Odigravanjem dvije utakmice EBEL lige u hokeju na ledu u sarajevskoj dvorani „Huan Antonio Samaranch“ počelo je obilježavanje 30. godišnjice od odigravanja Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu. Praznik najdinamičnijeg kolektivnog sporta, u okviru Ice Festa, privukao je mnoštvo građana Sarajeva, što vraća nadu da olimpijski duh i dalje živi na ovim prostorima.
Prošle su tri decenije od Olimpijade u Sarajevu, vremena kada je na stotine sportista hrlilo prema dvoranama i sarajevskim planinama. Ocijenjena je kao najbolje organizovana do tada. Bile su to olimpijske igre na kojima prvi put žene takmičarke nisu bile odvojene od muških sportista. Olimpijade se rado sjeća i nekadašnji reprezentativac Jugoslavije u hokeju na ledu i današnji direktor hokejaškog kluba Olimpija Matjaž Sekelj.
„Mi kad smo došli u Sarajevo bilo je ovako - proljeće. U biti, dva dana pred početak olimpijskih igara je palo 60, 70 cm snijega, ali toliko je bilo dobrovoljaca da su taj snijeg iznijeli praktički rukama. Sve je bilo urađeno vrhunski - i gospodin Samaran nije tek rekao da su bile to najbolje zimske igre tih vremena“, prisjeća se Sekelj.
Upravo je od njega i potekla ideja da se dvije zvanične utakmice kluba na čijem je čelu odigraju u Sarajevu. To je, smatra Sekelj, idealan poklon za 30. godišnjicu Zimskih olimpijskih igara:
„Ja sam privatno bio ovdje malo na raspustu krajem oktobra i kad smo pogledali malo i grad i sporstke objekte, uz koje sam vezan, došlo mi je u srcu šta mogu napraviti da pomognemo sportu ovdje. Puklo mi je – pa sam rekao da možemo dvije utakmice EBEL-a da odigramo u Sarajevu. I evo, imamo krasan vikend u Sarajevu. Nismo si mogli ljepše zaželejti i pokloniti nešto Sarajevu za ono što je Sarajevo dalo nama 30 godina unazad.“
(Fotogalerija: Sarajevo Ice Fest 2014. - povodom 30. godišnjice ZOI)
Utakmice koje je Olimpija odigrala u Zetri vratile su sjećanja sadašnjim veteranima najbrže kolektivne igre. Jedan od igrača Hokejaškog kluba „Bosna“, Admir Požegija sjetio se utakmice iz sredine osamdesetih, koju je njegov tadašnji tim igrao sa Olimpijom:
„Sinoć me podsjetilo na utakmicu kada sam ja igrao, prvu jugoslovensku ligu bivše Jugoslavije. Tada smo igrali sa Olimpijom isto u ovoj dvorani i bila je skoro ista atmosfera. Povuče me želja da se vratim na led, ali pošto sam u godinama, vrijeme me pregazilo.“
Sarajevo i Zetra položili ispit
Više od 7.500 gledalaca na tribinama sarajevske Zetre dovoljan je pokazatelj koliko ljubitelja sportova na ledenoj plohi ima. Nasuprot njima, za razvoj klizačkog sporta u BiH jednostavno nema uslova. Puno toga nedostaje, tvrdi predsjednik Hokejaškog saveza BiH Senad Zaimović.
„Konkretno sam mislio na malu ledenu dvoranu koja bi ne samo hokejašima nego i umjetničkom klizanju i brzoklizačima dala mogućnost da svoj kvalitet podignu na veći nivo. Oni neće moći napredovati ukoliko imamo samo dva mjeseca led. Nama je potrebno devet mjeseci“, navodi on.
