Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) pokrenuo je proces u okviru kojega će Ured međunarodnog predstavnika izvršiti popis nekretnina kojima je do posljednjeg dana 1991. godine raspolagala bivša Socijalistička Republika BiH, te nekretnina koje su na BiH prenesene kao rezultat međunarodnog sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije.
Ured visokog predstavnika je ocijenio da grupa koju je formiralo Vijeće ministara neće biti u stanju da završi popis imovine do isteka roka, 30. septembra, s obzirom da se članovi nisu uspjeli dogovoriti ni oko metodologije prikupljanja podataka.
„Ne smije se propustiti rok za ovaj posao do novembarske sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira“, izjavio je Incko.
Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina zemlja na svijetu u kojoj se ne zna sa koliko državne imovine raspolaže, iako je od njenog osamostaljivanja prošlo 17 godina. To i pravno i ekonomsko pitanje, koje je odavno trebalo biti riješeno, preraslo je u isključivo političko, kojim se bave političari, a ne eksperti.
Valentin Incko prvi je međunarodni predstavnik koji je tome stao u kraj na način da je odlučio formirati radnu grupu. Zadatak joj je popisati državnu imovinu nad kojom je do 31. decembra 1991. godine pravo na raspolaganje ili upravljanje imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina. Biće popisana i imovina koja je na BiH prenesena kao rezultat međunarodnog sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, kaže direktor komunikacija visokog predstavnika Frane Maroević:
„OHR će pokrenti tu proceduru kako bi se ispunio zadatak koji je jedan od ključnih za tranziciju Ureda viskog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU što prije, tj. kako bi se mogli postići preduvjeti za politički dogovor prije sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira koji bi se trebao održati sredinom novembra.“
Četiri mjeseca nerada
Za četiri mjeseca, koliko postoji Radna grupa za popis državne imovine, nije urađeno bukvalno ništa. Grupa sastavljena od predstavnika vlasti sa svih nivoa države sastala se šest puta, od čega čak tri nije imala kvorum.
Uprkos činjenici da se nisu mogli dogovoriti ni oko metodologije, predsjednik Zenit Kelić i član Dragan Spasojević negoduju zbog toga što je visoki predstavnik preduzeo korake da se posao završi. Čak idu i tako daleko da unaprijed potcjenjuju njegove namjere i odluke:
„To bi bila velika sramota za sviju nas i mogu reći da je raspoloženje ljudi, članova Radne grupe nije na tom fonu. Bili bismo jako razočarani kad bi to uradila međunarodna zajednica u ime nas.“
„Ovdje se pominje nekakav tehnički popis. Ja ne znam, možda visoki predstavnik uzme nekakav svoj rokovnik i krene od gruntovnice do gruntovnice, od katastra do katastra širom BiH i da narednih sto godina lista zemljišne knjige, vadi iz arhive zbirke isprava i popisuje šta je to državna imovina.“
Problem je u privatizovanoj imovini
Profesor ekonomskih nauka Dragoljub Stojanov kaže za naš radio da sva dosadašnja nastojanja da se popiše državna imovina nisu dala rezultate zbog toga što nije poznato šta je od imovine bivše Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ostalo državno, a šta je privatizovano:
„Bez detaljnog popisa svih subjekata koji su trebali krenuti u privatizaciju teško je to reći. Tu treba napraviti analizu pa vidjeti, ali pretpostavljam da postoji solidna vjerovatnoća da se ne može definitvno utvrditi šta je još ostalo državno, šta nije ostalo državno, šta je već privatizirano.“
Na naše pitanje da li se slaže sa ocjenom nekadašnjeg jugoslovenskog premijera Ante Markovića da je problem državne imovine jedino rješiv njenom nacionalizacijom, Stojanov odgovara:
„U našim okolnostima to je vrlo delikatno s obzirom na sveprisutni uticaj političkih stranaka, i to još u BiH političkih stranaka sa tri nacionalna predznaka koji onda tu nacionaliziranu i državnu svojinu smatraju svojom privatnom svojinom.“
Jedan od razloga zbog kojeg državna imovina do sada nije bila popisana je i taj što se entiteti nisu mogli dogovoriti od kog datuma je trebaju popisati. I dok je Federacija BiH insistirala da to bude kraj 1991., Republika Srpska se zalagala za popis od 2005. godine.
Razlog takvog stava, kako nezvanično saznajemo, je u tome što je 1994. godine u Republici Srpskoj donesen Zakon o pretvaranju društvene u državnu imovinu, što se danas u tom bh. entitetu zataškava.
