Glas Amerike
Bivša državna sekretarka Medlin Olbrajt (Madeleine Albright) vjeruje da je politika saradnje sa međunarodnim činiocima i zaokret u odnosu na politiku predsjednika Džordža Buša pomogla da se u protekle tri i po godine Obaminog mandata popravi imidž SAD u inostrantsvu.
U ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike, bivša državna sekretarka kaže da postoji velika razlika u spoljnoj politici koju sprovodi Obamina administracija i politike koju su republikanci uokvirili u stranačku platformu i koju najavljuje republikanski tandem Romni-Rajan.
"Predsjednik Obama na svijet gleda onako kako bi trebalo - u kontekstu saradnje sa drugim zemljama. On je svjestan snage SAD, ali razumije da ta snaga počiva na saradnji sa drugima u rješavanju pitanja koja to zahtijevaju. Postoje problemi sa kojima se ne možete suočiti sami – poput borbe protiv terorizma, proliferacije nukleranog oružja, zaštite životne sredine ili smanjenja jaza između bogatih i siromašnih”, kaže Olbrajt.
Ističe da je iznenađena oštrim stavovima koje je na konvenciji u Tampi ponudila Republikanska stranka – pogotovo kad je u pitanju odnos prema Rusiji.
"Guverner Romni nije govorio mnogo o spoljnoj politici, ali poruke koje sugerišu povratak na nekakav hladnoratovski status u odnosima sa Rusijom, ne mislim da su od pomoći”, kaže Olbrajtova.
Na pitanje da li strahuje da bi republikanci, ukoliko osvoje Bijelu kuću u novembru “resetovali” Obaminu politiku prema Rusiji, popularno nazvanu “reset”, bivša državna sekretarka kaže da je važno sumirati sve što je Obama uradio u odnosima sa Rusijom.
"Novim sporazumom START, limitirano je nuklearno naoružanje. Pokušava se sa Rusijom razgovarati i o drugim pitanjima u kojima imamo zajednički interes. Nema spora da Rusija prolazi kroz neku vrstu krize identiteta i da je stav Rusije prema situaciji u Siriji, gdje opstruiraju međunarodnu akciju – pogrešan”, kaže Olbrajt i naglašava kako to nije pitanje politike “resetovanja”, već stvar ambicije ruskog predsjednika Putina.
"Konstatacije da je Rusija naš najveći geopolitički problem je signal da živite u prošlosti. Rusija je komplikovana država ali davati Rusiji status najvećeg neprijatelja govori o potpunom nepoznavanju međunarodnih odnosa u 21. vijeku”, kaže Olbrajtova.
Po njenim riječima imidž Sjedinjenih Država bolji je danas nego prije tri godine zahvaljujući zaokretu koji je napravljen u odnosu na politiku administracije predsjednika Džordža Buša.
Sada je, kako kaže, važno da Obama i državna sekretarka Hilari Klinton pokazuju volju da sarađuju sa drugima u rješavanju ozbiljnih globalih problema i da pažljivo biraju koje će mjere i akcije sprovesti.
"Mislim da je uvijek važno identifikovati najkorisnije metode u rješavanju problema", kaže bivša državna sekretarka i podsjeća na svoje balkansko iskustvo dok je predstavljala SAD u UN-u.
"Kad sam bila ambasador u UN, procijenjenili smo da bi ograničenom upotrebom sile mogli da zaustavimo ono što je Milošević činio na Balkanu. U konačnom, to se pokazalo djelotvornim”, kaže Olbrajt.
Tu situaciju ona upoređuje sa različitim pristupom Obamine administracije prema konfliktima u Libiji i Siriji, pri čemu Vašington – nastojeći da probleme riješi kroz saradnju sa međunarodnim faktorima - nije i ne isključuje bilo koju od opcija.
Bivša državna sekretarka Medlin Olbrajt (Madeleine Albright) vjeruje da je politika saradnje sa međunarodnim činiocima i zaokret u odnosu na politiku predsjednika Džordža Buša pomogla da se u protekle tri i po godine Obaminog mandata popravi imidž SAD u inostrantsvu.
U ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike, bivša državna sekretarka kaže da postoji velika razlika u spoljnoj politici koju sprovodi Obamina administracija i politike koju su republikanci uokvirili u stranačku platformu i koju najavljuje republikanski tandem Romni-Rajan.
"Predsjednik Obama na svijet gleda onako kako bi trebalo - u kontekstu saradnje sa drugim zemljama. On je svjestan snage SAD, ali razumije da ta snaga počiva na saradnji sa drugima u rješavanju pitanja koja to zahtijevaju. Postoje problemi sa kojima se ne možete suočiti sami – poput borbe protiv terorizma, proliferacije nukleranog oružja, zaštite životne sredine ili smanjenja jaza između bogatih i siromašnih”, kaže Olbrajt.
Ističe da je iznenađena oštrim stavovima koje je na konvenciji u Tampi ponudila Republikanska stranka – pogotovo kad je u pitanju odnos prema Rusiji.
"Guverner Romni nije govorio mnogo o spoljnoj politici, ali poruke koje sugerišu povratak na nekakav hladnoratovski status u odnosima sa Rusijom, ne mislim da su od pomoći”, kaže Olbrajtova.
Na pitanje da li strahuje da bi republikanci, ukoliko osvoje Bijelu kuću u novembru “resetovali” Obaminu politiku prema Rusiji, popularno nazvanu “reset”, bivša državna sekretarka kaže da je važno sumirati sve što je Obama uradio u odnosima sa Rusijom.
"Novim sporazumom START, limitirano je nuklearno naoružanje. Pokušava se sa Rusijom razgovarati i o drugim pitanjima u kojima imamo zajednički interes. Nema spora da Rusija prolazi kroz neku vrstu krize identiteta i da je stav Rusije prema situaciji u Siriji, gdje opstruiraju međunarodnu akciju – pogrešan”, kaže Olbrajt i naglašava kako to nije pitanje politike “resetovanja”, već stvar ambicije ruskog predsjednika Putina.
"Konstatacije da je Rusija naš najveći geopolitički problem je signal da živite u prošlosti. Rusija je komplikovana država ali davati Rusiji status najvećeg neprijatelja govori o potpunom nepoznavanju međunarodnih odnosa u 21. vijeku”, kaže Olbrajtova.
Po njenim riječima imidž Sjedinjenih Država bolji je danas nego prije tri godine zahvaljujući zaokretu koji je napravljen u odnosu na politiku administracije predsjednika Džordža Buša.
Sada je, kako kaže, važno da Obama i državna sekretarka Hilari Klinton pokazuju volju da sarađuju sa drugima u rješavanju ozbiljnih globalih problema i da pažljivo biraju koje će mjere i akcije sprovesti.
"Mislim da je uvijek važno identifikovati najkorisnije metode u rješavanju problema", kaže bivša državna sekretarka i podsjeća na svoje balkansko iskustvo dok je predstavljala SAD u UN-u.
"Kad sam bila ambasador u UN, procijenjenili smo da bi ograničenom upotrebom sile mogli da zaustavimo ono što je Milošević činio na Balkanu. U konačnom, to se pokazalo djelotvornim”, kaže Olbrajt.
Tu situaciju ona upoređuje sa različitim pristupom Obamine administracije prema konfliktima u Libiji i Siriji, pri čemu Vašington – nastojeći da probleme riješi kroz saradnju sa međunarodnim faktorima - nije i ne isključuje bilo koju od opcija.