Podatak da su sa svih nivoa vlasti u BiH nevladine organizacije prošle godine finansirane sa čak 114 miliona KM suprotan je uvriježenom mišljenju o tome da nevladin sektor opstaje isključivo zahvaljujući međunarodnim donacijama.
U Vijeću NVO ipak upozoravaju kako kriteriji za dobijanje državnih sredstava nisu u potpunosti iskristalizirani, što otvara put korupciji i fiktivnim projektima, odnosno direktnoj političkoj kontroli nevladinog sektora.
Prema nezvaničnim podacima, u BiH je registrovano oko 12.000 nevladinih organizacija, od kojih je svega stotinjak aktivno. Pa ipak mnoge od njih i danas egzistiraju zahvaljujući izdašnoj pomoći iz budžeta sa različitih nivoa vlasti, iako projekti za koje je novac izdvojen, ako i postoje, nikada nisu implementirani.
«Postoje organizacije koje dobijaju daleko više sredstava, ali način na koji one djeluju i način na koji koriste ta sredstva nanose štetu ugledu nevladinog sektora u cjelini u BiH. Naravno, to nije problem samo u ovom sektoru, to vam je problem i u privredi i u politici», kaže Gordana Čičak, članica Izvršnog Odbora Vijeća NVO.
Za finansiranje projekata nevladinog sektora u BiH u protekloj godini izdvojeno je više od 114 miliona KM. Najviše sredstava dobile su sportske organizacije i boračko-invalidska udruženja. Čičak dodaje:
«Nije riječ samo o parama. Riječ je o zakonu. Mi trenutno imamo samo jedan zakon po kojem poslujemo. To je Zakon o udruženjima i fondacijama BiH - i to je jedini zakon koji nas obavezuje na način organizovanja, djelovanja i registracije.»
Za potrebe NVO država BiH danas izdvaja mnogo veća sredstva od međunarodnih donatora. U najstarijoj mreži NVO INFOHOUS nemaju podatke po kojim kriterijima se sredstva dijele, niti o kojim pojedničanim iznosima je riječ, što dovodi u pitanje transparentnost rada i vladinog, ali i nevaldinog sektora.
«Svaka opština može imati svoje kriterije, ali ih većina nema. Nedavno sam saznala da jedna organizacija dobija redovno od Vijeća ministara godišnje 100.000 maraka. Ja sam se šokirala. Pitala sam koji je to bio konkurs. Kažu:’Pa nije to bio konkurs, oni nas nazvali i rekli hoćete li’, jer se oni bave religijom. To zaista nije način na koji treba bilo ko od nas da funkcioniše, pa bila Dženana nazvala, ili nazvao neko drugi», rekla je aktivistkinja mreže Dženana Aladžuz.
Kad bi NVO štrajkovale BiH bi bila paralisana
Demokratski omladinski pokret iz Sarajeva opstaje zahvaljujući međunaradnim projektima.
Predsejdnik Ernard Čomaga kaže kako projekti pomoći mladima nisu previše interesantni lokalnim vlastima, od kojih DOP redovno dobija odbijenice.
«Jako sam nezadovoljan, čak i ogorčen na Ministarstvo civilnih poslova BiH kako dodjeljuje određenim organizacijama te grantove, posebno nekim organizacijama koje su jasno profašističke, a određene organizacije koje promoviraju evropske vrijednosti nisu ništa dobile», kaže Čomaga.
Nevladin sektor u BiH bavi se raznovrsnim djelatnostima, od udruženja ljubitelja zlatnih ribica do tvrdo orijentisanih nacionalističkih grupa.
Snježana Šešlija, predsjednica NVO Tolerancijom protiv različitosti iz Doboja, upozorava kako postoji realna opasnost od direktne političke kontrole nad nevladinim sektorom jednom kada stigne novac iz domaćih budžeta.
«Moramo razdvojiti organizacije koje fomiraju političke stranke za svoje potrebe i njih nikada ne treba posmatrati kao nevladin sektor, a negdje otprilike 30-ak posto organizacija je formirano od strane političkih stranaka. Ne govorim o državnim inistitucijama. Znači, samim tim kad je zakon dozvolio da se takve NVO formiraju, on je već dozvolio javašluk i u nevladinom sektoru», rekla je Šešlija.
U BiH je oko pola miliona nezaposlenih osoba, nezvanično više od milion pod nekom vrstom traume. Njihovim problemima danas se najviše bavi nevlaidn sektor. Dženana Aladžuz, aktivistkinja INFOHOUSA, podvlači:
«Jedan dan kada bi sve NVO odlučile da štrajkuju pet minuta, kompletna BiH bila bi paralizovana. U našem NVO Vijeću su organizacije koje obezbjeđuju hranu siromašnim, koji brinu o starima. U NVO Vijeću su organizacije poput Kulta koje se bore za zakon o mladima da ne bismo bili posljednja zemlja na planeti bar po tome. Apsolutno smo u svakom mogućem sektoru.»
Pitanje angažmana i kriterija po kojima se sredstva dodjeljuju moglo bi bi biti riješeno uspostavom ureda za nevladin sektor pri Vijeću ministara BiH koji bi trebao početi sa radom do kraja godine.Ured bi, uz ostalo, trebao osigurati da rad nevladinog sektora bude zasnovan na stvarnim potrebama određene zajednice, a ne interesima pojediniaca ili političkih grupa.