Uništena infrastruktura, nedostatak novca, ali ponajviše volje otežavaju razvoj hokeja u Sarajevu. Ledena ploha koja je zaljubljenicima klizačkog sporta na raspolaganju maksimalno tri mjeseca godišnje nije dovoljno za postizanje značajnijih rezultata. Tek poneki entuzijasta pokušava uraditi nešto za dobrobit sporta, pa tako mlade hokejaše iz BiH šalju u Međunarodni hokej kamp braće Hiti u Sloveniju. Jedan od njih Rudi Hiti, koji je u primljen u Kuću slavnih Međunarodnog hokejaškog saveza, kaže:
„Dobri su to dečki. Problem tih dječaka je to što imaju vrlo kratku sezonu, jer u Sarajevu imaju led samo dva mjeseca. Trebali bi napraviti neku dvoranu - ovo je dosta skupo, neku manju dvoranu gdje bi imali led bar sedam, osam mjeseci na godinu. Onda bi taj napredak bio puno, puno brži.“
Sarajevski hokej, ali i ostali zimski sportovi doživjeli su ekspanziju nakon održavanja Olimpijade. Istini za volju, imali su i odlične uslove jer je sva infrastruktura urađena za potrebe Olimpijade ostala sportašima. Danas, iako nemaju uslova za razvoj hokeja, gore je nepostojanje volje onih koji su na pozicijama odlučivanja. Tako, naprimjer, hokejaška oprema koja je donirana sarajevskim hokejašima godinama propada.
„To je naša velika sramota. To je donacija Međunarodne hokejaške federacije. Upravo će sad biti osam godina kako smo je dobili s Olimpijskih igara u Torinu. Ona je moderna ograda, najsavremenija, a nažlost propada tu na Stupu. Dobili smo i rolbu. Imamo za hlađenje kompletan sistem, koji također propada jer je propao krov na ledenoj dvorani. Ostalo je na onima koji drže ključeve investicija u ovome gradu“, navodi Senad Zaimović.
Utakmice profesionalnih hokejaških klubova odigrane u Zetri vratile su nadu da će ipak neko prepoznati značaj i potencijal koji ima Sarajevo. Ovo je bio najveći hokejaški događaj u BiH nakon održavanja Olimpijade. I uspjelo je. Sarajevo i Zetra su položili ispit. Uspjeli su organizovati vrhunski hokejaški događaj za sve ljubitelje ovog sporta, te su vratili stari sjaj olimpijskoj ljepotici.
Prošle su tri decenije od Olimpijade u Sarajevu, vremena kada je na stotine sportista hrlilo prema dvoranama i sarajevskim planinama. Ocijenjena je kao najbolje organizovana do tada. Bile su to olimpijske igre na kojima prvi put žene takmičarke nisu bile odvojene od muških sportista. Olimpijade se rado sjeća i nekadašnji reprezentativac Jugoslavije u hokeju na ledu i današnji direktor hokejaškog kluba Olimpija Matjaž Sekelj.
„Mi kad smo došli u Sarajevo bilo je ovako - proljeće. U biti, dva dana pred početak olimpijskih igara je palo 60, 70 cm snijega, ali toliko je bilo dobrovoljaca da su taj snijeg iznijeli praktički rukama. Sve je bilo urađeno vrhunski - i gospodin Samaran nije tek rekao da su bile to najbolje zimske igre tih vremena“, prisjeća se Sekelj.
