hrvatske. Tužiteljstvo, a i sam predsjedavajući sudac O Gon Kwon, zapitali su se o svrsi tog unakrsnog ispitivanja svjedoka o političkom kontekstu koji ne spada u područje njegovog iskaza.

„Da pokažemo da bi ta općina, da nije bilo rata, pripala Muslimanima“, objasnio je optuženi.

Podsjetimo, Karadžić tvrdi da je i međunarodna zajednica predviđala podjelu Bosne i Hercegovine, kako bi umanjio optužbe tužiteljstva da su se ratne aktivnosti potaknule planom Srpske demokratske stranke, SDS-a kojoj je bio na čelu. Odnosno Varijantom A i B, direktivama prema kojima su lokalni čelnici SDS-a počeli preuzimati općine i protjerivati nesrpsko stanovništvo. No, prema optuženom sukob se dogodio i u Rogatici kao i drugdje - zbog reakcija srpske strane na militarizaciju drugih.

(Karadžić o uporištima bošnjačkih snaga na području Rogatice)


„Prihvaćam to, svjedok je rekao da nije znao. Meni je i to značajno – da svjedok ima veliku izjavu, a o mnogim stvarima ne zna, nego je čuo“, zaključio je Karadžić.

Nakon iskaza KDZ 607 suđenje se nastavilo ispitivanjem Munire Selmanović, vezano uz zločine u općini Sokolac. Ona je opisala kako je sudjelovala u eshumaciji svog sina, koji je ubijen u masovnom pogubljenju zajedno s njezinim mužem, nakon što su srpske snage zauzele selo Novoseoce te kako ga je prepoznala po odjeći i lančiću. Nakon zauzimanja sela u rujnu 1992. godine koje je temeljno opljačkano prije uništenja, srpske su snage ubile 45 nenaoružanih muškaraca i dječaka te jednu ženu.

(Svjedokinja o eshumaciji svog djeteta)

O suđenju Karadžiću

O suđenju Karadžiću

U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.

Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.

Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.