Organizacija islamske saradnje podržala usvajanje rezolucije o Srebrenici

Glavni tajnik Organizacije islamske suradnje (OIC) Hissein Brahim tokom samita u Banjulu, 5. maj 2024.

Zemlje članice Organizacije islamske saradnje (OIC) podržale su 5. maja prijedlog rezolucije Ujedinjenih naroda o proglašavanju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, ističući njenu važnost u prevenciji budućih zločina.

Deklaracija, kojom je iskazana podrška usvajanju rezolucije, donesena je na dvodnevnom zasjedanje zemalja članica Organizacije islamske saradnje, koje je završeno u nedjelju u Banjulu, glavnom gradu Gambije, prenosi Fena.

Za deklaraciju je glasalo 57 zemalja članica Organizacije, u kojoj Bosna i Hercegovina ima status posmatrača.

Organizacija islamske saradnje najveća je organizacija nakon Ujedinjenih naroda, a u njenom čalnstvu su zemlje sa četiri kontinenta.

Pročitajte i ovo: Finalni prijedlog rezolucije o Srebrenici upućen UN-u

Konačni prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu i svim stalnim misijama u UN, objavio je 2. maja ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija.

Vijeće sigurnosti UN zakazalo je za 15. maj debatu o BiH, a nije objavljeno šta će biti konkretno tema, niti ko će se obratiti na sjednici.

U finalnom prijedlogu rezolucije, koji je Radiju Slobodna Evropa proslijeđen iz Memorijalnog centra Potočari, navodi se odluka UN da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine.

U dokumentu se, između ostalog, traži da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici, kao i radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterizirao kao genocid, u kome je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.300 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom UN.

Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i domaćim sudovima na oko 700 godina zatvora.

Na doživotni zatvor su za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u BiH osuđeni, pored ostalih, i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić te ratni predsjednik tog entiteta Radovan Karadžić.