Ukupno 35 ljekara i 96 medicinskog osoblja brine o gotovo svim oboljelima od raka u zemlji. To su revizori utvrdili u posljednjem revizorskom izvještaju za 2023. godinu, u kojem kao glavni problem ističu to što Ministarstvo zdravlja nije uspjelo da pusti u rad ostatak radioloških centara u zemlji i Klinika u Skoplju ostaje jedina.
S druge strane, statistika pokazuje da se broj pacijenata na klinici stalno povećava, pa jedan onkolog ima 5.000 pregleda godišnje. Tokom 2023. godine obavljeno je 104.000 zdravstvenih usluga, prema revizorskom izvještaju o radu klinike tokom prošle godine.
"Prosječan broj obavljenih usluga određene dijagnostike premašuje 5.000 pregleda godišnje po specijalisti, što u uslovima kontinuiranog povećanja broja pacijenata dovodi do preopterećenosti zaposlenih, a njihov broj je nedovoljan za ovaj obim posla", navodi se u revizorskom izvještaju.
Klinika je jedini centar u zemlji koji pacijentima pruža usluge iz oblasti radioterapije.
Na dan revizije u njemu su radila tri akceleratora koji su dnevno u prosjeku liječili od 180 do 200 pacijenata. Upravo je oprema od posebnog značaja u liječenju onkoloških pacijenata.
Dva akceleratora se ne koriste. Očekuje se da će jedan od njih biti u funkciji do kraja ove godine, dok je drugi neupotrebljiv zbog zastarjele tehnologije.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Ubijate za profit': Na protestu u Skoplju zatražene ostavke u slučaju Onkološke klinike
Samo četvrtina oboljelih dobija biološku terapiju
Prošle godine su novinarska istraživanja otkrila da su osim krađe skupe biološke terapije za oboljele od raka na Klinici za onkologiju, otvorene i sumnje da su pacijenti primali fiziološki rastvor, a terapija završavala na crnom tržištu.
Istrage su uslijedile odmah nakon što je objavljen revizorski izvještaj koji je otkrio niz nepravilnosti u radu klinike u 2021. godini. U njemu je otvoreno pitanje biološke terapije i načina na koji se ona nabavlja i daje pacijentima.
U novom izvještaju se navodi da uprkos preduzetim mjerama i dalje nedostaje terapija i protokol za njeno davanje. Odgovorni na Klinici, pišu revizori, mjesečno obavještavaju Ministarstvo i Fond o uslovima u vezi sa odobrenom uslovnom naknadom i brojem pacijenata koji koriste biološku terapiju.
"U ovim dopisima se ističe da i pored povećanja odobrena uslovna refundacija nije dovoljna da obuhvati sve pacijente koji bi, prema medicinskim indikacijama, mogli da dobiju terapiju. Iz dobijenih podataka, pacijenati koji primaju terapiju u dnevnoj bolnici, čiji je broj u 2023. godini iznosio 54.423, utvrdili smo da je samo 24% priključeno na biološku terapiju", navodi se u revizorskom izvještaju.
Preporuka je da je neophodno da Ministarstvo i Fond, u koordinaciji sa Klinikom, preduzmu radnje na formalizaciji protokola liječenja, obezbijede novac da što veći broj pacijenata bude na biološkoj terapiji i da izmire svoja dugovanja na vrijeme.
Pročitajte i ovo: Makedonsko zdravstvo u komi, nova vlada najavljuje promjeneMinistar i ne zna za izvještaj
“Koji revizorski izvještaj, nisam ga dobio, ako zna neka kaže direktor", odgovorio je ministar zdravlja Arben Taravari na novinarsko pitanje o izvještaju, dok je doručku koji je organizovan upravo na Klinici za onkologiju.
Tamo je bio sa direktorom Klinike i predstavnicima Udruženja pacijenata oboljelih od raka "Hema-onko".
Direktor Klinike Igor Stojanovski rekao je da će se postupiti po preporukama iz izvještaja, za šta su pripremili i akcioni plan.
Pročitajte i ovo: Borba sa rakom dojke još je teža u lavirintu makedonskog zdravstva"Administrativna procedura za pedesetak novih radnika je započeta, to je složen proces koji zavisi od Ministarstva zdravlja, Ministarstva za informaciono društvo i Ministarstva finansija. Biće zaposleni svi profili, imamo medicinske sestre, doktore, medicinske fizičare, tehnologe i administrativno osoblje", kaže Igor Stojanovski, direktor Klinike za onkologiju.
Onkološki pacijenti su mu na doručku sa ministrom Taravarijem rekli da ima malog pomaka u borbi kroz zdravstvene labirinte.
"Imamo napredak, ali on je vrlo mali, čak i neprimjetan, iz prostog razloga što se predugo čekalo da se nešto uradi i poboljšaju uslovi u kojim funkcionišem0. Ono što je za nas najvažnije je da izgradimo dugoročnu saradnju sa Ministarstvom i onkologijom. Već sam rekla ministru da se problemi sa kojima se suočavaju pacijenti nastavljaju", rekla je Ana Marjanović iz udruženja Hema-onko.
Inače, oktobar je mjesec posvećen podizanju svijesti o raku dojke, a brojke u Sjevernoj Makedoniji su poražavajuće. Skoro svaki dan jedna žena umre od ove bolesti.
Izvještaj stigao u pravobranilaštvo
Iz Državnog tužilaštva su za Radio Slobodna Evropa rekli da im je i prije objavljivanja novi revizorski izvještaj predat i odmah proslijeđen tužiocu koji već radi na predmetu.
Međutim, moraće da se provjeri da li će to biti dio već otvorene istrage ili će se možda otvoriti nova.
Istraga koju je ranije pokrenulo tužilaštvo odnosi se na dva ključna aspekta rada sa lijekovima na Onkologiji.
Jedan je da su lijekovi nabavljani na revers, bez raspisivanja tendera, odnosno u netransparentnim procedurama. Na taj način stvoreni su viškovi lijekova i terapija.
Drugi aspekt je da je u ime pacijenata prepisano više nego što je potrebno lijekova. Istraga bi dalje trebala utvrditi gdje je završio višak.
"Istraga je u toku. Uključuje nalaze obavljene revizije, ali i druge izvještaje nadležnih institucija, a za dio medicinskih kartoteka vrši se nezavisno vještačenje u inostranstvu", kazali su za RSE iz Tužilaštva o trenutnom statusu ovog slučaja.
Bivši medicinski direktor osumnjičen je za sedam krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja, kao i jedno djelo prevare u službi. Organizacioni direktor je osumnjičen za prevaru u službi, a trojica onkologa za pomaganje u krivičnom djelu prevare u službi.
Tužilaštvo je utvrdilo i nedosljednosti u doziranju lijekova i vremenu primjene terapija. Međutim, nema dokaza da je terapija skraćena ili nije data pacijentima, već da je višak terapije registrovan na ime pacijenata.