Upravo je od njega i potekla ideja da se dvije zvanične utakmice kluba na čijem je čelu odigraju u Sarajevu. To je, smatra Sekelj, idealan poklon za 30. godišnjicu Zimskih olimpijskih igara:
„Ja sam privatno bio ovdje malo na raspustu krajem oktobra i kad smo pogledali malo i grad i sporstke objekte, uz koje sam vezan, došlo mi je u srcu šta mogu napraviti da pomognemo sportu ovdje. Puklo mi je – pa sam rekao da možemo dvije utakmice EBEL-a da odigramo u Sarajevu. I evo, imamo krasan vikend u Sarajevu. Nismo si mogli ljepše zaželejti i pokloniti nešto Sarajevu za ono što je Sarajevo dalo nama 30 godina unazad.“
(Fotogalerija: Sarajevo Ice Fest 2014. - povodom 30. godišnjice ZOI)
Sarajevo Ice Fest 2014. - povodom 30. godišnjice ZOI
Utakmice koje je Olimpija odigrala u Zetri vratile su sjećanja sadašnjim veteranima najbrže kolektivne igre. Jedan od igrača Hokejaškog kluba „Bosna“, Admir Požegija sjetio se utakmice iz sredine osamdesetih, koju je njegov tadašnji tim igrao sa Olimpijom:
„Sinoć me podsjetilo na utakmicu kada sam ja igrao, prvu jugoslovensku ligu bivše Jugoslavije. Tada smo igrali sa Olimpijom isto u ovoj dvorani i bila je skoro ista atmosfera. Povuče me želja da se vratim na led, ali pošto sam u godinama, vrijeme me pregazilo.“
Sarajevo i Zetra položili ispit
Više od 7.500 gledalaca na tribinama sarajevske Zetre dovoljan je pokazatelj koliko ljubitelja sportova na ledenoj plohi ima. Nasuprot njima, za razvoj klizačkog sporta u BiH jednostavno nema uslova. Puno toga nedostaje, tvrdi predsjednik Hokejaškog saveza BiH Senad Zaimović.
„Konkretno sam mislio na malu ledenu dvoranu koja bi ne samo hokejašima nego i umjetničkom klizanju i brzoklizačima dala mogućnost da svoj kvalitet podignu na veći nivo. Oni neće moći napredovati ukoliko imamo samo dva mjeseca led. Nama je potrebno devet mjeseci“, navodi on.
Uništena infrastruktura, nedostatak novca, ali ponajviše volje otežavaju razvoj hokeja u Sarajevu. Ledena ploha koja je zaljubljenicima klizačkog sporta na raspolaganju maksimalno tri mjeseca godišnje nije dovoljno za postizanje značajnijih rezultata. Tek poneki entuzijasta pokušava uraditi nešto za dobrobit sporta, pa tako mlade hokejaše iz BiH šalju u Međunarodni hokej kamp braće Hiti u Sloveniju. Jedan od njih Rudi Hiti, koji je u primljen u Kuću slavnih Međunarodnog hokejaškog saveza, kaže:
„Dobri su to dečki. Problem tih dječaka je to što imaju vrlo kratku sezonu, jer u Sarajevu imaju led samo dva mjeseca. Trebali bi napraviti neku dvoranu - ovo je dosta skupo, neku manju dvoranu gdje bi imali led bar sedam, osam mjeseci na godinu. Onda bi taj napredak bio puno, puno brži.“
Sarajevski hokej, ali i ostali zimski sportovi doživjeli su ekspanziju nakon održavanja Olimpijade. Istini za volju, imali su i odlične uslove jer je sva infrastruktura urađena za potrebe Olimpijade ostala sportašima. Danas, iako nemaju uslova za razvoj hokeja, gore je nepostojanje volje onih koji su na pozicijama odlučivanja. Tako, naprimjer, hokejaška oprema koja je donirana sarajevskim hokejašima godinama propada.
„To je naša velika sramota. To je donacija Međunarodne hokejaške federacije. Upravo će sad biti osam godina kako smo je dobili s Olimpijskih igara u Torinu. Ona je moderna ograda, najsavremenija, a nažlost propada tu na Stupu. Dobili smo i rolbu. Imamo za hlađenje kompletan sistem, koji također propada jer je propao krov na ledenoj dvorani. Ostalo je na onima koji drže ključeve investicija u ovome gradu“, navodi Senad Zaimović.
Utakmice profesionalnih hokejaških klubova odigrane u Zetri vratile su nadu da će ipak neko prepoznati značaj i potencijal koji ima Sarajevo. Ovo je bio najveći hokejaški događaj u BiH nakon održavanja Olimpijade. I uspjelo je. Sarajevo i Zetra su položili ispit. Uspjeli su organizovati vrhunski hokejaški događaj za sve ljubitelje ovog sporta, te su vratili stari sjaj olimpijskoj ljepotici.