U Vijeću NVO ipak upozoravaju kako kriteriji za dobijanje državnih sredstava nisu u potpunosti iskristalizirani, što otvara put korupciji i fiktivnim projektima, odnosno direktnoj političkoj kontroli nevladinog sektora.
Prema nezvaničnim podacima, u BiH je registrovano oko 12.000 nevladinih organizacija, od kojih je svega stotinjak aktivno. Pa ipak mnoge od njih i danas egzistiraju zahvaljujući izdašnoj pomoći iz budžeta sa različitih nivoa vlasti, iako projekti za koje je novac izdvojen, ako i postoje, nikada nisu implementirani.
«Postoje organizacije koje dobijaju daleko više sredstava, ali način na koji one djeluju i način na koji koriste ta sredstva nanose štetu ugledu nevladinog sektora u cjelini u BiH. Naravno, to nije problem samo u ovom sektoru, to vam je problem i u privredi i u politici», kaže Gordana Čičak, članica Izvršnog Odbora Vijeća NVO.
Čičak: Nije riječ samo o parama. Riječ je o zakonu. Mi trenutno imamo samo jedan zakon po kojem poslujemo.
«Nije riječ samo o parama. Riječ je o zakonu. Mi trenutno imamo samo jedan zakon po kojem poslujemo. To je Zakon o udruženjima i fondacijama BiH - i to je jedini zakon koji nas obavezuje na način organizovanja, djelovanja i registracije.»
Za potrebe NVO država BiH danas izdvaja mnogo veća sredstva od međunarodnih donatora. U najstarijoj mreži NVO INFOHOUS nemaju podatke po kojim kriterijima se sredstva dijele, niti o kojim pojedničanim iznosima je riječ, što dovodi u pitanje transparentnost rada i vladinog, ali i nevaldinog sektora.
«Svaka opština može imati svoje kriterije, ali ih većina nema. Nedavno sam saznala da jedna organizacija dobija redovno od Vijeća ministara godišnje 100.000 maraka. Ja sam se šokirala. Pitala sam koji je to bio konkurs. Kažu:’Pa nije to bio konkurs, oni nas nazvali i rekli hoćete li’, jer se oni bave religijom. To zaista nije način na koji treba bilo ko od nas da funkcioniše, pa bila Dženana nazvala, ili nazvao neko drugi», rekla je aktivistkinja mreže Dženana Aladžuz.
Kad bi NVO štrajkovale BiH bi bila paralisana
Demokratski omladinski pokret iz Sarajeva opstaje zahvaljujući međunaradnim projektima.
Predsejdnik Ernard Čomaga kaže kako projekti pomoći mladima nisu previše interesantni lokalnim vlastima, od kojih DOP redovno dobija odbijenice.
«Jako sam nezadovoljan, čak i ogorčen na Ministarstvo civilnih poslova BiH kako dodjeljuje određenim organizacijama te grantove, posebno nekim organizacijama koje su jasno profašističke, a određene organizacije koje promoviraju evropske vrijednosti nisu ništa dobile», kaže Čomaga.
Šešlija: Moramo razdvojiti organizacije koje fomiraju političke stranke za svoje potrebe i njih nikada ne treba posmatrati kao nevladin sektor,
Nevladin sektor u BiH bavi se raznovrsnim djelatnostima, od udruženja ljubitelja zlatnih ribica do tvrdo orijentisanih nacionalističkih grupa.
Snježana Šešlija, predsjednica NVO Tolerancijom protiv različitosti iz Doboja, upozorava kako postoji realna opasnost od direktne političke kontrole nad nevladinim sektorom jednom kada stigne novac iz domaćih budžeta.
«Moramo razdvojiti organizacije koje fomiraju političke stranke za svoje potrebe i njih nikada ne treba posmatrati kao nevladin sektor, a negdje otprilike 30-ak posto organizacija je formirano od strane političkih stranaka. Ne govorim o državnim inistitucijama. Znači, samim tim kad je zakon dozvolio da se takve NVO formiraju, on je već dozvolio javašluk i u nevladinom sektoru», rekla je Šešlija.
U BiH je oko pola miliona nezaposlenih osoba, nezvanično više od milion pod nekom vrstom traume. Njihovim problemima danas se najviše bavi nevlaidn sektor. Dženana Aladžuz, aktivistkinja INFOHOUSA, podvlači:
«Jedan dan kada bi sve NVO odlučile da štrajkuju pet minuta, kompletna BiH bila bi paralizovana. U našem NVO Vijeću su organizacije koje obezbjeđuju hranu siromašnim, koji brinu o starima. U NVO Vijeću su organizacije poput Kulta koje se bore za zakon o mladima da ne bismo bili posljednja zemlja na planeti bar po tome. Apsolutno smo u svakom mogućem sektoru.»
Pitanje angažmana i kriterija po kojima se sredstva dodjeljuju moglo bi bi biti riješeno uspostavom ureda za nevladin sektor pri Vijeću ministara BiH koji bi trebao početi sa radom do kraja godine.Ured bi, uz ostalo, trebao osigurati da rad nevladinog sektora bude zasnovan na stvarnim potrebama određene zajednice, a ne interesima pojediniaca ili političkih grupa.