Apsurd je i činjenica da se tim problemom bavi Kancelarija visokog predstavnika - jer su bh. predstavnici vlasti na godišnjem odmoru.
Ured visokog predstavnika je ocijenio da grupa koju je formiralo Vijeće ministara neće biti u stanju da završi popis imovine do isteka roka, 30. septembra, s obzirom da se članovi nisu uspjeli dogovoriti ni oko metodologije prikupljanja podataka.
„Ne smije se propustiti rok za ovaj posao do novembarske sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira“, izjavio je Incko.
Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina zemlja na svijetu u kojoj se ne zna sa koliko državne imovine raspolaže, iako je od njenog osamostaljivanja prošlo 17 godina. To i pravno i ekonomsko pitanje, koje je odavno trebalo biti riješeno, preraslo je u isključivo političko, kojim se bave političari, a ne eksperti.
Valentin Incko prvi je međunarodni predstavnik koji je tome stao u kraj na način da je odlučio formirati radnu grupu. Zadatak joj je popisati državnu imovinu nad kojom je do 31. decembra 1991. godine pravo na raspolaganje ili upravljanje imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina. Biće popisana i imovina koja je na BiH prenesena kao rezultat međunarodnog sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, kaže direktor komunikacija visokog predstavnika Frane Maroević:
„OHR će pokrenti tu proceduru kako bi se ispunio zadatak koji je jedan od ključnih za tranziciju Ureda viskog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU što prije, tj. kako bi se mogli postići preduvjeti za politički dogovor prije sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira koji bi se trebao održati sredinom novembra.“
Četiri mjeseca nerada
Za četiri mjeseca, koliko postoji Radna grupa za popis državne imovine, nije urađeno bukvalno ništa. Grupa sastavljena od predstavnika vlasti sa svih nivoa države sastala se šest puta, od čega čak tri nije imala kvorum.
Uprkos činjenici da se nisu mogli dogovoriti ni oko metodologije, predsjednik Zenit Kelić i član Dragan Spasojević negoduju zbog toga što je visoki predstavnik preduzeo korake da se posao završi. Čak idu i tako daleko da unaprijed potcjenjuju njegove namjere i odluke:
„To bi bila velika sramota za sviju nas i mogu reći da je raspoloženje ljudi, članova Radne grupe nije na tom fonu. Bili bismo jako razočarani kad bi to uradila međunarodna zajednica u ime nas.“
„Ovdje se pominje nekakav tehnički popis. Ja ne znam, možda visoki predstavnik uzme nekakav svoj rokovnik i krene od gruntovnice do gruntovnice, od katastra do katastra širom BiH i da narednih sto godina lista zemljišne knjige, vadi iz arhive zbirke isprava i popisuje šta je to državna imovina.“
Problem je u privatizovanoj imovini
Profesor ekonomskih nauka Dragoljub Stojanov kaže za naš radio da sva dosadašnja nastojanja da se popiše državna imovina nisu dala rezultate zbog toga što nije poznato šta je od imovine bivše Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ostalo državno, a šta je privatizovano:
„Bez detaljnog popisa svih subjekata koji su trebali krenuti u privatizaciju teško je to reći. Tu treba napraviti analizu pa vidjeti, ali pretpostavljam da postoji solidna vjerovatnoća da se ne može definitvno utvrditi šta je još ostalo državno, šta nije ostalo državno, šta je već privatizirano.“
Na naše pitanje da li se slaže sa ocjenom nekadašnjeg jugoslovenskog premijera Ante Markovića da je problem državne imovine jedino rješiv njenom nacionalizacijom, Stojanov odgovara:
„U našim okolnostima to je vrlo delikatno s obzirom na sveprisutni uticaj političkih stranaka, i to još u BiH političkih stranaka sa tri nacionalna predznaka koji onda tu nacionaliziranu i državnu svojinu smatraju svojom privatnom svojinom.“
Jedan od razloga zbog kojeg državna imovina do sada nije bila popisana je i taj što se entiteti nisu mogli dogovoriti od kog datuma je trebaju popisati. I dok je Federacija BiH insistirala da to bude kraj 1991., Republika Srpska se zalagala za popis od 2005. godine.
Razlog takvog stava, kako nezvanično saznajemo, je u tome što je 1994. godine u Republici Srpskoj donesen Zakon o pretvaranju društvene u državnu imovinu, što se danas u tom bh. entitetu zataškava.
Apsurd je i činjenica da se tim problemom bavi Kancelarija visokog predstavnika - jer su bh. predstavnici vlasti na godišnjem odmoru.