Ljudi koji imaju "ružičast" pogled na svijet mogli bi živjeti zdravije i duže jer imaju manje stresnih događaja s kojima se moraju nositi, pokazuju istraživanja. Zašto?

Naučnici su otkrili da dok su optimisti reagirali na stresne situacije i oporavljali se od njih na gotovo isti način kao i pesimisti, optimisti su bolje prošli emocionalno jer su imali manje stresnih događaja u svakodnevnom životu.

Nejasno je kako optimisti minimiziraju svoju dozu stresa, ali istraživači vjeruju da ili izbjegavaju svađe, izgubljene ključeve, prometne gužve i druge iritacije ili ih jednostavno ne doživljavaju kao stresne.

Prethodne studije pronašle su dokaze da optimisti žive duže i zdravije, ali istraživači ne razumiju u potpunosti zašto bi shvatanje čaše do pola pune moglo pridonijeti zdravom starenju.

"S obzirom na prethodni rad koji je povezivao optimizam s dugovječnošću, zdravim starenjem i manjim rizicima od ozbiljnih bolesti, činilo se kao logičan sljedeći korak da se prouči može li optimizam zaštititi od učinaka stresa među starijim odraslim osobama", rekla je dr. Lewina Lee, klinička psihologinja na Veterans Affairs Boston Healthcareu.

Lee i njezini kolege analizirali su informacije koje su pružila 233 muškarca koji su imali najmanje 21 godinu kada su se uključili u studiju normativnog starenja US Veterans Affairs između 1961. i 1970.

Ankete iz 1980-ih i 90-ih procijenile su razine optimizma muškaraca.

Između 2002. i 2010. ispunili su do tri osmodnevna bilješka u dnevniku koji su bilježili njihovo raspoloženje i sve stresne situacije s kojima su se susreli.

Istraživači su sumnjali da bi se optimisti mogli oporaviti brže od pesimista i brže vratiti dobro raspoloženje nakon stresnog događaja.

No podaci to nisu potvrdili.

"Otkrili smo da su optimističniji muškarci izjavili da imaju manje dnevnih stresora, što djelomično objašnjava njihovu nižu razinu negativnog raspoloženja", rekao je Lee.

"To nam je sugeriralo da su možda optimističniji muškarci ili ograničili svoju izloženost stresnim situacijama ili da je manje vjerovatno da će situacije doživljavati ili označavati kao stresne."

Visoki optimizam povezan s dužim životom i životom nakon 90 godina i kod žena

Viši nivoi optimizma povezani su s dužim životnim vijekom i životom iznad 90 godina kod žena različitih rasnih i etničkih grupa, pokazala je studija koju su vodili istraživači s Harvarda.

"Iako na sam optimizam mogu utjecati društveni strukturalni faktori, kao što su rasa i etnička pripadnost, naše istraživanje sugerira da se prednosti optimizma mogu naći u različitim grupama", rekla je Hayami Koga, doktorandica na Fakultetu za umjetnost i nauku.

Studija je objavljena na internetu 8. juna 2022. u časopisu Američkog gerijatrijskog društva.

U prethodnoj studiji, istraživačka grupa utvrdila je da je optimizam povezan s dužim životnim vijekom i izuzetnom dugovječnošću, što je definirano kao život iznad 85 godina.

Budući da su u prethodnoj studiji promatrali uglavnom bijelu populaciju, Koga i njene kolege proširile su krug učesnika u trenutnoj studiji kako bi uključile žene iz svih rasnih i etničkih grupa.

Prema Kogi, uključivanje različitih populacija u istraživanja važno je za javno zdravlje jer ove grupe imaju višu stopu mortaliteta od bijele populacije, a postoji ograničeno istraživanje o njima kako bi se pomoglo u donošenju odluka o zdravstvenoj politici.

Za ovu studiju, istraživači su analizirali podatke i odgovore ankete od 159.255 učesnika Inicijative za zdravlje žena, koja je uključivala žene u postmenopauzi u SAD-u.

Od učesnika, 25 posto koji su bili najoptimističniji vjerovatno će imati 5,4 posto duži životni vijek i deset posto veću vjerovatnoću da će živjeti nakon 90 godina od onih 25 posto koji su bili najmanje optimistični.

Istraživači također nisu pronašli nikakvu interakciju između optimizma i bilo koje kategorije rase i etničke pripadnosti, a ovi trendovi su bili istiniti nakon što su uzeli u obzir demografiju, hronična stanja i depresiju.

Faktori životnog stila, kao što su redovna tjelovježba i zdrava prehrana, činili su manje od četvrtine povezanosti optimizma i životnog vijeka, što ukazuje na to da bi drugi faktori mogli biti u igri.

Koga je rekla da bi rezultati studije mogli da preformuliraju kako ljudi gledaju na odluke koje utječu na njihovo zdravlje.

"Skloni smo da se fokusiramo na negativne faktore rizika koji utječu na naše zdravlje", rekla je Koga.

"Također je važno razmišljati o pozitivnim resursima kao što je optimizam koji mogu biti korisni za naše zdravlje, posebno ako vidimo da se te prednosti vide među rasnim i etničkim grupama."

Gledati s vedrije strane

Istraživači na optimizam obično gledaju kao na relativno stabilnu osobinu ličnosti koju određuju i genetski i utjecaji iz ranog djetinjstva (kao što je siguran i topao odnos s roditeljima ili skrbnicima).

Ali ako niste prirodno skloni čašu vidjeti napola punoj, postoje neki načini na koje možete povećati svoju sposobnost da budete optimistični, piše Washington Post.

Istraživanja pokazuju da se optimizam može promijeniti tokom vremena i da se može njegovati bavljenjem jednostavnim vježbama.

Na primjer, vizualiziranje i pisanje o sebi "najboljem mogućem ja" (budućoj verziji sebe koja je postigla svoje ciljeve) tehnika je za koju su studije otkrile da može značajno povećati optimizam, barem privremeno.

Ali za najbolje rezultate, ciljevi moraju biti pozitivni i razumni, a ne samo pusta želja.

Slično tome, jednostavno razmišljanje o pozitivnim budućim događajima također može biti učinkovito za jačanje optimizma.

Još jedan način da se ojača optimizam je dnevnik posvećen samo pozitivnim iskustvima doživljenim tog dana. S vremenom taj fokus na pozitivno može preoblikovati gledište, kažu stručnjaci.

Nekoliko minuta svaki dan za zapisivanje onoga što vas čini zahvalnima također može poboljšati vaš pogled na život, piše CNN.

Niz studija pokazalo je da prakticiranje zahvalnosti poboljšava pozitivne vještine suočavanja razbijanjem tipičnog negativnog stila razmišljanja i zamjenom optimizma.

Poput tjelovježbe, vježbe optimizma trebat će se prakticirati redovito kako bi se pozitivna perspektiva mozga održala u dobroj formi, kažu stručnjaci. Ali nije li duži, sretniji i pozitivniji život vrijedan truda?